Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mirela Slukan Altić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 434669 od 19. ožujak 2022. u 08:03 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Mirela Slukan Altić (Zagreb, 27. ožujka 1969.), suvremena hrvatska povjesničarka.

Diplomirala je geografiju 1992. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je na istom Odsjeku 1999. godine. Od tada se bavi historijskom geografijom i historijskom kartografijom. Uže područje njenog znanstvenog djelovanja jest povijesna geografija jugoistočne Europe s težištem na povijest granica i upravno-teritorijalnog ustroja, razvoj naselja kao i proučavanje starih zemljopisnih karata te njihova interpretacija kao izvora za povijest.

Od 1994. do 2004. u statusu znanstvenog novaka radila je u Hrvatskom državnom arhivu, prvo kao voditelj Kartografske zbirke i Odsjeka za gradivo Državne geodetske uprave, a zatim kao pročelnik Zavoda za arhivistiku, pomoćne povijesne znanosti i filmologiju. Od 2005. godine zaposlena je u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar kao znanstveni savjetnik za područje povijesnih znanosti i voditelj Centra za urbanu i lokalnu povijest.

Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, drži nastavu kolegija “Uvod u čitanje starih karata» te «Kartografski izvori za europsku i hrvatsku povijest novoga vijeka” te sudjeluje u nastavi poslijediplomskog studija Odsjeka za povijest. Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Puli predaje kolegij pod naslovom «Povijesna geografija i kartografija» a na poslijediplomskom studiju etnologije kolegij «Povijesna kartografija u etnologiji». Povremeno predaje na stranim sveučilištima. Kao glavni istraživač vodila je projekt Ministarstva znanosti i tehnologije RH «Prva sustavna katastarska izmjera Hrvatske i Slavonije i njezina vrijednost kao izvor za hrvatsku povijest». Od 2002. godine kao glavni istraživač vodi projekt «Povijesni atlas hrvatskih gradova» koji je odbio i međunarodnu potporu. U sklopu navednog projekta, autor je knjiga o gradovima (povijesni atlasi gradova): Bjelovar, Sisak, Koprivnica, Hrvatska Kostajnica i Varaždin. Osim toga, do danas je objavila više desetaka znanstvenih i stručnih radova, četrnaest knjiga te sudjelovala u više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Godine 2004. nagrađena je godišnjom nagradom za znanost «Oton Kučera» koja joj je dodijeljena za knjigu «Povijesna kartografija - kartografski izvori u povijesnim znanostima». Član je međunarodne komisije za povijest kartografije (Commission on the History of Cartography).

Knjige

1. Kartografski izvori za povijest Triplex Confiniuma. Hrvatski državni arhiv i Zavod za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1999.

2. Državna geodetska uprava (1847-1963), edicija Povijest hrvatskog katastra: I Hrvatska i Slavonija. Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2000.

3. Stari zemljovidi otoka Cresa. Eko-park Pernat, Lubenice-Rijeka, 2000.

4. Katastar Istre (1817.-1960.). Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2001.

5. Povijesna kartografija - kartografski izvori u povijesnim znanostima. Izdavačka kuća «Meridijani», Samobor, 2003.

6. Povijesni atlas gradova: Bjelovar. Državni arhiv Bjelovar i Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2003.

7. Povijesni atlas gradova: Sisak. Državni arhiv Sisak i Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2004.

8. Povijesni atlas gradova: Koprivnica. Institut društvenih znanosti «Ivo Pilar» i Muzej grada Koprivnice. Zagreb, 2005.

9. Povijesna geografija Kosova. Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2006.

10. Povijesna geografija rijeke Krke. Javna ustanova Nacionalni park «Krka», Šibenik, 2007.

11. Povijesni atlas gradova: Hrvatska Kostajnica. Institut društvenih znanosti «Ivo Pilar» i Državni arhiv Sisak. Zagreb, 2007. 12. Gjeografia Historike e Kosovës. Unioni i Bashkësive Shqiptare në Republikën e Kroacisë, Zagreb, 2007.

13. Povijesni atlas gradova: Varaždin. Institut društvenih znanosti «Ivo Pilar» i Državni arhiv Varaždin. Zagreb, 2009.

14. Povijesni atlas gradova: Sisak. Institut društvenih znanosti «Ivo Pilar» i Državni arhiv Sisak, Zagreb, 2012.

Sadržaj