Kazneno pravo

Kazneno pravo (u širem smislu) je grana prava koja se odnosi na državnu vlast kažnjavanja (jus puniendi), a u širem smislu obuhvaća: 1) materijalno kazneno pravo, 2) kazneno procesno pravo (formalno, postupovno), 3) izvršno kazneno pravo (penitencijalno). Kazneno pravo kao grana prava ima zaštitnu ulogu, odnosno zaštićuje određene odnose i vrijednosti.

Kazneno pravo (u užem smislu)

U užem smislu ili materijalno kazneno pravo su propisi koji proglašavaju određeno ponašanje kao kazneno djelo, sankcije i uvjete primjene propisa prema počiniteljima. Najjednostavnije ga je definirati kao pravo sadržano u Kaznenom zakonu.

Kazneni zakon se dijeli na opći i posebni dio:

A) Opći dio Kaznenog zakona sadrži odredbe koje važe za sva kaznena djela. One uređuju opće pretpostavke kažnjivosti i kaznenopravne sankcije.

B) Posebni dio Kaznenog zakona sadrži opise pojedinih kaznenih djela i kazne koje se za njih mogu izreći, a tu spadaju i kaznena djela i za njih propisane kazne koje se nalaze u drugim zakonima. Djela propisana u hrvatskom Kaznenom zakonu su:

• Kaznena djela protiv života i tijela
  • ubojstvo
  • dovođenje u opasnost tuđih života s umišljajem
  • protupravan prekid trudnoće
  • poticanje/navođenje na samoubojstvo drugoga
  • ubojstvo iz nehata
  • nasilje

• Kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina
  • povreda ravnopravnosti čovjeka (zagarantirana Ustavom)
  • protupravno lišenje slobode
  • otmica
  • prinuda

• Kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom
• Kaznena djela protiv časti i ugleda
• Kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa
• Kaznena djela protiv braka, obitelji i mladeži
• Kaznena djela protiv imovine
  • Krađa
  • teška krađa
  • razbojništvo
  • utaja
  • prijevara (od 2003. zakon je trebao definirati i računalnu prijevaru i lančanu igru, ali ga je ukinuo Ustavni sud)

• Kaznena djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa
• Kaznena djela protiv zdravlja ljudi

• Kaznena djela protiv pravosuđa
• Kaznena djela protiv javnog reda
• Kaznena djela protiv službene dužnosti
• Kaznena djela protiv Republike Hrvatske

(Kazneni zakon na snazi je od 1. siječnja 1998. godine, do tada je bio na snazi Osnovni krivični zakon RH iz 1991. i Krivični zakon RH iz 1991., od 2003. godine službeni naziv je trebao biti Kazneni zakonik, ali je ovu reformu ukinuo Ustavni sud i nikada nije stupila na snagu.)

Kazneni zakon RH - učestale izmjene

Izvjesno povremeno usklađivanje zakonskih normi očekivano je i podrazumijevano, u Hrvatskoj zakonodavac obara rekorde, Kazneni zakon mijenja se svakih nekoliko godina. Opis sutkinje Vrhovnog suda:

„Česte izmjene kaznenih zakona, na žalost, naša su svakodnevnica zadnjih petnaestak godina, a i prije toga izmjene nisu bile rijetke, kao ni vraćanje izmijenjenih odredbi zakona, na stare odredbe koje su brisane. U tijeku pristupnih pregovara Europskoj uniji bile su neophodne mnoge prilagodbe, no izmjene su bile česte i prije toga, a i nakon toga zakonodavna aktivnost nije jenjavala, tako da su se pojedine izmjene zakona donosile čak i bez neophodno potrebe većine u zakonodavnom tijelu!”

(Ana Garačić: "Kako prečeste izmjene kaznenih zakona utječu na pravnu sigurnost")

Sutkinja Vrhovnog suda izrijekom tvrdi da se zakon mijenja naprijed-natrag (vraćanje izmijenjenih odredbi zakona, na stare odredbe koje su brisane), ponekad protupravno (čak i bez neophodno potrebe većine u zakonodavnom tijelu), a prosječno zakon mijenjamo jednom godišnje.

Kronologija izmjena KZ od 1997. godine

• rujan 1997. - novi cjeloviti tekst, članak 391. glasio je: "Ovaj Zakon stupa na snagu dana 1. siječnja 1998. godine."
• veljača 1998. - ispravak zatipaka i slično, "U članku 71. točki f) umjesto riječi: "poinjenje" treba stajati riječ: "počinjenje", U naslovu ispred članka 81. umjesto riječi: "privredne" treba stajati riječ: "gospodarske"
• prosinac 2000. - zatipci, promjena formulacija i članaka djela "Zlouporaba u postupku stečaja" i "Udruživanje za počinjenje kaznenih djela".
• svibanj 2001. - postroženje odredbi članka 177.
• srpanj 2003. - veći broj novih odredbi, od "Veličanja fašističkih, nacističkih i drugih totalitarnih država i ideologija ili promicanje rasizma i ksenofobije", promjene imena zakona "naziv Zakona mijenja se i glasi: »Kazneni zakonik«", do odredbi "Računalno krivotvorenje", "Računalna prijevara" i "Lančana igra", koje su cjelovito ukinute (vidi dolje odlomak Ukidanje članaka KZ od strane Ustavnog suda), nažalost slične odredbe drugih zakona selektivno se primjenjuju.
• srpanj 2004. - godinu kasnije, pojavljuju se važnije odredbe iz srpnja 2003. ovaj put bolje formulirane ("Zapovjedna odgovornost", "Računalno krivotvorenje", "Računalna prijevara") te neke nove ("Otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka")
• srpanj 2005. - drugi srpanj za redom doživljava promjene KZ, ispravlja se članak 48.
• lipanj 2006. - lipanj mjesto srpnja, 11 mjeseci kasnije
• listopad 2007. - početak usklađivanja hrvatskog i EU zakonodavstva, između ostaloga dodavanje odredbe "Zlouporaba ovlasti u svezi sredstava Europske unije"
• prosinac 2008. - nastavak usklađivanja hrvatskog i EU zakonodavstva, te nove odredbe "Javno poticanje na terorizam" i "Novačenje i obuka za terorizam"
• svibanj 2011. - mijenjanje KZ-a nastavlja se nakon pauze od skoro 3 godine pozivanjem na ustavnost: "U Kaznenom zakonu (»Narodne novine« br. 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 11/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. – ispravak, 71/06., 110/07. i 152/08.) u članku 18. stavku 2. iza riječi: »prema« dodaju se riječi: »Ustavu ili«."
• listopad 2011. - novi cjeloviti tekst
• prosinac 2012. - veće promjene terminologije i odredbi, dodavanje odredbe "Neovlaštena proizvodnja i promet tvari zabranjenih u sportu"
• svibanj 2015. - uvođenje odredbi "Isključenje protupravnosti za kaznena djela uvrede i teškog sramoćenja" i "Nasilje u obitelji" te druge promjene
• svibanj 2015. - ispravak zatipaka

Ukidanje članaka KZ od strane Ustavnog suda

• svibanj 2000.- "Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti te se ukidaju odredbe članka 204. stavka 2. i 3. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, broj 110/97 i 27/98-ispr.)."
• studeni 2003. "Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom, te se ukida Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (»Na­rod­ne novine«, broj 111/03) u cijelosti."

Kritike

Kritike sudaca na ovo učestalo mijenjanje zakona su suhoparne, ali moguće je prevesti suhoparne formulacije u svakodnevni jezik:

• Kako je zakonodavac propustom iz jednog kaznenog djela izbrisao kaznu, a na ispravak toga propusta smo čekali duže od četiri godine - mijenjaj nebitno svake godine, ono bitno može čekati 4 godine

„Zašto je predlagatelju trebalo više od četiri godine da ispravi propust i za kazneno djelo - Pranje novca ponovno propiše kaznu nije nam poznato. No, kroz sve to vrijeme sudovi su morali voditi kaznene postupke za ovo kazneno djelo i donositi odluke. Sva sreća da tada nije bio veliki broj podignutih optužnica za ovo kazneno djelo, no neki su zbog toga propusta zakonodavca ipak bili oslobođeni krivnje.”

(Ana Garačić: "Kako prečeste izmjene kaznenih zakona utječu na pravnu sigurnost", str. 3)

• Kazneno djelo nasilničkog ponašanja ili kako je ono uneseno u zakon, pa brisano iz zakona, pa opet uneseno.
• Promjena KZ-a iz 2011. godine, odnosno koji zakon RH može biti neusklađen s Ustavom odnosno koje se to pravo ili obveza građana ne baziraju na Ustavu, nepoznato je.

Iako se zaključak članka sutkinje Garačić može iščitavati kao uputa zastupnicima u Saboru da je potrebno rjeđe mijenjati bitne zakone, to se podjednako može shvatiti kao uvijena naredba da se ostave čestog mijenjanja materije koju očito nisu sposobni razumjeti i kvalitetno mijenjati.

„Možda bi mogli predložiti zakonodavcu da kao nepisani kodeks uvede pravilo da se novodoneseni zakon ne smije mijenjati niti dopunjavati kroz period od najmanje tri godine od časa stupanja na snagu. Tim načinom možda bi disciplinirati predlagatelje koji manufakturno pristupaju izmjenama zakon, a zatim predlažu izmjene i dopune u vrlo kratkome roku, a ponekad čak i u vremenu vacatio legis za taj isti zakon. Zakonodavna aktivnost je neophodna, no stihijski pristup toj osjetljivoj materiji je ono što svakako moramo pokušati izbjeći. Hiperprodukcija zakona ne pridonosi pravnoj sigurnosti niti pravnoj uređenosti države, a propisivanje iste pravne materije u više zakona osuđeno je na stalne izmjene, dopune i međusobna usklađivanja.”

(Ana Garačić: "Kako prečeste izmjene kaznenih zakona utječu na pravnu sigurnost", str. 10)

Poveznice

• Kazneni zakon - cjeloviti tekst zakona na wikizvoru (mijenja se sukladno promjenama u kaznenom zakonodavstvu)

Literatura

• Kurtović Mišić, Anita; Krstulović Dragičević, Antonija; Kazneno pravo (Temeljni pojmovi i instituti); udžbenici Sveučilišta u Splitu (Manualia Universitatis studiorum Spalatensis); Split, 2014.