Ópata, grupa plemena Taracahitian Indijanaca iz sjeverozapadnog Meksika, Sonora. Teritorij ovih izuzetno ratobornih Indijanaca prostirao se u vrijeme dolaska Španjolaca uz obale rijeke Sonora i do između Río Bavispe, a zalazili su se u južnu Arizonu, gdje su ratovali sa Apačima. U borbi su se koristili otrovnim strelicama, ratnim toljagama i kopljima. Španjolski misionari pokrstili su ih u ranom 17. stoljeću. Ópate su napredni ratari koji irigaciju, i sprovode je u područjima gdje je to potrebno. Glavne kulture su im kukuruz, grah, čili-papričice i drugo.
Slično kao i Tarahumare, poznati su kao trkači na duge staze. Među njima su postojale i misije Aconchi, Arizpe (Arispe) i Guepavérachi. U novije vrijeme preostalo ih je oko 300. Plemena Batuc i Nacosura koja su govorila vlastitim dijalektima pripadaju užoj grupi Ópata Teguima.
Ime
Ime Ópata znači "gente hostil", "enemigos" ('neprijateljsaki narod', 'neprijatelji').
Plemena
Opata vlastiti ijele se na 3 glavne skupine, viz.[1]:
- Ópata Tegüis (Tegui ili Segui) sa selima: Opodepe, Terapa, Cucurpe, Alamos i Batuco.
- Ópata Tegüimas (Teguima), sela: Sinoquipe, Banamichi, Huepaca, Aconchi, Babiacora, Chinapa, Bacuachi, Cuquiarachi i Cumpas.
- Opata Cogüinachis (Coguinachi), sela: Toniche, Matape, Oputo, Oposura, Gluasavas, Bacadeguachi,Nacori (otro), Mochopa.
Pleme Eudeve na jugu Ópata teritorija njihov su ogranak. Za Indijance Jova sa gornje Río Yaqui, koji su imali sela Bacaniyagua, Baipoa ili Baypon, Natora, Oparrapa, Orasaqui, Sereba, i Setasura, neki drže (Manuel Orozco y Berra) da također pripadaju Ópate, Swanton ih smatra tek srodnima.