Ružica Nenadović Sokolić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 432200 od 17. ožujak 2022. u 22:01 koju je unio Suradnik01 (razgovor | doprinosi)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Ružica Nenadović Sokolić (Valjevo, 28. veljače 1933.Rijeka, 31. prosinca 2014.), hrvatska kostimografkinja.[1][2][3]

Životopis

Rodila se je u Valjevu kao Ružica Nenadović od oca dr-a Momčila Nenadovića, rodom iz Beograda i matere Ljubice Ristić, također rodom iz Beograda. Imala je sestru i brata Đorđa, koji je karijeru ostvario kao glumac i voditelj. Završila je u Beogradu Školu primenjene umetnosti i potom Akademiju primenjene umetnosti (odsjek kostimografije[3]) u klasi slikara i povjesničara umjetnosti Pavla Vasića i kostimografkinje Milice Babić-Andrić, kasnije supruge nobelovca Ive Andrića. [1] Udala se 1954. za svog kolegu, scenografa Doriana Sokolića. Oboje su često surađivali u radu, osobito u riječkim kazališnim kućama.[3] Dorian i Ružica su listopada 1954. prešli iz Smederevskog pozorišta u Narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci[2] na poziv Drage Gervaisa.[1] Ružica Nenadović Sokolić je bila prva poslijeratna kostimografkinja riječkog HNK, u kojem je radila do odlaska u mirovinu 1990. godine. Kroz to razdoblje bila je jedina kostimografkinja u riječkom HNK. U 40 godina staža napravila je kostimografije za preko 400 predstava svih žanrova, povijesnih razdoblja i epoha.[3]

U poznatija Ružicina djela spada osam slika kombiniranom tehnikom izrađenih 1989., koje rese interijer caffe bara Histrion koji je u aneksu Istarskog narodnog kazališta u Laginjinoj 5 u Puli. [3]

Suprug Dorian se istakao po kazališnim plakatima. S njime je, ali i samostalno, plakate riječkog kazališta radile su i Ružica i njihova kći, slikarica Diana Sokolić.[2]

Izvori, referencije i bilješke

  1. 1,0 1,1 1,2 SEAS: Biografija - Dorian i Ružica Sokolić.html. Formula 1 Dictionary. Pristupljeno 17. ožujka 2022.
  2. 2,0 2,1 2,2 Pola stoljeća riječkog kazališnog plakata. Iz zbirke Muzeja grada Rijeke . Stranica TV Ars Medije - portal. Objava od 15. lipnja 2014. Pristupljeno 17. ožujka 2022.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Intervencija umjetnika u javnom prostoru. Prošlost i sadašnjost, mogućnost razvoja gradova. str. 23. Hrvatsko udruženje interdisciplinarnih umjetnika. Siječanj 2020. Pristupljeno 17. ožujka 2022.

Vanjske poveznice