Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije 2020.

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 420680 od 7. ožujka 2022. u 23:08 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (brisanje nepotrebnog teksta)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Datoteka:Tipografska sahovnica.jpg
Tipografska šahovnica - Vizualni identitetet predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije

Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije 2020. označava hrvatsko predsjedavanje Vijećem ministara Europske unije od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. To je prvo predsjedništvo Hrvatske koja se pridružila EU 2013. godine. Slijedi predsjedništvu Finske. Tijekom hrvatskog predsjedanja prioritet će biti pripreme za sljedeći višegodišnji financijski okvir Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. kao i Brexit.

Prema pisanju utjecajnoga inozemnog portala Politica zaključeno je da se Hrvatska nije dovoljno iskazala tijekom predsjedanja EU-om i sugerirao da je pravi trenutak da vodstvo preuzme jača zemlja, aludirajući na Njemačku koja će od 1. srpnja 2020. godine preuzeti vodstvo EU.[1][2]

Prioriteti hrvatskog predsjedanja Vijeću Europske unije

Fokus hrvatskog predsjedništva bit će:[3]

  • Europa koja se razvija,
  • Europa koja povezuje,
  • Europa koja štiti,
  • Europa koja je utjecajna.[4]

Pored glavnih prioriteta svog predsjedavanja Vijećem Europske unije, Hrvatska namjerava riješiti i sljedeća pitanja:

  • ambiciozan, uravnotežen i održiv višegodišnji financijski okvir EU 2021-2027,
  • provedba europskog stupa socijalnih prava
  • Utvrđivanje mjera radi zaustavljanja negativnih demografskih trendova,
  • Povezivanje: Transeuropska prometna mreža i Povezivanje Europe,
  • Sigurnost, strateške smjernice Unije za područje slobode, sigurnosti i pravde,
  • Sastanak na vrhu „EU – jugoistok Europe ("zapadni Balkan") u Zagrebu,
  • Poticanje razvoja novih, zelenih tehnologija i komercijalizacija inovacija,
  • Nova tržišta rada, važnost znanja, obrazovanja i inovacija, kao i cjeloživotno učenje,
  • približavanje Unije svojim građanima, posebno mladima,
  • Demokracija, temeljne vrijednosti Unije, suzbijanje širenja lažnih izvještaja, netolerancije i dezinformacija na digitalnim platformama.[5]

Vanjske poveznice

Izvori