Ratimir

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 418582 od 7. ožujka 2022. u 16:37 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (čišćenje redirekcija za infookvir monarh)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Ratimir
Karte Mährerreich Mojmír I.png
Ratimirova Panonska Hrvatska (svijetlo plavo) na zemljovidu srednje Europe
knez Panonske Hrvatske
Vladavina oko 829. – 838.
Prethodnik Ljudevit Posavski
Nasljednik Braslav

Ratimir je bio knez Panonske Hrvatske u prvoj polovici 9. stoljeća.

Vladao je u vrijeme kad je porasla snaga Bugara na istoku, te su zavladali i Srijemom. 827. njihov je knez Mortag zaratio protiv Franaka, a čini se da je Ratimir u tom ratu sudjelovao kao bugarski vazal. Bugari su tada brodovima prodrli Dravom do Štajerske, a možda i Koruške. Stoga je car Ludovik I. Pobožni 828. smijenio furlanskoga markgrofa Balderika, a marku podijelio na četiri nove grofovije. Budući da su Bugari u međuvremenu u osvojenim krajevima postavili sebi vjerne vladare, vjerojatno je i Ratimir vladao kao bugarski vazal.

829. godine ponovno se spominje bugarsko brodovlje na Dravi, a s franačke strane tada vojsku predvodi budući car Ludvig Njemački. Ipak, Franci ne uspijevaju nadjačati Slavene, čemu vjerojatno pridonose i podjele unutar Franačke nakon što su se protiv Ludovika Pobožnog podigli njegovi sinovi, dok ga 833. nisu zatvorili u samostan, a zemlju podijelili između sebe.

Potom se kod Ratimira sklonio nekadašnji nitranski velikaš Pribina, koji ušao u neprijateljstvo sa svojim bivšim zaštitnikom, franačkim markgrofom Ratbodom. Ovaj je stoga tražio od Ludviga Njemačkog da odobri rat protiv Ratimira, što je ovaj i dozvolio 838. godine. Ratimir je, čini se, našao spas u bijegu, a Pribina je pobjegao u Primorsku Hrvatsku, pa se ponovno pomirio s Ratbodom.

Nakon toga više nije bilo franačkih napada, zbog novih Ludvigovih sukoba s ocem, a onda i s bratom Lotarom, a u Panonskoj Hrvatskoj neko će vrijeme u ime Franaka vladati knezovi Pribina i Kocelj s područja današnje zapadne Mađarske (Blatonski Koštel).

Izvori

  • Annales regni Francorum inde ab a. 741 usque ad a. 829, qui dicuntur Annales Laurissenses maiores et Einhardi. Herausgegeben von Friedrich Kurze. XX und 204 S. 8°. 1895. Nachdruck 1950.

Literatura

  • Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.), Zagreb 1924.
  • Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1975.

Vanjske poveznice