Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Homotopija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 417645 od 7. ožujak 2022. u 12:25 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (brisanje nepotrebnog teksta)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Neka su X i Y topološki prostori. Homotopija iz X u Y je bilo koje neprekidno preslikavanje

Neka su dva neprekidna preslikavanja. Tada definiramo relaciju homotopnosti: f i g su homotopni, ako postoji homotopija F iz X u Y takva da je i za sve x iz X. Relacija homotopnosti je relacija ekvivalencije na skupu neprekidnih preslikavanja iz X u Y. Klase ekvivalencije nazivamo klasama homotopije ili homotopskim klasama neprekidnih preslikavanja. Ako u kompoziciji neprekidnih preslikavanja zamijenimo preslikavanja njima homotopnima, rezultat će se promijeniti samo do na homotopiju; dakle topološki prostori i klase homotopije neprekidnih preslikavanja čine kategoriju [Top] koju nazivamo homotopska kategorija topoloških prostora. Definicija [Top] zadaje i kanonski funktor iz kategorije topoloških prostora i neprekidnih preslikavanja Top u homotopsku kategoriju koji je surjektivan na objektima. Klase izomorfnih objekata u [Top] nazivamo jakim homotopskim tipovima. Uz homotopsku ekvivalenciju može se uvesti i nešto grublji pojam slabe homotopske ekvivalencije i slabih homotopskih tipova. Na potkategoriji CW-komplekasa, jaki i slabi homotopski tipovi koincidiraju (Whiteheadov teorem).

Većina interesantnih funktora u algebarskoj topologiji induciraju funktore na homotopskoj kategoriji (tj. invarijantne su do na homotopiju).

Ideja homotopija može se realizirati i u mnogim drugim kategorijama matematičkih struktura, npr. za kategorije lančanih komplekasa, simplicijalnih skupova, simplicijalnih predsnopova itd. Takav tip homotopije uvodi se preko aksiomatskogh sustava koji govori o svojstvima slabe homotopske ekvivalencije na apstraktnoj kategoriji uz pomoć nekih pomoćnih pojmova kao što su fibracije i kofibracije. Najpoznatija varijanta takvog aksiomatskog pristupa je pristup zatvorenih modelnih kategorija koje je krajem 60-tih godina 20-tog stoljeća uveo Daniel Quillen.