Toggle menu
310,1 tis.
45
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Galerije

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 417309 od 7. ožujak 2022. u 10:52 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (čišćenje redirekcija za infookvir monarh)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Galerije
Datoteka:Gaius Galerius Valerius Maximianus - veliki folis.jpg
Galerije, rimski car
rimski car
Vladavina 305.311.
Prethodnik Dioklecijan i Maksimijan
Nasljednik Maksimin Daja, Konstantin I. Veliki i Licinije
Supruga Galerija Valerija
Djeca
Kandidijan
Valerija Masimila
Rođenje o. 250.
Smrt svibanj 311.

Galerije (lat. Gaius Galerius Valerius Maximianus; Gaj Galerije Valerije Maksimijan), (kraj Serdike, o. 250. - Nikomedija, svibanj 311.), rimski car od 305. do svoje smrti 311. Za vrijeme rimske tetrarhije, bio je jedan od četvorice careva Rimskog Carstva. Od 293. godine vladao je kao suvladar cara Dioklecijana (284.-305.) koji mu je dao svoju kćer Valeriju za ženu. Ozloglašen je zbog progona kršćana.

Životopis

Rodio se u skromnoj obitelji na području antičke Serdike. Ostvario je značajnu vojnu karijeru. Godine 293. car Dioklecijan uzeo ga je za svog suvladara (cezara) i dao mu svoju kćer Valeriju za ženu, zbog čega se morao rastati od prethodne.[1] Nakon uprave nad Egiptom, uspješno je ratovao protiv Gota i Sarmata (294.-296.), a potom protiv Perzijanaca 297. godine. Dana 23. veljače 303. godine objavio je, zajedno s carem Dioklecijanom, edikt protiv kršćana.

Godine 305. nasljedio je Dioklecijana kao august Istoka i uzeo za novog cezara Konstancijeva sina, Konstantina. Nakon smrti augusta Konstancija I. Klora 306. godine, htio je postaviti Severa († 307.) za novog augusta Zapada, no morao je naposljetku priznati Konstancijeva sina Konstantina za novog cara Zapada.[2] Godine 308. proglasio je svog prijatelja Licinija novim carem Zapada, ali taj je ostvario vlast samo na području oko Dunava. Aktivno je sudjelovao u progonu kršćana, a tek je pred smrt 30. travnja 311., pritisnut bolešću, proglasio u Nikomediji, edikt o toleranciji kršćana.

Zanimljivosti

Galerijeva palača Romuliana (Gamzigrad) kod Zaječara u Srbiji nalazi se na UNESCO-voj listi zaštićene kulturne baštine.

Bilješke

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Galerije koji govori o antičkom Rimu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.