Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Suzna cunjavka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 409204 od 2. siječanj 2022. u 21:41 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Suzna cunjavka
Sistematika
Carstvo: Gljive
Koljeno: Basidiomycota
Razred: Agaricomycetes
Red: Agaricales
Porodica: Psathyrellaceae
Rod: Lacrymaria
Vrsta: L. lacrymabunda
(Bull.) Pat. (1887.)
Dvojno ime
Lacrymaria lacrymabunda
Sinonimi
*Agaricus lacrymabundus Bull. (1785.)
  • Lacrymaria velutina (Pers.) Konrad & Maubl. (1925.)
  • Psathyrella velutina (Pers.) Singer (1949.)

Suzna cunjavka, poznata i kao suzna slabunjavka (lat. Lacrymaria lacrymabunda) je nejestiva gljiva iz porodice (Psathyrellaceae). Nalazi se u Sjevernoj Americi, Srednjoj Americi, Europi, sjevernoj Aziji i Novom Zelandu, gdje raste na neravnom tlu u šumi, vrtovima i parkovima. Iako je ponekad navedena kao jestiva vrsta, neki pojedinci izvješćuju o želučanim tegobama nakon što ih pojedu. [1]

Opis

  • Klobuk suzne cunjavke je širok od 3 do 7 centimetara, mekan, mesnat, vlaknato ljuskav; rub je iskrzan, cunjav.
  • Listići su gusti, bjelkastosmeđi, na listićima postoje sitne kapljice poput suza, do ruba mnogo lamelula.
  • Stručak je visok od 5 do 12 centimetara, debljine od 0,5 do 0,8 cm, bjelkastosmeđ, mekan, dug, šupalj, prekriven crnim vlakancima, pod klobukom, ostatak zastorka u obliku crnog crtastog prstena.
  • Meso je mekano, žućkastosmeđe, bez tipičnog mirisa.
  • Spore su jajolike, tamnosmeđe, 10 - 11 x 6 – 7 μm.

Stanište

Raste ljeti i u jesen, busenasto ili pojedinačno uz putove, po svijetlim šumama i uz panjeve.

Upotrebljivost

Suzna cunjavka nije jestiva. [2]

Sličnosti

U vezi jestivosti suzne cunjavke vlada podijeljeno mišljenje. A. Rinaldi i V. Tyndalo u knjizi "L'atlante dei funghi" pišu da je jestiva i dobre kakvoće. Otrovna zasigurno nije, ali zar ima smisla jesti nekvalitetne gljive kad u isto vrijeme ima mnogo dobrih.

Slike

Izvori

  1. Roberts P, Evans S. (2011). The Book of Fungi. Chicago, Illinois: University of Chicago Press. str. 181. ISBN 978-0-226-72117-0 
  2. Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Suzna cunjavka.