Rapir

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 408871 od 2. siječnja 2022. u 20:25 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige, -{{Cite book +{{Citiranje knjige))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Rapir s početka 17. stoljeća.

Rapir (francuski: rapière, engleski: rapier) dug je i tanak pravi mač koji se koristio u Južnoj i Zapadnoj Europi od sredine 16. do kraja 17. stoljeća.[1]

Nastanak i razvoj

Sve do 16. stoljeća mačevanje je, s manjima izmjenama, zadržalo slična obilježja kao u antičko doba: borilo se mačem i štitom, pri čemu je mač služio za napad, a štit za obranu. Tek s promjenama vojne opreme – odbacivanjem oklopa u ratu – mačevanje poprima nova obilježja. U talijanskima državama početkom 16. stoljeća nastaje nova vještina mačevanja, tzv. talijanska škola, u kojoj je bodu (ubadanju mačem) data prednost nad sječenjem. Talijan Achille Marozzo objavio je 1536. godine prvo djelo o mačevanju novime stilom zvano Opera Nova chiamata Duello. Štit je postepeno zamijenjen kratkime bodežom trokutastoga sječiva, a krajem 16. stoljeća bodež se potpuno odbacuje, pa se mačevalo samo rapirom – dugime i tankime mačem, koji je zbog male težine i velike brzine bio pogodan i za napad, i za obranu-odbijanje (pariranje) udaraca. Španjolski učitelj mačevanja Jerónimo Sánchez de Carranza prvi je propisao korake pri mačevanju, a u drugoj polovici 17. stoljeća razvila se francuska škola mačevanja, u kojoj se pokreti mača kombiniraju s pokretima tijela.[1]

U popularnoj kulturi

Modernoj publici rapiri su poznati iz brojnih ekranizacija Tri mušketira Alexandrea Dumasa sr. i Cyranoa de Bergeraca Edmonda Rostanda.[2][3]

Izvori

  1. 1,0 1,1 Gažević, Nikola (1974). Vojna enciklopedija (knjiga 5). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 171–172. 
  2. "The Three Musketeers". http://www.imdb.com/title/tt0072281/ Pristupljeno 29. svibnja 2020. 
  3. "Cyrano de Bergerac". http://www.imdb.com/title/tt0042367/ Pristupljeno 29. svibnja 2020. 

Literatura

Vanjske poveznice