Popis uobičajenih zabluda
Ovo je popis uobičajenih zabluda. Svaki je navod formatiran kao ispravak; same su zablude više implicirane negoli izrečene. Navodi su jezgroviti, ali više pojedinosti može se pronaći u njihovim pripadajućim člancima.
Umjetnost i kultura[uredi]
Hrana i kuhanje[uredi]
- Često se pogrešno smatra da prženje zadržava vlagu u hrani; to nije slučaj. U usporedbi s jednakom količinom mesa koje se kuha bez prženja, tijekom prženja meso gubi vlagu. U općenitom je smislu prženje mesa korisno jer stvara smeđu koru bogatog okusa zbog Maillardove reakcije.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref name="McGee">McGee, Harold (2004). On Food and Cooking (Revised ed.). Scribner. str. 161. ISBN 978-0-684-80001-1 nevaljani ISBN "The Searing Question".</ref>
- Nije dokazano da mononatrijev glutaminat (MSG) izaziva pogoršanu migrenu ili ostale simptome takozvanog sindroma kineskog restorana. Iako postoje izvještaji o podskupu populacije osjetljivom na MSG, do takvih simptoma nije došlo tijekom ispitivanja pod kontrolom placeba.<ref>Tarasoff, L. (prosinac 1993). "Monosodium L-glutamate: A double-blind study and review". Food and Chemical Toxicology 31 (12): 1019–35. doi:10.1016/0278-6915(93)90012-N. PMID 8282275</ref><ref>Freeman, M. (listopad 2006). "Reconsidering the effects of monosodium glutamate: A literature review". Journal of the American Academy of Nurse Practitioners 18 (10): 482–86. doi:10.1111/j.1745-7599.2006.00160.x. PMID 16999713</ref>
- Rok trajanja Twinkiesa jest otprilike 45 dana<ref>Choi, Candace (15. srpanj 2013.). "New Twinkies weigh less, have fewer calories". USA Today. https://www.usatoday.com/story/money/business/2013/07/15/twinkies-release-smaller/2517709/ Pristupljeno 15. srpanj 2013.</ref> (izvorno su trajali 25) – što je mnogo kraće od onog što tvrdi uobičajeni (i pomalo šaljivi) mit da se Twinkiese može jesti više desetljeća.<ref>Sagon, Candy (13. travanj 2005.). "Twinkies, 75 Years and Counting". The Washington Post. https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A46062-2005Apr12.html Pristupljeno 30. kolovoz 2011.</ref> Na policama prodavaonica ostaju uglavnom sedam do deset dana.<ref>Kelley, Tina (23. ožujak 2000.). "Twinkie Strike Afflicts Fans With Snack Famine". New York Times. https://www.nytimes.com/2000/03/23/nyregion/twinkie-strike-afflicts-fans-with-snack-famine.html Pristupljeno 10. veljača 2012.</ref>
- Priče o otrovanim slatkišima i voću su opovrgnute. Ne postoje dokazi o tome da su nepoznate osobe ubijale ili trajno ozlijedile djecu na takav način, kao što nema ni izvješća o tome da su neznanci ozljeđivali djecu otrovanim slatkišima ili jabukama. Izvor takvom strahovanju od otrovanih slatkiša vjerojatno leži u ubojstvu iz 1974. godine kad je otac za Noć vještica svojemu sinu dao slatkiš s cijanidom.<ref>Brunvand, Jan Harold (1. siječanj 2012.) (engl.). Encyclopedia of Urban Legends. ABC-CLIO. str. 288. ISBN 9781598847208 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=9xOb-19lXx8C</ref>
- Uz iznimku određene kvarljive hrane, većinu hrane može se jesti i dugo nakon isteka roka trajanja.<ref name=CA-EXP>See {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref name="USDA-FAQ">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Sjemenke nisu ljuti dio čilija. Zapravo, sjemenke sadrže manju količinu kapsaicina, sastojka koji u sisavaca izaziva osjet ljutine. Najveća koncentracija kapsaicina nalazi se u placentacijskom tkivu na koje su sjemenke pričvršćene.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
Povijest i hrana[uredi]
- Kolačići sudbine, iako se uglavnom vjeruje da pripadaju kineskoj kuhinji, zapravo su nastali u Japanu; Japanci su ih potom uvezli u SAD.<ref name="solving">Lee, Jennifer (16. siječanj 2008.). "Solving a Riddle Wrapped in a Mystery Inside a Cookie". The New York Times. https://www.nytimes.com/2008/01/16/dining/16fort.html Pristupljeno 10. svibanj 2012.</ref> Ti su kolačići vrlo rijetki u Kini, gdje ih se smatra simbolom američke kuhinje.<ref name="snopesfortunecookie">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Miris trulog mesa u prošlosti se nije prikrivao začinima prije hlađenja. Začini su bili skupa i luksuzna roba; oni koji su si ih mogli priuštiti mogli su nabaviti i dobro meso. Ne postoje suvremeni izvori koji navode da je jedna od svrha začina bila prikrivanje mirisa lošeg mesa.<ref>Paul Freedman, "Food Histories of the Middle Ages", in Kyri W. Claflin, Peter Scholliers, Writing Food History: A Global Perspective, ISBN 1847888097 nevaljani ISBN, str. 24</ref><ref>Andrew Dalby, Dangerous Tastes: The Story of Spices, 2000., ISBN 0520236742 nevaljani ISBN, str. 156.</ref><ref>Andrew Jotischky, A Hermit's Cookbook: Monks, Food and Fasting in the Middle Ages, 2011., ISBN 1441159916 nevaljani ISBN, str. 170</ref><ref name="krondl">Michael Krondl, The Taste of Conquest: The Rise and Fall of the Three Great Cities of Spice, 2007., ISBN 9780345480835 nevaljani ISBN, str. 6</ref>
- Tatarski biftek nisu osmislili mongolski ratnici koji bi smekšavali meso pod sedlom.<ref name="Mongol">Turnbull, Stephen (2003.). Mongol Warrior 1200–1350 (1st ed.). London: Osprey Publishing. str. 30. ISBN 978-1-84176-583-9 nevaljani ISBN. https://archive.org/details/mongolwarrior12000step/page/30</ref><ref>Nataša Polgar, "Joinville: A Hagiographic Story about Oneself and About the Other", Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku 45:1:21-41 (2008.), str. 31., 39.</ref><ref>The Raw Truth: Don't Blame the Mongols (or Their Horses)</ref>
- Šlag nije osmislio François Vatel 1671. u Chantillyju; potvrđeno je da je recept za šlag nastao barem stoljeće ranije u Italiji, ali se naziv crème chantilly pojavio tek u 19. stoljeću.<ref>Maryann Tebben, Sauces: A Global History, 2014., ISBN 1780234139 nevaljani ISBN, peto poglavlje</ref>
- Purica ne sadrži velike količine triptofana i ne izaziva pospanost više od ostalih vrsta hrane.<ref>Rachel C. Vreeman, Aaron E. Carroll, "Medical Myths", The British Medical Journal (sad pod imenom The BMJ) 335:1288 (20. prosinca 2007.), DOI:10.1136/bmj.39420.420370.25 </ref>
- Katarina de' Medici i njezina svita nisu donijeli talijansku kuhinju na francuski dvor i tako stvorili francusku visoku kuhinju.<ref name="Wheaton2011">Barbara Ketcham Wheaton (18. siječanj 2011.). Savoring the Past: The French Kitchen and Table from 1300 to 1789. Simon and Schuster. str. 43–51. ISBN 978-1-4391-4373-5 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=OTzZT_3DQTcC</ref><ref name="Mennell1996">Stephen Mennell (1996.). All Manners of Food: Eating and Taste in England and France from the Middle Ages to the Present (2nd ed.). University of Illinois Press. str. 65–66; 69–71. ISBN 978-0-252-06490-6 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=wdRnNPb8z3sC</ref><ref>Antonella Campanini, "The Illusive Story Of Catherine de' Medici: A Gastronomic Myth", The New Gastronome [1], summarizing Antonella Campanini, Loïc Bienassis, "La reine à la fourchette et autres histoires. Ce que la table française emprunta à l'Italie: analyse critique d'un mythe" in Florent Quellier, Pascal Briost, La Table de la Renaissance: Le mythe italien, 2018., ISBN 9782753574069 nevaljani ISBN</ref>
Mikrovalne pećnice[uredi]
- Mikrovalne pećnice ne griju hranu koristeći se posebnom rezonancijom molekula vode u njoj. Princip prema kojem mikrovalna pećnica radi jest dielektrično grijanje, a ne toliko frekvencije na kojima voda rezonira; zbog toga mikrovalne pećnice mogu raditi na više frekvencija. Molekule vode izlažu se intenzivnim elektromagnetskim poljima u snažnim nerezonantnim mikrovalnim pećnicama kako bi nastala toplina. Rezonantna frekvencija izoliranih molekula vode od 22 gigahertza ima prekratku valnu duljinu da bi uobičajen sadržaj hrane probila do korisnih dubina. Uobičajena frekvencija takvih pećnica, koja iznosi 2,45 gigahertza, dijelom je izabrana zbog toga što može prodrijeti u hranu određene veličine, a dijelom je izabrana i kako bi se doskočilo interferenciji s komunikacijskim frekvencijama kad su mikrovalne pećnice postale komercijalno dostupne.<ref name="microwave">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Mikrovalne pećnice ne kuhaju hranu iznutra prema van. U većini slučajeva mikrovalovi od 2,45 gigahertza u hranu mogu prodrijeti otprilike samo jedan centimetar. Unutarnji dijelovi tvrđe hrane uglavnom grije toplina koju provode vanjski dijelovi.<ref name="Püschner">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref name="FDA">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
Zakon, kriminal i vojska[uredi]
- Rijetko je potrebno čekati 24 sata prije prijave o nečijem nestanku. U slučajevima kad postoji dokaz o nasilju ili o neuobičajenoj odsutnosti, agencije za provedbu zakona u SAD-u često ističu da je važno čim prije započeti istragu.<ref name="missingperson">* Sparks, Preston; Cox, Timothy (17. studeni 2008.). "Missing persons usually found". Augusta Chronicle. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. prosinac 2013.. http://chronicle.augusta.com/stories/2008/11/17/met_483813.shtml Pristupljeno 21. svibanj 2011.
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Na internetskoj stranici britanske vlade masnim slovima piše: "Ne morate čekati 24 sata prije kontaktiranja s policijom."<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Nikad nitko nije tvrdio da su Twinkiesi razlog zbog kojeg su ubijeni George Moscone, gradonačelnik San Francisca, i nadzornik Harvey Milk. Tijekom suđenja Danu Whiteu obrana je uspješno argumentirala da White nije dovoljno uračunljiv zbog toga što je patio od teške depresije. Iako je navela to što je jeo Twinkiese kao dokaz te depresije, nikad nije tvrdila da je to uzrok ubojstava. Usprkos tome, ljudi često kažu da su Whiteovi odvjetnici komentirali da ga je jedenje Twinkiesa natjeralo na ubojstva.<ref name="Twinkie">Pogash, Carol (23. studeni 2003.). "Myth of the 'Twinkie defense'". San Francisco Chronicle: str. D-1. http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2003/11/23/INGRE343501.DTL Pristupljeno 20. ožujak 2007.</ref>
- Oružane snage SAD-a od 1980-ih uglavnom su zabranile novačenje kao oblik odgode presude (odnosno, kao mogućnost kojom bi osuđenik izbjegao zatvor). Protokoli ratne mornarice SAD-a nisu naklonjeni takvoj praksi, dok ostala četiri ogranka imaju posebna pravila protiv nje.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Zakoni o zakonitom sredstvu plaćanja u SAD-u ne tvrde da privatne tvrtke, osobe ili organizacije moraju prihvatiti materijalni novac kao oblik plaćanja.<ref name=LTSFAQ>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref name="FRBFAQ">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Vlada SAD-a ne traži da se policajci predstave kao policajci ako su na tajnome zadatku, a policijski službenici smiju lagati tijekom takvih zadataka.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Pojam policijske prevare kao oblik obrane optuženika zapravo se odnosi na to jesu li optuženu osobu prekomjerni pritisak (koji su izazvale npr. prijetnje) ili prevara službi za provedbu zakona natjerali na to da počini zločin koji inače ne bi počinila.<ref>Sloane (1990.) 49 A Crim R 270.</ref>
- Broj nasilnih zločina u SAD-u smanjio se između 1993. i 2017. godine. Stopa zločina u tom je razdoblju pala za 49 posto,<ref>"5 facts about crime in the U.S.". https://www.pewresearch.org/fact-tank/2019/01/03/5-facts-about-crime-in-the-u-s/
</ref> "no većina Amerikanaca smatra da je broj oružanih razbojstava porastao".<ref>"Gun homicides steady after decline in '90s; suicide rate edges up". https://www.pewresearch.org/fact-tank/2015/10/21/gun-homicides-steady-after-decline-in-90s-suicide-rate-edges-up/ </ref>
- Prvi amandman Ustava Sjedinjenih Država uglavnom onemogućuje vladi da postavi ograničenja na slobodu vjeroispovijesti, govora, tiska, okupljanja i podnošenje predstavki,<ref>Willingham, AJ (6. rujan 2018.). "The First Amendment doesn't guarantee you the rights you think it does". CNN. https://www.cnn.com/2017/04/27/politics/first-amendment-explainer-trnd/index.html Pristupljeno 1. ožujak 2019.</ref> no to se ne odnosi na ograničenja fizičkih osoba ili privatnih tvrtki<ref>McGregor, Jena (8. kolovoz 2017.). "The Google memo is a reminder that we generally don't have free speech at work" (engl.). Washington Post. https://www.washingtonpost.com/news/on-leadership/wp/2017/08/08/the-google-memo-is-a-reminder-that-we-generally-dont-have-free-speech-at-work/ Pristupljeno 1. ožujak 2019.</ref> ako ne djeluju u ime vlade.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Ostali zakoni privatnim tvrtkama i fizičkim osobama mogu onemogućiti ograničavanje prava na govor.<ref>Berman-Gorvine, Martin (19. svibanj 2014.). "Employer Ability to Silence Employee Speech Narrowing in Private Sector, Attorneys Say". Bloomberg BNA. https://www.bna.com/employer-ability-silence-n17179890580/ Pristupljeno 1. ožujak 2019.</ref>
- Zagovaratelji prava životinja ne žele životinjama dodijeliti ista legalna prava kakva su dodijeljena ljudima, kao što je biračko pravo.<ref>Jenkins, Simon (18. ožujak 2010.). "Votes for dogs appeals, but giving animals rights is moral chaos | Simon Jenkins" (engl.). The Guardian. ISSN 0261-3077 nevaljani ISSN. https://www.theguardian.com/commentisfree/2010/mar/18/animal-rights-moral-chaos Pristupljeno 9. studeni 2019.</ref><ref>Agency, Doris Lin Doris Lin is the director of legal affairs for the Animal Protection League of New Jersey She previously worked for the Environmental Protection. "What Do Activists Mean By "Animal Rights?"" (engl.). https://www.thoughtco.com/what-are-animal-rights-127600 Pristupljeno 9. studeni 2019.</ref> Smatraju da bi životinje trebale imati prava na to da se njihovi interesi podjednako razmatraju. (Primjerice, hominide ne zanima glasovanje, stoga im nije potrebno biračko pravo. No kako žele živjeti, trebali bi imati pravo na život.)<ref>"What rights should animals have?" (engl.). 7. srpanj 2010.. https://www.peta.org/about-peta/faq/what-rights-should-animals-have/ Pristupljeno 9. studeni 2019.</ref><ref>"BBC - Ethics - Animal ethics: Animal rights" (engl.). https://www.bbc.co.uk/ethics/animals/rights/rights_1.shtml Pristupljeno 9. studeni 2019.</ref>
- Mafija i ostale kriminalne organizacije ne služe se cementnim cipelama kako bi utopile svoje žrtve. Tom se metodom koriste u jedinstvenim slučajevima kako bi na dno poslali već mrtve osobe.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
Glazba[uredi]
- "Edelweiss" nije državna himna Austrije nego originalna skladba skladana za mjuzikl Moje pjesme, moji snovi.<ref>7. studenog 2006. {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}}, BBC.</ref> Austrijska državna himna jest "Land der Berge, Land am Strome" ("Gorovita zemljo, zemljo na rijeci").<ref name="Vilain2010">Vilain, Robert (2010). Words and Music. MHRA. str. 24, 28. ISBN 978-1-907322-08-2 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=9gNrhgXpPyYC&pg=PA24</ref>
- Phil Collins u svojem hitu "In the Air Tonight" iz 1981. godine nije pjevao o tome da je vidio da se netko utapa i potom se suočio s osobom iz publike koja je to dopustila.<ref>"FACT CHECK: In the Air Tonight". https://www.snopes.com/fact-check/in-the-air-tonight/
</ref>
- Melodiju u pjesmama "Twinkle, Twinkle, Little Star", "Pjesmi o abecedi" i "Baa, Baa, Black Sheep" nije skladao Wolfgang Amadeus Mozart kad mu je bilo pet godina; to je već bila popularna narodna francuska melodija koja je postojala desetljećima prije nego što je Mozart skladao serijal varijacija na tu melodiju kad mu je bilo 25 ili 26 godina.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Wolfgang Amadeus Mozart nije bio Austrijanac. Za Mozartova života Salzburg nije bio dio Nadvojvodstva Austrije nego je bio samostalna država pod imenom Salzburška Nadbiskupija. Salzburg je priključen Austrijskom Carstvu 1805. godine, četrnaest godina nakon Mozartove smrti. K tome, riječ "austrijski" za skladateljeva života odnosila se na prethodno spomenutu Austrijsku Nadbiskupiju, Austrijski okrug ili na Habsburšku Monarhiju, ali nijedna od tih država nije u svojem sastavu imala Salzburg, koji je bio dio Bavarskog okruga.<ref>Beales (2006a, 30)</ref><ref>Vidi "Mozartova narodnost" za više informacija.</ref>
- Od smrti Wolfganga Amadeusa Mozarta pričalo se da ga je otrovao njegov kolega Antonio Salieri. Ta je tvrdnja dokazana kao pogrešna jer znakovi bolesti od koje je Mozart patio nisu upućivali na trovanje.<ref>{{#invoke:Footnotes|harvard_citation_no_bracket}}</ref> Jedan od čimbenika zbog kojeg zabluda opstaje jest vrlo hvaljeni<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> film Amadeus iz 1984., u kojem Salieri tvrdi da je ubio Mozarta.
- Skladbu za klavir Mariage d'amour Paula de Sennevillea često se pogrešno pripisuje Frédéricu Chopinu, Georgeu Davidsonu ili Richardu Claydermanu, a i pogrešno ju se naziva "Proljetnim valcerom" usprkos tome što djelo nije valcer.<ref>http://jacobspiano.com/2017/05/31/chopin-ever-write-spring-waltz/</ref>
- Minuet u G duru Christiana Petzolda često se pripisuje Johannu Sebastianu Bachu, iako je tijekom 1970-ih otkriveno da je u pitanju stavak iz Petzoldove suite za čembalo. Zabluda potječe iz Notne bilježnice za Annu Magdalenu Bach, knjige notnih zapisa različitih skladatelja u kojoj je pronađen taj minuet.<ref>Williams, Peter F.. 2007. J.S. Bach: A Life in Music, str. 158. Cambridge University Press.</ref><ref>Schulenberg, David. 2006. The Keyboard Music of J.S. Bach, str. 448.</ref><ref>Schulze, Hans-Joachim. "Ein 'Dresdner Menuett' im zweiten Klavierbüchlein der Anna Magdalena Bach. Nebst Hinweisen zur Überlieferung einiger Kammermusikwerke Bachs." Bach-Jahrbuch 65 (1979 str. 45-64), str. 54-58, 64.</ref>
Religija[uredi]
Budizam[uredi]
- Povijesni Buda nije bio pretio. "Bucmasti Buda" ili "Buda koji se smije" zapravo je Budai, kineski narodni heroj iz 10. stoljeća. U kineskoj budističkoj kulturi Budai je postao poštovan kao inkarnacija Maitreje, bodisatve koji će postati Buda kako bi obnovio budizam nakon što učenja povijesnog Bude, Siddhārthe Gautame, postanu zaboravljena.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
Židovstvo[uredi]
- Zabranjeno voće spomenuto u Knjizi postanka nikad se ne identificira s jabukom,<ref name="Szpek">Szpek, Heidi (2002). Voices from the University: The Legacy of the Hebrew Bible. str. 92. ISBN 978-0-595-25619-8 nevaljani ISBN</ref> što je zabluda koju je često prikazivala zapadnjačka umjetnost. Izvorni tekstovi na hebrejskom spominju samo drvo i plod. Rani latinski prijevodi koriste riječ mali, što može značiti i "zlo" i "jabuka", ovisno o tome je li "a" poimence kratak ili dug, iako je u to vrijeme u latinskom govoru već nestala razlika u duljini samoglasnika. U ranim germanskim jezicima riječ "jabuka" i njezine srodne riječi uglavnom su samo značile "plod". Njemački i francuski umjetnici često su taj plod prikazivali kao jabuku još od 12. stoljeća, a u Areopagitici Johna Miltona iz 1644. eksplicitno se plod navodi kao jabuku.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Židovski učenjaci pretpostavili su da bi plod mogao biti grejpfrut, smokva, pšenica, marelica ili etrog.<ref name="forbidden">
- Babilonski Talmud, Berakhot, 40a
- Genesis Rabba 15 7
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Iako je tetoviranje zabranjeno u Levitskom zakoniku, to što netko ima tetovaže ne znači da ne može biti pokopan na židovskom groblju kao što se uobičajeno misli, isto kao što kršenje kakve druge zabrane ne onemogućuje židovu da bude pokopan na židovskome groblju.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
Kršćanstvo[uredi]
- Biblija ne tvrdi da su baš tri mudraca posjetila bebu Isusa, da su bili kraljevi, da su jahali na devama i da su njihova imena Gašpar, Melkior i Baltazar. Implicira se da su postojala tri mudraca zbog opisa triju darova, ali znamo jedino da ih je bilo više (barem dva mudraca), možda i više od trojice – vjerojatno su na putu imali pratnju. U umjetničkim prikazima Isusova rođenja od trećeg su stoljeća gotovo uvijek bila tri mudraca.<ref>Schiller, G. (1971). Iconography of Christian Art (English translation from German). I. str. 96. ISBN 978-0-85331-270-3 nevaljani ISBN</ref> Biblija ističe da gornja granica između Isusova rođenja i posjeta mudraca iznosi dvije godine (Matej 2, 16), a zbog umjetničkih prikaza i bliskosti između tradicionalnih datuma 25. prosinca i 6. siječnja često se vjeruje da se posjet dogodio u isto vrijeme kad i rođenje, no u kasnijim je tradicijama spomenuto da se posjet dogodio i do dvije godine kasnije. Mudrace se povezuje s kraljevima kako bi se posjet povezalo s proročanstvima u Knjizi o Izaiji.<ref>Schiller, Gertud, Iconography of Christian Art, Vol. I, str. 96, 1971. (English trans from German), Lund Humphries, London, ISBN 0853312702 nevaljani ISBN; The New Testament by Bart D. Ehrman 1999 ISBN 0-19-512639-4 nevaljani ISBN p. 109</ref>
- Tvrdnju da je Marija Magdalena bila prostitutka prije nego što je upoznala Isusa ne možemo pronaći ni u Bibliji ni u bilo kojim drugim ranokršćanskim zapisima. Zabluda je vjerojatno nastala zbog spajanja Marije Magdalene, Marije iz Betanije (koja je Isusu pomazala noge u Ivanu 11, 1 – 12) i neimenovane "grešnice" koja Isusu pomaže noge u Luki 7, 36 – 50.<ref name="Ehrman2006"/>
- Sveti Pavao nije odbacio ime Savao. Rođen je kao Židov s rimskim državljanstvom koje je naslijedio od svoga oca, te je tako od rođenja imao hebrejsko i latinsko ime. Luka spominje supostojanje imena u Djelima apostolskim 13, 9: "...A Savao, koji se zove i Pavao...".<ref>Marrow, Stanley B. (1. siječanj 1986.). Paul: His Letters and His Theology : an Introduction to Paul's Epistles. Paulist Press. str. 5, 7. ISBN 978-0809127443 nevaljani ISBN. https://books.google.com/?id=RPu1qx50HmgC&pg=PA5</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Pojam "bezgrešnog začeća" ne odnosi se na Isusovo djevičansko rođenje niti aludira na vjerovanje u djevičansko rođenje Marije, njegove majke. Zapravo se odnosi na rimokatoličko vjerovanje da je Marija bila bez istočna grijeha od trenutka njezina začeća.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Rimokatolička dogma ne tvrdi da je papa bez grijeha ili uvijek nepogrešiv.<ref name="infallible">* {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Katolička dogma od 1870. tvrdi da su dogmatska učenja sadržana u otkrivenju koje objavljuje papa (namjerno i pod vrlo određenim uvjetima; uglavnom se to naziva ex cathedra) nepogrešiva, iako se papinu nezabludivost rijetko kad službeno zagovara. Iako većina teologa tvrdi da je papa nepogrešiv pri kanonizaciji,<ref>"CATHOLIC ENCYCLOPEDIA: Beatification and Canonization". http://www.newadvent.org/cathen/02364b.htm </ref> većina nedavnih papa tijekom svojeg pontifikata nisu nijednom istaknuli svoju nezabludivost. Svejedno, dogma tvrdi da nije nepogrešiv čak ni kad govori po službenoj dužnosti.
- Bazilika sv. Petra nije majčinska Crkva rimokatoličke vjeroispovijesti niti je službeno papino sjedište.<ref name="St. Peters">Noreen (19. studenog 2012.). "St. Peter's Basilica in Vatican Is Not The Official Church Of The Pope" (engl.). http://www.todayifoundout.com/index.php/2012/11/st-peters-basilica-in-vatican-is-not-the-official-church-of-the-pope/ Pristupljeno 14. veljače 2019.
</ref> Te titule pripadaju bazilici sv. Ivana Lateranskog, smještenoj u Rimu izvan Vatikana, ali nad kojom Vatikan ima izvanteritorijalnu nadležnost.<ref name="St. Peters"/> Zbog toga bazilika sv. Petra nije katedrala u doslovnom smislu te riječi.<ref name="St. Peters"/> Međutim, bazilikom sv. Petra koristi se kao glavnom crkvom za brojne papine uloge.<ref name="St. Peters"/>
Mormonizam[uredi]
- Pripadnici Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana više ne prakticiraju poligamiju.<ref>"Utah Local News – Salt Lake City News, Sports, Archive". The Salt Lake Tribune. http://www.sltrib.com/sltrib/news/54959212-78/believe-bible-church-god.html.csp Pristupljeno 1. listopad 2014.</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Ta crkva zapravo izopćuje pripadnike koji je prakticiraju.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Međutim, neke fundamentalističke mormonske sekte i dalje prakticiraju poligamiju.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
Islam[uredi]
- Burka je muslimanska odjeća za žene podrijetlom iz središnje Azije koja prekriva cijelo ženino tijelo, glavu i lice, ali i njezine oči, s tim da joj oči prekriva mrežasta tkanina kroz koju može vidjeti. Burkama se često pogrešno naziva ostalu muslimansku odjeću za žene kao što su nikab (koji pokazuje oči) i hidžab (koji prikazuje cijelo lice, ali skriva ostatak tijela i kosu).<ref>
{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}}, </ref> Iako su burke često svijetloplave ili bijele, nikab je uglavnom crn, a hidžab je veo koji može biti bilo koje boje.
- Fetva je neobvezujuća pravna izjava koju izdaje islamski učenjak pod islamskim zakonom; zbog toga je uobičajeno da se fetve različitih autora ne preklapaju. Uobičajena zabluda<ref>Isbister, William H. (23. studeni 2002.). "A "good" fatwa". British Medical Journal 325 (7374): 1227. doi:10.1136/bmj.325.7374.1227. PMC 1124693. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1124693/</ref><ref>Vultee, Fred (listopad 2006). "Fatwa on the Bunny". Journal of Communication Inquiry 30 (4): 319–36. doi:10.1177/0196859906290919</ref> da taj pojam označava smrtnu presudu vjerojatno proistječe iz fetve iranskog ajatolaha Ruholaha Homeinija iz 1989., u kojoj je istaknuo da autor Salman Rushdie zaslužuje smrtnu kaznu za bogohuljenje. Zbog tog je događaja fetva dobila veliku pažnju zapadnjačkih medija.<ref>"In Depth: Islam, Fatwa FAQ". CBC News Online. 15. lipanj 2006.. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. srpanj 2011.. http://www.cbc.ca/news/background/islam/fatwa.html Pristupljeno 8. travanj 2009.</ref>
- Riječ "džihad" nije uvijek značila "vjerski rat"; doslovan prijevod te arapske riječi glasi "borba". Iako postoji "džihad bil saif", odnosno džihad "korištenjem mača",<ref>Khadduri, Majid (1955). War and Peace in the Law of Islam. Johns Hopkins Press. str. 74–80. ISBN 978-1-58477-695-6 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=UHWd6gLZsFIC&lpg=PP1&pg=PA74</ref> mnogi suvremeni islamski učenjaci tvrde da se odnosi na duhovnu borbu.<ref>Buckles, Luke (2004). The Complete Idiot's Guide to World Religions (3rd ed.). Alpha. str. 157. ISBN 978-1-59257-222-9 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=ZPokHByS3N0C&pg=PA157</ref><ref>"Western definition of "jihad" must be corrected – Italian expert". Kuwait News Agency (KUNA). 29. ožujak 2007.. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. listopad 2011.. http://www.kuna.net.kw/NewsAgenciesPublicSite/ArticleDetails.aspx?id=1719934&Language=en</ref> Učenjak Louay Safi izjavio je da su "zablude i nesporazumi u vezi prirode rata i mira u islamu podjednako prošireni u muslimanskim društvima i na Zapadu", kako nakon napada 11. rujna 2001., tako i prije njih.<ref>Safi, Louay M. (2003). Peace and the Limits of War: Transcending the Classical Conception of Jihad. International Institute of Islamic Thought. str. preface. ISBN 978-1-56564-402-1 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=1_PFEicd5LkC&pg=PP9</ref>
- Kuran mučenicima ne obećava 72 djevice u raju. Spominje da će sve ljude, bilo da su mučenici ili ne, u raju pratiti hurije, no ne spominje se točan broj. Izvor za 72 djevice je hadis u Tirmizijevoj zbirci Tirmizijin Sunen.<ref name="guardian72virgins">Warraq, Ibn (12. siječanj 2002.). "Virgins? What virgins?". The Guardian (London). Inačica izvorne stranice arhivirana 22. lipanj 2013.. https://www.theguardian.com/books/2002/jan/12/books.guardianreview5</ref><ref>Anjali Nirmal (2009). Urban Terrorism: Myths and Realities. Pointer Publishers. str. 33. ISBN 978-81-7132-598-6 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=8EqWnqdsgZMC&pg=PA33</ref> Hadisi su izjave i djela proroka Muhameda prema riječima drugih ljudi i zbog toga nisu dio samog Kurana. Muslimani ne moraju nužno vjerovati u istinitost svih hadisa, a pogotovo ne u one koje imaju premalo izvora, kao što je upravo taj.<ref name="Salahuddin Yusuf">Salahuddin Yusuf, Riyadhus Salihin, commentary on Nawawi, Chapter 372, Dar-us-Salam Publications (1999.), ISBN 978-1-59144-053-6 nevaljani ISBN ,ISBN 978-1-59144-053-6 nevaljani ISBN</ref> K tome, raspravlja se o ispravnom prijevodu tog hadisa.<ref name="guardian72virgins" /> Međutim, u istoj se zbirci idući hadis smatra vjerodostojnim (hasan sahih): "Alah ima šest stvari za mučenika: oprošteno je prvo prolijevanje krvi (koje on pretrpi), prikazano mu je njegovo mjesto u raju, zaštićen je od kazne u grobu, osiguran od najvećeg terora, kruna dostojanstva stavljena je na njegovu glavu – a njezini dragulji bolji su od svijeta i onoga što je u njemu – oženjen je sa sedamdeset dvije supruge uz Al-Huril-Ayn od raja i može posredovati za sedamdeset njegovih bliskih srodnika."<ref>"Hadith – The Book on Virtues of Jihad – Jami' at-Tirmidhi – Sunnah.com – Sayings and Teachings of Prophet Muhammad (صلى الله عليه و سلم)". https://sunnah.com/tirmidhi/22/46
</ref>
Sport[uredi]
- Abner Doubleday nije osmislio bejzbol niti je bejzbol podrijetlom iz Cooperstowna u saveznoj državi New York. Smatra se da je proizašao iz ostalih igara s palicom i loptom kao što su kriket i rounders, a prva je moderna inačica igre odigrana u New York Cityju. <ref>Cole, Diane (4. listopad 1990.). "Contrary to myth, baseball may have had no single inventor". US News and World Report. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. prosinac 2013.. https://www.usnews.com/usnews/news/articles/060806/14ball.htm Pristupljeno 6. kolovoz 2009.</ref><ref>Fox, Butterfield (4. listopad 1990.). "Cooperstown? Hoboken? Try New York City". The New York Times. https://www.nytimes.com/1990/10/04/nyregion/cooperstown-hoboken-try-new-york-city.html Pristupljeno 3. travanj 2009.</ref>
- Crni pojas u borilačkim sportovima ne znači nužno da je osoba vrhunski borilac. Predstavljen je u džudu tijekom 1880-ih kako bi označio sposobnost u svim osnovnim tehnikama sporta. U različitim je borilačkim sportovima razina nakon prvog crnog pojasa različita. U džudu i nekim ostalim azijskim borilačkim vještinama borioci viših razina nose crvene i bijele pojaseve, dok najvještiji borioci nose jarkocrvene pojaseve.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Pojasevi u drugim borilačkim vještinama imaju određen broj zlatnih pruga koje označavaju razinu vještine onih koji ih nose.
- Trokutaste zastave u nogometu nisu rezervirane samo za one momčadi koje su u prošlosti osvojile FA kup usprkos tome što se naširoko vjeruje u suprotno;<ref>Corrigan, James (5. siječanj 2006.). "FA Cup countdown: 1927 and all that". The Independent. https://www.independent.co.uk/sport/football/news-and-comment/fa-cup-countdown-1927-and-all-that-5336727.html Pristupljeno 8. travanj 2018.</ref> takvo je vjerovanje nadahnulo scenu u filmu Grad blizanaca. Pravila Engleskog nogometnog saveza ne govore o tome, a odluku o tome kakvog oblika treba biti zastava često donose održavatelji terena određenog kluba.<ref>Williams, Jack (17. veljača 2017.). "You Can Tell an F.A. Cup Champion by Its Corner Flags. Or Not.". The New York Times. https://www.nytimes.com/2017/02/17/sports/soccer/corner-flags-english-premier-league-champion.html Pristupljeno 8. travanj 2018.</ref>
- Indija se nije povukla iz Svjetskog prvenstva u nogometu 1950. godine zato što je njezina momčad igrala bosih nogu, što je protivno FIFA-inim pravilima.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Indija se zapravo povukla zato što državno upravljačko tijelo, Sveindijski nogometni savez (AIFF), nije bilo dovoljno pripremljeno za sudjelovanje u prvenstvu i navelo je nekoliko razloga za povlačenje, među kojima su i nedostatak novca i prioritetnost Olimpijskih igara.<ref name="Brazil">Kapadia, Novy (2. srpanj 2013.). "The 1950 FIFA World Cup: A missed opportunity for India". SportsKeeda. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. ožujak 2017.. https://www.sportskeeda.com/football/the-1950-fifa-world-cup-a-missed-opportunity-for-india Pristupljeno 17. ožujak 2017.</ref> Međutim, taj se mit često spominje u Indiji i šire kao činjenicu (pogotovo za vrijeme Svjetskih prvenstava).<ref>Lisi (2007), str. 49</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Sam je AIFF vjerojatno izvor tog mita.<ref name="Brazil"/>
Riječi, fraze i jezici[uredi]
- Za nestandardne riječi, sleng ili kolokvijalne riječi kojima se koriste govornici engleskoga jezika nekad se tvrdi da nisu stvarne riječi usprkos tome što se pojavljuju u mnogobrojnim rječnicima. Sve su riječi u engleskome jeziku prihvaćene na temelju toga što ih određeno vrijeme koristi određeni broj ljudi; zbog toga postoji mnogo nestandardnih riječi koje se ne smatra dijelom standardnog jezika ili ih se smatra neprikladnim u službenoj komunikaciji, ali da to nisu riječi je zabluda.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Među nekim riječima za koje se katkad tvrdi da nisu riječi nalaze se "irregardless",<ref>"Irregardless je nastala u dijalektalnom američkom govoru početkom 20. stoljeća... Najčešće se tvrdi da "takva riječ ne postoji". Međutim, takva riječ postoji." Merriam Webster Dictionary {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> "conversate", "funnest",<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> "mentee", "impactful" i "thusly",<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> a svaka od njih nalazi se u brojnim rječnicima kao riječ u engleskom jeziku.<ref>* conversate: [2] [3] [4]
- funnest: [5] [6] [7] [8] [9]
- impactful: [10] [11] [12] [13] [14]
- mentee: [15] [16] [17] [18] [19] [20] [21] [22]
- thusly: [23] [24] [25] [26] [27] [28] [29] [30] [31]
</ref>
- Riječ "fuck" ("jebote", "jebati") nije nastala u kršćanskoj anglosaksonskoj Engleskoj u sedmom stoljeću kao pokrata za "Fornication Under Consent of King" ("Bludnost uz kraljev pristanak"), niti je nastala kao pokrata za frazu "For Unlawful Carnal Knowledge" ("Za nezakonito spolno općenje") kao znak koji se postavljao iznad preljubnika čije su noge bile u kladama ili kao optužnica protiv članova Oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva, a nije nastala niti u 15. stoljeću tijekom Bitke kod Agincourta kao iskrivljeni oblik fraze "pluck yew" ("uzmi tisu") (idioma za korištenje dugog luka koji se pogrešno pripisuje Englezima).<ref name="longbow">
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- </ref> Modernim engleskim jezikom nije se govorilo do 16. stoljeća, a riječi kao što su "fornication" ("blud") i "consent" ("pristanak") nisu postojale ni u kojoj varijanti engleskog jezika sve do utjecaja anglonormanskog jezika krajem 12. stoljeća. Najranije potvrđeno korištenje riječi "fuck" u engleskom jeziku datira iz 1475. godine, u pjesmi "Flen flyys", gdje je napisana kao fuccant (ondje se konjugira kao latinski glagol i znači "oni se jebu"). Pragermanskog je podrijetla i povezana je ili s nizozemskom riječju fokken i njemačkom ficken ili s norveškom riječju fukka.<ref name="fukka">
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- Fuck. Merriam–Webster, Inc.. 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. rujan 2013.. http://www.merriam-webster.com/dictionary/fuck Pristupljeno 17. lipanj 2011.
- </ref>
- Riječ "crap" ("govno") nije nastala regresivnom derivacijom prezimena britanskog vodoinstalatera Thomasa Crappera niti je njegovo prezime proizašlo iz riječi "crap", iako je vjerojatno populariziralo tu riječ.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Prezime "Crapper" inačica je prezimena "Cropper", koje se izvorno odnosilo na nekoga tko ubire usjev.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref> Cropper. Oxford University Press. 2003. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. studeni 2011.. http://www.ancestry.com/facts/cropper-family-history.ashx Pristupljeno 17. lipanj 2011.</ref> Sama riječ "crap" podrijetlo vuče iz srednjovjekovne latinske riječi crappa, koja znači "pljeva".<ref> Crap. Houghton Mifflin. 2001. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. siječanj 2013.. http://education.yahoo.com/reference/dictionary/entry/crap Pristupljeno 17. lipanj 2011.</ref>
- Izraz "rule of thumb" (doslovno "pravilo palca") nije potekao iz zakona koji je omogućio muškarcu da udara svoju ženu štapom ne debljem od njegova palca. Također, ne postoje dokazi da je takav zakon ikad postojao.<ref>Henry Ansgar Kelly (rujan 1994). "Rule of Thumb and the Folklaw of the Husband's Stick". Journal of Legal Education 44 (3): 341–65</ref> Pravo podrijetlo te fraze i dalje nije poznato, ali lažna se etimologija naširoko pojavljivala u medijima kao što su The Washington Post (1989.), CNN (1993.) i Time (1983.).<ref>Sommers, Christina Hoff (1995). Who Stole Feminism? How Women Have Betrayed Women. Simon and Schuster. str. 203–07, 296–97. ISBN 978-0-684-80156-8 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=EIUtJziqIqAC&pg=PA203</ref>
- Riječ "gringo" kao izraz za nekoga tko nije stanovnik Latinske Amerike nije nastala tijekom Američko-meksičkog rata (1846. – 1848.), Venezuelanskog rata za nezavisnost (1811. – 1823), Meksičke revolucije (1910. – 1920.) ili u vrijeme divljeg zapada (1865. – 1899.) kao iskrivljena inačica engleskog stiha "green grow" ("zeleno rastu") u pjesmi "Green Grow the Lilacs" (irskoj narodnoj pjesmi) ili "Green Grow the Rushes, O" (engleskoj narodnoj pjesmi) koju su pjevali američki vojnici i kauboji;<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> nije ni nastala tijekom tih vremena kao iskrivljena inačica fraze "Green, go home!" ("Zeleni, vratite se kući!"), za koju se pogrešno tvrdi da ju se uzvikivalo američkim trupama odjevenim u zelenu boju.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Riječ je u početku samo značila "stranac" i vjerojatno je iskrivljeni oblik španjolske riječi griego za 'grčki' (nalik idiomu "It's Greek to me" (doslovno "To mi je grčki", u hrvatskom "to mi je špansko selo", "nepoznato mi je")).<ref> Gringo. 2001. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. svibanj 2013.. http://education.yahoo.com/reference/dictionary/entry/gringo Pristupljeno 17. lipanj 2011.</ref>
- Italofobni izraz wop nije nastao kao pokrata za "without papers" ("bez papira") ili "without passport" ("bez putovnice") kao što se uglavnom misli;<ref name=IngTrifEtymonline>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref name=specious/><ref name=specious>O'Conner, Patricia T. (2009). Origins of the Specious: Myths and Misconceptions of the English Language. New York: Random House. str. 145. ISBN 9780812978100 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=hsu47CBwJPUC&lpg=PA145</ref><ref>Will, George (23. rujan 2015.). "Yogi Berra, an American Story". National Review. Washington Post. http://www.nationalreview.com/article/424509/yogi-berra-obituary-eulogy Pristupljeno 1. listopad 2015.</ref> zapravo je nastao iz izraza guappo (u prijevodu lopov) i koristilo ga se već 1908.,<ref name=DICTIONARY-Merriam-Webster>Wop. Merriam-webster.com. Pristupljeno 11. listopada 2015.</ref><ref name="Dictionary.com">Wop. Dictionary.reference.com. Pristupljeno 11. listopada 2015.</ref> prije modernih zakona o imigraciji.<ref>Michael Matza (25. lipanj 2017.). "Your immigrant ancestors came here legally? Are you sure?". The Philadelphia Inquirer. http://www.philly.com/philly/news/breaking/your-immigrant-ancestors-came-here-legally-are-you-sure-20170625.html Pristupljeno 16. siječanj 2018.</ref>
- Wetback, etnička uvreda za nelegalne meksičke imigrante u SAD-u, nema nikakve veze s poslovima na farmi koji potiču znojenje ili s bilo kakvom drugom aktivnosti nakon migracije. Zapravo se odnosi na posljedice imigracije, prelazak preko rijeke Rio Grande, zbog čega leđa postaju mokra ("wet back").<ref>Norquest, Carrol (1972). Rio Grande Wetbacks: Mexican Migrant Workers. University of New Mexico Press. ISBN 978-0-8263-0220-5 nevaljani ISBN. https://archive.org/details/riograndewetback0000norq</ref>
- "420" ne vuče podrijetlo iz losanđeleske policijske šifre ili šifre kriminalnog zakonika za uživanje marihuane.<ref name="snopes420">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> U Kaliforniji policijska šifra 420 znači "nemiri maloljetnika",<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> a točka 420 kriminalnog zakonika u Kaliforniji zabranjuje blokiranje pristupa javnom zemljištu.<ref name="snopes420" /><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Taj se broj u tom smislu počeo koristiti 1971. godine u Srednjoj školi u San Rafaelu; ondje je označavao vrijeme, 16 sati i 20 minuta, kad bi učenici izašli iz škole i pušili.<ref name="snopes420" />
- "Xmas" nije nastao kao sekularizacijski plan da se "Krista makne iz Božića".<ref name="Random House">"Uglavnom se tvrdi da je 'Xmas' ... pokušaj nevjernika da maknu Isusa i izbace religiju iz blagdana."O'Conner, Patricia T.; Kellerman, Stewart (2009). Origins of the Specious: Myths and Misconceptions of the English Language. New York: Random House. str. 77. ISBN 978-1-4000-6660-5 nevaljani ISBN</ref> X u ovom slučaju označava grčko slovo hi, početno slovo riječi Χριστός (Hristos), odnosno "Krist" na grčkom jeziku.<ref name="xmaschi">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Korištenje riječi "Xmas" u engleskom jeziku može se pronaći već u godini 1021., kad su redovnici u Velikoj Britaniji koristili X umjesto riječi "Christ" radi abrevijature dok bi transkribirali klasične rukopise u staroengleski jezik.<ref name="Random House" /> Oxfordski rječnik engleskog jezika tvrdi da je "riječ 'Xmas' umjesto riječi 'Christmas' prvi put zabilježena 1551."<ref>O'Conner, Patricia T.; Kellerman, Stewart (2009). Origins of the Specious: Myths and Misconceptions of the English Language. New York: Random House. str. 78. ISBN 978-1-4000-6660-5 nevaljani ISBN</ref>
- Izgovor koronalnih frikativa u španjolskomu jeziku nije nastao kao imitiranje govora kralja koji šuška. Samo je za jednog španjolskog kralja, Pedra I. od Kastilje, potvrđeno da je tako govorio, a trenutačni je izgovor nastao dva stoljeća poslije njegove smrti.<ref>"QI: Quite interesting facts about Spain". Telegraph. 5. svibanj 2011.. https://www.telegraph.co.uk/men/the-filter/qi/8495579/QI-Quite-interesting-facts-about-Spain.html Pristupljeno 29. ožujak 2017.</ref>
- Automobil marke Chevrolet Nova imao je uspješnu prodaju na latinskoameričkom tržištu; General Motors nije morao preimenovati automobil. Iako fraza "no va" na španjolskom doista znači "ne ide", značenje riječi "nova" jest "nov"; vozači u Meksiku i Venezueli, gdje je prvi put prodavan, objeručke su ga kupovali. Usprkos suprotnim navodima nije bilo potrebe za time da se promijeni ime tog modela.<ref name="Snopes Chevy Nova story">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref name="Transform magazine">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref name="Interchanges Level 3">Richards, Jack C.; Hull, Jonathan; Proctor, Susan (6. prosinac 2012.). Interchange Level 3 Student's Book B with Self-study DVD-ROM. Cambridge University Press. str. 83. ISBN 978-1-107-65269-9 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=7f7XAAAAQBAJ&pg=PA83</ref>
- Znakovni jezici nisu isti diljem svijeta. Izuzmemo li pidžinske međunarodne znakove, svaka država ima svoj vlastiti znakovni jezik, a neke imaju i više od jednog (iako postoje značajne sličnosti među svim znakovnim jezicima).<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref name="Reilly2013">Supalla, Ted; Webb, Rebecca (17. lipanj 2013.). "The grammar of international sign: A new look at pidgin languages.". Unutar Reilly, Judy Snitzer; Emmorey, Karen. Language, Gesture, and Space. Psychology Press. str. 333–52. ISBN 978-1-134-77966-6 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=xAKXpO7mCE0C&pg=PA333</ref><ref name="Omar2009">Omar, Hasuria Che (2009). The Sustainability of the Translation Field. ITBM. str. 293. ISBN 978-983-42179-6-9 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=L38_jNlkADAC&pg=PA293</ref>
- Eskimska plemena kao što su Inuiti i Aleuti nemaju neproporcionalan broj riječi za snijeg u svojim jezicima. Taj je mit potekao iz pogrešnog shvaćanja izvorne izjave Franza Boasa da Eskimi imaju različite riječi za različite koncepte vezane za snijeg; Boas je izjavio da je jednak slučaj u engleskom jeziku.<ref name="Pullum's explanation">Objašnjenje Geoffreyja K. Pulluma na Language Logu: Popisa korijena koji se odnose na snijeg i na koje možemo staviti [sufikse] nije toliko dugačak [u eskimskoj jezičnoj skupini]: qani znači pahuljica, apu se odnosi na onaj snijeg koji prekriva tlo, postoji korijen koji znači "bljuzga", korijen koji znači "mećava", korijen koji znači "nanos snijega"... Ima ih još nekoliko – ugrubo postoji jednako toliko korijena i u engleskom jeziku. Svejedno, broj zasebnih riječi koje možete izvesti iz takvih korijena ne iznosti 50, 150, 1500 ili milijun – neograničen je. Samo izdržljivost određuje granice.</ref><ref>Sedam najčešćih engleskih riječi za snijeg su snow ("snijeg"), hail ("tuča"), sleet ("susnježica"), ice ("led"), icicle ("ledenica"), slush ("bljuzga") i snowflake ("pahuljica"). Engleski jezik također ima riječ glacier ("ledenjak"), a četiri uobičajena izraza povezana sa skijanjem su pack, powder, crud i crust, stoga možemo zaključiti da za snijeg u engleskom postoji barem 12 zasebnih riječi.</ref>
- Član "the" u staroengleskom i srednjoengleskom jeziku nikad se nije pisao "ye" niti izgovarao "jej".<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Zbrku je stvorila uobičajena fraza "ye olde", koja je nastala korištenjem slova thorn (þ) radi skraćivanja riječi "the"; to je slovo u srednjoengleskoj gotici (
) sličilo slovu y s eksponentom e.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
Povijest[uredi]
Drevna[uredi]
[[Slika:NAMABG-Aphaia Trojan Archer 3.JPG|thumb|upright|Starogrčki kipovi izvorno su bili obojeni jarkim bojama.<ref name="Brinkmann2008">Brinkmann, Vinzenz (2008). "The Polychromy of Ancient Greek Sculpture". Unutar Panzanelli, Roberta; Schmidt, Eike D.; Lapatin, Kenneth. The Color of Life: Polychromy in Sculpture from Antiquity to the Present. Los Angeles, California: The J. Paul Getty Museum and the Getty Research Institute. str. 18–39. ISBN 978-0-89-236-918-8 nevaljani ISBN. https://books.google.com/?id=2gQesgryr8oC&printsec=frontcover&dq=ancient+Greek+sculptures+were+actually+brightly+painted#v=onepage&q=ancient%20Greek%20sculptures%20were%20actually%20brightly%20painted</ref><ref name="Gurewitsch2006">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref name="Prisco2017">Prisco, Jacopo (30. studeni 2017.). "'Gods in Color' returns antiquities to their original, colorful grandeur". CNN style. Cable News Network (CNN). https://www.cnn.com/style/article/gods-in-color-ancient-world-polychromy/index.html Pristupljeno 15. svibanj 2018.</ref>]]
- Starogrčki kipovi izvorno su obojeni jarkim bojama; danas se doimaju bijelima jer su izvorni pigmenti izblijedjeli. Neki dobro očuvani kipovi i dalje sadrže tragove svojih izvornih boja.<ref name="Brinkmann2008"/><ref name="Gurewitsch2006"/><ref name="Prisco2017"/>
- Stari Grci nisu koristili riječ "idiot" kako bi ponizili one koji nisu sudjelovali u građanskom životu ili nisu glasovali. Riječ ἰδιώτης odnosila se na običnog građanina kako bi ga razlikovala od državnog službenika. Kasnije je ta riječ počela opisivati bilo kakvog nestručnjaka ili laika, zatim neuku osobu ili neznalicu, a mnogo kasnije počela je značiti glupu ili mentalno zaostalu osobu.<ref>A.W. Sparkes, "Idiots, Ancient and Modern", Australian Journal of Political Science 23:1:101-102 (1988.) DOI:10.1080/00323268808402051 </ref>
- Povraćanje nije bilo uobičajeno tijekom rimskih večera.<ref>Fass, Patrick (1994). Around the Roman Table. University of Chicago Press. str. 66–67. ISBN 978-0-226-23347-5 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=YXGlAr17oekC</ref> U antičkom Rimu postojao je vomitorij, koji se koristio kao ulaz kroz koji su gomile ljudi ulazile u arenu i izlazile iz nje; nije to bila posebna soba u kojoj bi ljudi povraćali hranu tijekom obroka.<ref>McKeown, J.C. (2010). A Cabinet of Roman Curiosities: Strange Tales and Surprising Facts from the World's Greatest Empire. Oxford University Press. str. 153–54. ISBN 978-0-19-539375-0 nevaljani ISBN. https://books.google.com/?id=YGYwlMZ3ursC&pg=PA153</ref>
- Grčku filozofkinju Hipatiju iz Aleksandrije razljućena gomila kršćanskih redovnika 415. godine nije ubila zbog njezinih vjerskih uvjerenja; razlog njezine smrti bila je njezina umiješanost u političkom sukobu između njezinog bliskog prijatelja i studenta Oresta, rimskog prefekta za Aleksandriju, i biskupa Ćirila.<ref>Wessel, Susan (2004). Cyril of Alexandria and the Nestorian Controversy: The Making of a Saint and of a Heretic. Oxford, England: Oxford University Press. str. 36–38. ISBN 978-0-19-926846-7 nevaljani ISBN. https://books.google.com/?id=YcgSDAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Cyril+of+Alexandria+and+the+Nestorian+controversy#v=onepage&q=Serapeum</ref><ref name="Watts2008">Watts, Edward J. (2008). City and School in Late Antique Athens and Alexandria. Berkeley and Los Angeles, California: University of California Press. str. 195–200. ISBN 9780520258167 nevaljani ISBN. https://books.google.com/?id=MKolDQAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=City+and+School+in+Late+Antique+Athens+and+Alexandria#v=onepage&q=Hypatia</ref> Njezina smrt također nema nikakve veze s uništenjem Aleksandrijske knjižnice,<ref name="Theodore2016">Theodore, Jonathan (2016). The Modern Cultural Myth of the Decline and Fall of the Roman Empire. Manchester, England: Palgrave, Macmillan. ISBN 978-1-137-56997-4 nevaljani ISBN. https://books.google.com/?id=3QPWDAAAQBAJ&pg=PA183&dq=Hypatia+of+Alexandria+astrolabe+discoveries#v=onepage&q=Hypatia%20of%20Alexandria%20astrolabe%20discoveries</ref> koja je vrlo vjerojatno prestala postojati nekoliko stoljeća prije njezina rođenja.<ref name="Theodore2016"/>
Srednji vijek i renesansa[uredi]
- Istina je da je suvremeno očekivano trajanje života prilično visoko u usporedbi s onim u srednjem vijeku ili ranije;<ref name="Hawks 2009">Hawks, John (2009), Human lifespans have not been constant for the last 2000 years, http://johnhawks.net/weblog/reviews/life_history/age-specific-mortality-lifespan-bad-science-2009.html</ref> međutim, "očekivano trajanje života" često se pogrešno miješa s prosječnom dobi koju bi odrasla osoba mogla doživjeti. Ta zbrka mogla bi dovesti do uvjerenja da odrasla osoba ne može nadživjeti uobičajeno očekivano trajanje života, iako statistika sugerira da bi odrasla osoba koja je izbjegla mnoge uzroke smrti već kao adolescent trebala nadživjeti prosječno očekivano trajanje života koje se računa od rođenja.<ref name="Wanjek 2003"/> Prognoze koje se usredotočuju na dob, pogotovo na očekivano trajanje života nakon djetinjstva, mogu biti prilično različite od očekivanog trajanja života pri rođenju, pogotovo u predindustrijskim vremenima.<ref name="Wanjek 2003">Wanjek, Christopher (2002), Bad Medicine: Misconceptions and Misuses Revealed, from Distance Healing to Vitamin O, Wiley, str. 70–71, ISBN 047143499X nevaljani ISBN, https://books.google.com/?id=oIJ5TKh7mPgC&pg=PA70&dq=%22this+is+one+of+the+biggest+misconceptions+about+old+age%22#v=onepage&q=%22this%20is%20one%20of%20the%20biggest%20misconceptions%20about%20old%20age%22&f=false</ref>
- Ne postoje dokazi o tome da su Vikinzi na svojim kacigama imali rogove.<ref>Kahn, Charles (2005). World History: Societies of the Past. Portage & Main Press. str. 9. ISBN 978-1-55379-045-7 nevaljani ISBN. https://books.google.com/?id=gEXCIH4tek8C</ref> Zapravo, ideja Vikinga koji nose rogate kacige potječe iz scenografije za operni ciklus Prsten Nibelunga Richarda Wagnera iz 1876. godine.<ref>Frank, F. (2000). The Invention of the Viking Horned Helmet. International Scandinavian and Medieval Studies in Memory of Gerd Wolfgang Weber. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. travanj 2014.. https://www.scribd.com/doc/51267328/Frank-Invention-of-Horned-Helmet</ref>
- Vikinzi nisu pili iz lubanja pobijeđenih neprijatelja. Ta je ideja utemeljena na pogrešnom prijevodu skaldske pjesničke tvorevine ór bjúgviðum hausa (grane lubanja) koja se odnosi na rogove za piće.<ref>E. W. Gordon, Introduction to Old Norse (2nd edition, Oxford 1962.) pp. lxix–lxx.</ref>
- Vikinzi nisu Island nazvali "Island" kako bi obeshrabrili ljude u naseljavanju tog otoka. I Nadod i Hrafna-Flóki Vilgerðarson vidjeli su snijeg i led na otoku kad su ondje otputovali, zbog čega je otok dobio ime.<ref>Evans, Andrew. "Is Iceland Really Green and Greenland Really Icy?", National Geographic (30. lipnja 2016.).</ref> Grenland, s druge strane, dobio je ime u nadi da će privući doseljenike.<ref> Eirik the Red's Saga. Gutenberg.org. 8. ožujak 2006.. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. svibanj 2011.. http://www.gutenberg.org/files/17946/17946-h/17946-h.htm Pristupljeno 6. rujan 2010.</ref><ref name = ancientstandard>"How Greenland got its name" (Arhivirano 19. ožujak 2012.). The Ancient Standard. 17. prosinca 2010.</ref><ref name=Grove>Grove, Jonathan (2009). "The place of Greenland in medieval Icelandic saga narrative". Journal of the North Atlantic 2: 30–51. doi:10.3721/037.002.s206. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. travanj 2012.. https://cambridge.academia.edu/JonathanGrove/Papers/397439/The_Place_of_Greenland_In_Medieval_Icelandic_Saga_Narrative</ref>
- Kralj Knut Veliki nije zapovjedio plimi da se zaustavi jer je bio arogantan.<ref>"Is King Canute misunderstood?". BBC. 26. svibanj 2011.. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. travanj 2014.. https://www.bbc.co.uk/news/magazine-13524677</ref> Njegova namjera, ako se taj događaj uopće dogodio, vrlo je vjerojatno bila dokazati članovima svojeg tajnog vijeća da nijedan čovjek nije svemoćan i da se svi moramo pokoriti silama koje su izvan naše kontrole – kao što je plima.
- Ne postoje dokazi da su se željezne djevice koristile za mučenje ili da su čak bile izumljene u srednjem vijeku. Sastavljene su u 18. stoljeću od više artefakata pronađenih u muzejima u pokušaju stvaranja upečatljivih predmeta za javne izložbe.<ref>Schild, Wolfgang (2000). Die eiserne Jungfrau. Dichtung und Wahrheit (Schriftenreihe des Mittelalterlichen Kriminalmuseums Rothenburg o. d. Tauber Nr. 3). Rothenburg ob der Tauber</ref>
- Metalni oklopi europskih vitezova nisu ih sprečavali u kretanju niti im je bilo potrebno da ih dizalica posjedne u sedlo. Uglavnom bi se borili stojećke, a mogli su se popeti na konja i sići s njega bez pomoći. Zapravo, vitezovi u potpunom oklopu bili su pokretniji od onih koji su nosili lančani oklop – takvi su oklopi teži i zbog svoje savitljivosti potrebno im je podstavljati tvrde materijale.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Ipak, istina je da je oklop tijekom viteških natjecanja krajem srednjeg vijeka bio dosta teži od onog koji se koristio u ratovanju,<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> što je vjerojatno dovelo do takve zablude.
- Suvremeni povjesničari ne slažu se oko toga jesu li pojasevi nevinosti, sprave zbog kojih žene nisu mogle stupati u seksualne odnose, izmišljeni u srednjemu vijeku. Za većinu postojećih pojaseva nevinosti danas se smatra da su lažnjaci ili sprave nastale radi sprečavanja samozadovoljavanja, kao i da su nastali u 19. stoljeću ili početkom 20. stoljeća. Takve potonje spomenute sprave nastale su zbog uvjerenja da samozadovoljavanje vodi u ludilo; uglavnom su ih kupovali roditelji za svoju djecu tinejdžerske dobi.<ref>Keyser, Linda Migl (2008). "The Medieval Chastity Belt Unbuckled". Unutar Harris, Stephen J.; Grigsby, Bryon L.. Misconceptions About the Middle Ages. Routledge</ref>
- Srednjovjekovni Europljani nisu vjerovali da je Zemlja ravna ploča. Učenjaci su znali da je Zemlja okrugla barem od 500. godine pr. Kr.<ref name="washingtonpost.com">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Taj su mit osmislili protestanti u 17. stoljeću kako bi kritizirali nauk Katoličke Crkve.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Kristofor Kolumbo nije teško dobio podršku za svoja putovanja zbog vjerovanja u to da je Zemlja ravna ploča nego zbog ozbiljnih sumnji da bi istočna Indija mogla biti dalje nego što je mislio.<ref>Louise M. Bishop (2010). Stephen Harris. ed. The Myth of the Flat Earth. Routledge. ISBN 9781135986667 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=hdCTAgAAQBAJ&lpg=PT149 Pristupljeno 26. siječanj 2014.</ref> Zapravo, Kolumbo je uvelike podcijenio duljinu Zemljina opsega zbog dvije pogreške pri računanju.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> On i sva njegova posada umrli bi od gladi, žeđi ili skorbuta da nisu slučajno naišli na karipske otoke koji se nalaze u blizini obale Sjeverne Amerike.<ref>Ferris, Timothy (2003). Coming of Age in the Milky Way. Harper Perennial. ISBN 978-0060535957 nevaljani ISBN</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>"Top 5 Misconceptions About Columbus". Live Science. https://www.livescience.com/16468-christopher-columbus-myths-flat-earth-discovered-americas.html Pristupljeno 29. rujan 2018.</ref> Mit da je Kolumbo otkrio da je Zemlja okrugla popularizirali su autori poput Washingtona Irvinga, koji je o tome pisao u knjizi Povijest života i putovanja Kristofora Kolumba.<ref name="washingtonpost.com"/><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Kristofor Kolumbo nije prvi Europljanin koji je posjetio američki kontinent:<ref name="Zeruvabel2003">Eviatar Zerubavel (2003). Terra cognita: the mental discovery of America. Transaction Publishers. str. 90–91. ISBN 978-0-7658-0987-2 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=YkLCiKN0x4UC&pg=PA90</ref><ref>Sale, Kirkpatrick (1991.). The Conquest of Paradise: Christopher Columbus and the Columbian Legacy. ISBN 978-1-84511-154-0 nevaljani ISBN. str. 204–09</ref> Leif Ericsson, a vjerojatno i ostali Vikinzi prije njega, istraživali su Vinland, mjesto koje je ili otok Newfoundland (dio današnje Kanade) ili Newfoundland s dijelovima sjevernoameričkog kontinenta. Ruševine u L'Anse aux Meadowsu dokazuju da se na Newfoundlandu nalazila barem jedna vikinška naseobina, što potvrđuje priču Sage o Eriku Crvenom. Kolumbo također nikad nije došao do kopna koje danas zauzimaju Sjedinjene Američke Države; tijekom svojih je četiriju putovanja, među kojima je i dolazak 12. listopada 1492. (datum na koji se slavi Kolumbov dan), uglavnom istraživao karipske otoke koji su danas u posjedu nezavisnih država.
- Meksici iz Astečkog carstva nisu pomislili da su Hernán Cortés i njegova posada bogovi tijekom Cortésova osvajanja tog carstva. Taj je mit izmislio Francisco López de Gómara, koji nikad nije posjetio Meksiko i koji je izmislio mit dok je radio za umirovljenog Cortésa u Španjolskoj nekoliko godina nakon osvajanja.<ref>Wills, Matthew (17. siječnja 2020.). The Mexica Didn’t Believe the Conquistadors Were Gods. JSTOR. Pristupljeno 19. siječnja 2020.</ref>
- Marko Polo nije uvezao tjesteninu u Europu iz Kine,<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}}, article FAQs section "Who "invented" pasta?"; "The story that it was Marco Polo who imported noodles to Italy and thereby gave birth to the country's pasta culture is the most pervasive myth in the history of Italian food." (Dickie 2008, str. 48).</ref> što je zabluda koju je predstavio Macaroni Journal, časopis udruženja prehrambenih industrija, s ciljem reklamiranja tjestenine u SAD-u.<ref>S. Serventi, F. Sabban La pasta. Storia e cultura di un cibo universale, VII. Economica Laterza 2004.</ref> Marko Polo u svojim Putovanjima opisuje hranu nalik "lazanjama", ali se koristi izrazom koji mu je već poznat. Tvrdu pšenicu, odnosno tjesteninu kakvu danas poznajemo, u Europu su uvezli Arapi iz Libije tijekom osvajanja Sicilije krajem 9. stoljeća,<ref name="Serventi 2002 10">Serventi, Silvano; Sabban, Françoise (2002). Pasta: The Story of a Universal Food. New York: Columbia University Press. str. 10. ISBN 978-0-231-12442-3 nevaljani ISBN. https://archive.org/details/pastastoryofuniv00silv/page/10</ref> što se zbilo četiri stoljeća prije Polovih putovanja u Kinu.
- Inkvizicija nije zahtijevala vjeru u geocentrični sustav umjesto u heliocentrični sustav jer je tako tvrdila Biblija. U to je vrijeme već prevladao Tychov sustav, a tad nije dokazano da je pogrešan jer zvjezdana paralaksa nije proučavana do 19. stoljeća. Zapravo je najveći čimbenik u odgađanju podrške Kopernikovom sustavu bila činjenica da je većinu dokaza za heliocentrični sustav već primjereno objasnio Tychov sustav.<ref name="Scientific American">Danielson, Dennis; Graney, Christopher M.. "The Case against Copernicus". Scientific American (siječanj 2014.): 72-77</ref>
Rana suvremena povijest[uredi]
- Usprkos popularnoj slici puritanskih doseljenika rani doseljenici Kolonije Plymouth u Sjevernoj Americi uglavnom nisu nosili isključivo crnu odjeću, a njihovi su šeširi bili manji i okrugliji od onih koji se često prikazuju, koji su visoki i s kopčama. Njihov način odijevanja utemeljen je na modi kasnog Elizabetanskoga doba: nosili su dublete, kožne kaputiće i nabrane ovratnike. I muškarci i žene nosili su istu vrstu cipela, čarapa, ogrtača, kaputa i šešira, i to u bojama kao što su crvena, žuta, ljubičasta i zelena.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Prema Jamesu W. Bakeru, povjesničaru Plimoth Plantationa, tradicionalna je predodžba nastala u 19. stoljeću kad su kopče bile oznaka staromodnosti.<ref>Schenone, Laura. A Thousand Years Over A Hot Stove: A History Of American Women Told Through Food, Recipes, And Remembrances. New York: W. W. Norton & Company, 2004: 118. ISBN 978-0-393-32627-7 nevaljani ISBN</ref><ref>Wilson, Susan. Literary Trail of Greater Boston. Boston: Houghton Mifflin Company, 200: 23. ISBN 978-0-618-05013-0 nevaljani ISBN</ref> (Zapravo su puritanci, koji su se u to vrijeme naselili u Massachusetts, često nosili posve crnu odjeću.)<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Optuženici tijekom suđenja vješticama iz Salema u Sjevernoj Americi nisu spaljivani na lomači; petnaestero ih je umrlo u zatvoru, devetnaest je obješeno, a jedna je osoba nasmrt zgnječena.<ref>Rosenthal, Bernard. Salem Story: Reading the Witch Trials of 1692, str. 209 (Cambridge University Press 1995.).</ref><ref>Adams, Gretchen. The Specter of Salem: Remembering the Witch Trials in Nineteenth-Century America, p. xxii (ReadHowYouWant.com, 2010.).</ref>
- Marija Antoaneta nije rekla "neka jedu kolače" kad je čula da francuski seljaci umiru od gladi zbog manjka kruha. Ta je fraza prvi put objavljena u Rousseauovim Ispovijestima kad je Mariji bilo samo devet godina; većina učenjaka smatra da ju je ili osmislio sam Rousseau ili da ju je izjavila Marija Terezija Španjolska, supruga Luja XIV.. Međutim, Rousseau odnosno Marija Terezija nisu se koristili točno tim riječima, već frazom Qu'ils mangent de la brioche, "Neka jedu brioše" (slatki kruh). Marija Antoaneta nije bila popularna među svojim podanicima; zbog toga joj mnogi pripisuju rečenicu "neka jedu kolače" – kako bi održali njezinu reputaciju surovosti i odijeljenosti od njezinih podanika.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- George Washington nije imao drvene zube. Njegovo je zubalo načinjeno od zlata, nosorogove bjelokosti, olova, životinjskih zuba (među kojima su zubi konja i magarca),<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> a vjerojatno i ljudskih zuba kupljenih od robova.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Američka deklaracija o neovisnosti nije potpisana 4. srpnja 1776. godine. Nakon što je 2. srpnja Drugi Kontinentalni kongres glasao u korist objave neovisnosti, konačni je sastav dokumenta odobren 4. srpnja, a tiskan je i podijeljen 4. i 5. srpnja.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Međutim, samo se potpisivanje tog dokumenta dogodilo 2. kolovoza 1776. godine.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Benjamin Franklin nije predložio da bi divlji puran trebao biti simbol Sjedinjenih Država umjesto bjeloglavog orla. Iako je bio u povjerenstvu koje je namjeravalo dizajnirati pečat nakon Američke deklaracije o neovisnosti, zapravo je predložio sliku Mojsija. Njegovo protivljenje korištenju orla za nacionalni simbol i preferiranje purana spomenuto je 1784. u pismu njegovoj kćeri, u kojem je raspravljao o tome što se Društvo Cincinnatija koristilo orlom; nikad to nije izjavio javno.<ref name="Franklin turkey proposal">Lund, Nicholas (21. studeni 2013.). "Did Benjamin Franklin Really Say the National Symbol Should Be the Turkey?". Slate. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. travanj 2014.. http://www.slate.com/articles/health_and_science/holidays/2013/11/benjamin_franklin_turkey_symbol_why_he_hated_the_bald_eagle_for_the_great.html Pristupljeno 22. studeni 2013.</ref><ref name="AHS turkey page">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Benjamin Banneker nije se prisjetio plana za izgradnju grada Washingtona, D.C. Pierrea Charlesa L'Enfanta niti ga je ponovno oblikovao, nije pomagao u planiranju i mjerenju tog grada, nije postavio kamene međaše za izvorni Kolumbijski distrikt, nije napisao jedan od prvih almanaha u SAD-u, nije izmislio sat niti je među prvima proučavao periodične cvrčke.
- Nikad nije postojao prijedlog zakona da njemački postane službeni jezik Sjedinjenih Država koji je odbačen jednim glasom u Zastupničkom domu Sjedinjenih Država niti je takav zakon ikad predložen na državnoj razini. Godine 1794. grupa njemačkih imigranata podnijela je peticiju kojom je tražila da vlada određene zakone prevede na njemački, no prijedlog nije uvažen jer su 42 osobe glasale protiv, a 41 osoba glasala je za. Taj je događaj poslužio kao predložak za legendu o Muhlenbergu, nazvanu po Fredericku Muhlenbergu, tadašnjem predsjedniku Zastupničkog doma njemačkog podrijetla, koji je odbio glasati.<ref>Sick, Bastian (2004). Der Dativ ist dem Genetiv sein Tod. Kieperheuer & Witsch. ISBN 978-3-462-03448-6 nevaljani ISBN. https://archive.org/details/derdativistdemge00sick</ref><ref>"Willi Paul Adams: The German Americans. Chapter 7: German or English". Inačica izvorne stranice arhivirana 24. lipanj 2010.. http://www.ulib.iupui.edu/kade/adams/chap7.html
</ref><ref>"The German Vote". Snopes.com. 9. srpnja 2007.. http://www.snopes.com/language/apocryph/german.asp </ref>
Suvremena povijest[uredi]
- Napoleon Bonaparte nije bio kratkoga rasta. Zapravo je za svoga života bio malo viši od prosječnog Francuza.<ref name="WrongAnswer">Evans, Rod L. (2010). Sorry, Wrong Answer: Trivia Questions That Even Know-It-Alls Get Wrong. Penguin Books. ISBN 978-0-399-53586-4 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=Q7CkHF7xTuYC&pg=PT116 Pristupljeno 31. prosinac 2011.</ref><ref name="CBS">"Forget Napoleon – Height Rules". CBS News. 11. veljača 2009.. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. srpanj 2013.. http://www.cbsnews.com/stories/2003/10/17/health/main578654.shtml Pristupljeno 31. prosinac 2011.</ref> Nakon njegove smrti 1821. godine izmjereno je da je u francuskim stopama visok 5 stopa i 2 inča, odnosno 170 cm.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Nadimak le Petit Caporal (Mali Kaplar) koristio se od milja.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Napoleona je često pratio pripadnik njegove carske garde, kojeg se često biralo na temelju njegove visine<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> – zbog čega se moglo vjerovati da je u usporedbi s njime bio nižega rasta.
- Cinco de Mayo nije datum na koji se slavi Dan neovisnosti Meksika nego pobjeda meksičke vojske nad francuskom u Bitci kod Pueble 5. svibnja 1862. Meksičku neovisnost od Španjolske koja je započela Meksičkom deklaracijom neovisnosti 1810. godine slavi se 16. rujna.<ref name="NatGeo">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref name="DN">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Javnost i mediji u SAD-u uglavnom su bili naklonjeni kupnji Aljaske. Zapravo je manji broj ljudi smatrao da je kupnja besmislena.<ref name=haycox1990>Haycox, Stephen (1990). "Haycox, Stephen. "Truth and Expectation: Myth in Alaska History". Northern Review 6. http://journals.sfu.ca/nr/index.php/nr/article/viewFile/397/390 Pristupljeno 31. kolovoz 2015.</ref><ref name="Welch1958">Welch, Richard E., Jr. (1958). "American Public Opinion and the Purchase of Russian America". American Slavic and East European Review 17 (4): 481–494. doi:10.2307/3001132. JSTOR 3001132</ref><ref>Howard I. Kushner, "'Seward's Folly'?: American Commerce in Russian America and the Alaska Purchase". California Historical Quarterly (1975.): 4–26.</ref><ref name=log>"Biographer calls Seward's Folly a myth". The Seward Phoenix LOG. 3. travanj 2014.. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. lipanj 2017.. http://www.thesewardphoenixlog.com/story/2014/04/03/features/biographer-calls-sewards-folly-a-myth/2492.html Pristupljeno 31. kolovoz 2015.</ref><ref>Professor Preston Jones (Featured Speaker). Founding of Anchorage, Alaska. CSPAN.</ref>
- Kaubojski šeširi u početku nisu bili popularni na divljem zapadu; uglavnom su se nosili polucilindri.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Nekoliko godina nakon Američkog građanskog rata tvrtka Stetson uvelike je reklamirala model šešira "Boss of the Plains", što je uvelike doprinijelo popularnosti kaubojskog šešira, no njegov karakterističan udubljeni obod nije postao uobičajen sve do kraja 19. stoljeća.<ref>Snyder, Jeffrey B. (1997.) Stetson Hats and the John B. Stetson Company 1865–1970. str. 50 ISBN 0-7643-0211-6 nevaljani ISBN</ref>
- Iako ju se često spominje u popularnoj kulturi<ref name="The Atlantic">"Victorian-Era Orgasms and the Crisis of Peer Review". The Atlantic. 6. rujan 2018.. https://www.theatlantic.com/health/archive/2018/09/victorian-vibrators-orgasms-doctors/569446/ Pristupljeno 25. rujan 2018.</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> i društvu općenito,<ref>King, Helen Galen and the widow. Towards a history of therapeutic masturbation in ancient gynaecology. Eugesta, Journal of Gender Studies in Antiquity, 2011, str. 206-208</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref name="The Guardian">Riddell, Fern (10. studeni 2014.). "No, no, no! Victorians didn't invent the vibrator". The Guardian. https://www.theguardian.com/commentisfree/2014/nov/10/victorians-invent-vibrator-orgasms-women-doctors-fantasy Pristupljeno 25. rujan 2018.</ref> ideja da su doktori iz Viktorijanskog doba izumili vibrator kako bi izliječili žensku 'histeriju' izazivanjem orgazma proizvod je jednog rada<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> kojemu većina povjesničara odbacuje vjerodostojnost.<ref name="The Atlantic"/><ref name="The Guardian"/><ref>King, Helen Galen and the widow. Towards a history of therapeutic masturbation in ancient gynaecology. Eugesta, Journal of Gender Studies in Antiquity, 2011, str. 227-231</ref>
- Veliki požar u Chicagu 1871. godine nije izazvala krava Catherine O'Leary tako što je prevrnula petrolejku. Novinar je izmislio tu priču da bi potaknuo veću prodaju novina, a kasnije je to i priznao.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Tvrdnja da je Frederic Remington tijekom zadatka na Kubi 1897. godine Williamu Randolphu Hearstu telegrafom poslao poruku "Neće biti rata. Želim se vratiti" i da mu je Hearst odgovorio "Molim te, ostani. Ti nas opskrbi slikama, a ja ću nas opskrbiti ratom" nije dokazana. Ta se anegdota izvorno pojavila u knjizi Jamesa Creelmana, no ne postoje dokazi da su razmijenili takve poruke, kao ni vjerodostojniji dokazi da nisu.<ref name="GIW">Campbell, W. Joseph (2010). Getting it Wrong: Ten of the Greatest Misreported Stories in American Journalism. Berkeley: University of California Press. str. 9–25. ISBN 978-0-520-26209-6 nevaljani ISBN. https://archive.org/details/gettingitwrongte0000camp</ref><ref name="Yellow">Campbell, W. Joseph (2003). Yellow Journalism: Puncturing the Myths, Defining the Legacies. Praeger. str. 72. ISBN 978-0-275-98113-6 nevaljani ISBN</ref>
- Prezimena imigranata nisu amerikanizirana (samovoljno, slučajno ili kako drugačije) tijekom doseljenja na otok Ellis. Tamošnji službenici nisu vodili evidenciju ni o čemu osim o brodskim tovarnim listovima napisanim u mjestu polaska; nisu postojali papiri koji bi doveli do takva učinka, a kamoli kakav zakon. U to je vrijeme u New Yorku svatko mogao promijeniti svoje ime tako što bi se koristio novim slovkanjem.<ref name="Ellis Island">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Takva su imena poznata pod izrazom "Ellis Island Special".
- Uobičajenu sliku Djeda Božićnjaka kao veselog starca odjevenog u crveno nije stvorila tvrtka The Coca-Cola Company kao reklamni trik. Iako je tijekom povijesti bio različitih karakteristika i boje odjeće, u popularnoj je kulturi Djed Božićnjak u to vrijeme već bio oblikovan i često se pojavljivao u reklamama mnogih tvrtki i masovnih medija u vrijeme kad se Coca-Cola počela koristiti njegovom slikom 1930-ih godina.<ref name="Santa">
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}}, Snopes.com. Pristupljeno 7. siječnja 2008.
- The White Rock Collectors Association, "{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},," whiterocking.org, 2001. Pristupljeno 19. siječnja 2007.
- White Rock Beverages, "{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},," BevNET.com, 18. prosinca 2006. Pristupljeno 19. siječnja 2007.
- Djed Božićnjak na naslovnici časopisa Puck iz 1902., Djed Božićnjak na naslovnici časopisa Puck iz 1904., Djed Božićnjak na naslovnici časopisa Puck iz 1905..
- Hoffman, Robert C. (listopad 2001). Postcards from Santa Claus: Sights and Sentiments from the Last Century. Square One Publishers, Inc.. ISBN 978-0-7570-0105-5 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=nQV6Dl334DEC
</ref>
- Talijanski diktator Benito Mussolini nije "natjerao vlakove da budu točni". Veći dio popravaka dovršen je prije nego što su Mussolini i fašisti 1922. došli na vlast. Izvješća iz toga doba također tvrde da je legendarna točnost talijanskih vlakova bila više propaganda nego stvarnost.<ref>Cathcart, Brian (3. travanj 1994.). "Rear Window: Making Italy work: Did Mussolini really get the trains running on time". The Independent (London). Inačica izvorne stranice arhivirana 24. siječanj 2012.. https://www.independent.co.uk/opinion/rear-window-making-italy-work-did-mussolini-really-get-the-trains-running-on-time-1367688.html Pristupljeno 3. rujan 2010.</ref>
- Wellesova radijska adaptacija romana Rat svjetova H. G. Wellsa nije izazvala paniku diljem SAD-u 1938. godine. Samo ju je manji broj slušatelja radija slušao, a izolirana izvješća o raštrkanim incidentima i češćem nazivanju hitnih službi idući su dan napuhale novine, koje su željele diskreditirati radio jer nisu htjele imati reklamnu konkurenciju. I Welles i CBS, koji su se u početku ispričavali, poslije su shvatili da im mit koristi i u kasnijim su ga godina prigrlili.<ref name="2013 Slate article">Pooley, Jefferson; Socolow, Michael (28. listopad 2013.). "The Myth of the War of the Worlds Panic". Slate. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. svibanj 2014.. http://www.slate.com/articles/arts/history/2013/10/orson_welles_war_of_the_worlds_panic_myth_the_infamous_radio_broadcast_did.html Pristupljeno 24. studeni 2013.</ref><ref name="Getting It Wrong">Campbell, W. Joseph. (2010). Getting it wrong : ten of the greatest misreported stories in American Journalism. Berkeley: University of California Press. str. 26–44. ISBN 978-0-520-26209-6 nevaljani ISBN. https://books.google.com/?id=SodvJ4EuTggC</ref>
- Nema dokaza da je poljska konjica hrabro, ali uzaludno napala njemačke tenkove koristeći se kopljima i mačevima tijekom njemačke invazije na Poljsku 1939. godine. Tu je priču vjerojatno nadahnula njemačka propaganda nakon Bitke kod Krojantyja, tijekom koje je poljska konjička brigada iznenadila njemačko pješaštvo na otvorenom, uspješno ga napala i rastjerala ga, a kasnije su ju otjerala oklopna kola. Iako je poljska konjica i dalje nosila sablje za takve prilike, zapravo je bila naučena na borbu na nogama (draguni), a koristila se laganim protutenkovskim oružjem.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Tijekom nacističke okupacije Danske u vrijeme Drugog svjetskog rata kralj Kristijan X. nije nacistima otežao identifikaciju Židova tako što je sam nosio žutu zvijezdu. Danski Židovi nikad nisu morali nositi Davidovu zvijezdu. Danski pokret otpora pomogao je većem broju Židova da napusti zemlju prije završetka rata.<ref name="DenmarkOccupation">
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Albert Einstein nije pao matematiku (nikad nije "pao na ispitu iz matematike"). Kad je ugledao kolumnu koja je tvrdila da jest, Einstein je izjavio: "Nikad nisam pao matematiku... Prije nego što sam napunio 15 godina, ovladao sam diferencijalnim računima i integralima."<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Međutim, Einstein 1895. nije položio prvi prijemni ispit švicarskog Federalnog instituta za tehnologiju (ETH), kad je bio dvije godine mlađi od svojih kolega studenata, ali je postigao iznimno dobre rezultate u matematičkim i znanstvenim zadacima; položio je ispit iz drugog pokušaja.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Glumac Ronald Reagan nikad nije razmatran za ulogu Ricka Blainea u filmu Casablanca iz 1942. godine, lik koji je na koncu glumio Humphrey Bogart. To je mišljenje potaknula rana studijska izjava za tisak u kojoj su navedeni detalji o produkciji – ondje se pojavilo i njegovo ime kako bi se potaknulo zanimanje za film. Međutim, kad je film objavljen, Warner Bros. znao da je da Reagan neko vrijeme neće moći glumiti jer više nije mogao odgađati služenje vojnoga roka.<ref>Harmetz, Aljean (1992). Round Up the Usual Suspects: The Making of Casablanca – Bogart, Bergman, and World War II. Hyperion. str. 72. ISBN 978-1-56282-761-8 nevaljani ISBN. https://archive.org/details/roundupusualsusp00harm</ref> Studijski zapisi pokazuju da je producent Hal B. Wallis oduvijek želio da Bogart bude u glavnoj ulozi.<ref>Sklar, Robert (1992). City Boys: Cagney, Bogart, Garfield. New Jersey: Princeton University Press. str. 135. ISBN 978-0-691-04795-9 nevaljani ISBN. https://archive.org/details/cityboyscagneybo0000skla/page/135</ref><ref name="Snopes Reagan Casablanca page">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Američki senator George Smathers nikad nije seoskoj publici održao govor u kojem je svojeg protivnika, Claudea Peppera, opisao "ekstrovertiranim" ("extrovert") i izjavio da je njegova sestra "glumica" ("thespian") u nadi da će publika pomiješati te riječi s onima koje zvuče slično – "perverznim" ("pervert") i "lezbijka" ("lesbian"). Časopis Time, koji se katkad navodi kao izvor za tu tvrdnju, tu je priču o navodnom govoru opisao kao tadašnju "lovačku priču"<ref>"Florida: Anything Goes". Time. 17. travanj 1950.. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. lipanj 2013.. http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,805369,00.html Pristupljeno 3. svibanj 2010.</ref> i dodao da nijedne floridske novine nisu izvijestile o takvu govoru tijekom kampanje. Glavni izvjestitelj koji je pisao o Smathersu komentirao je da je Smathers uvijek držao isti uobičajeni govor. Smathers je nudio 10.000 dolara onome tko bi mogao dokazati da je održao takav govor; nikad ga nitko nije dokazao.<ref name="SPTtimes Smathers story">Nohlgren, Stephen (29. studeni 2003.). "A born winner, if not a native Floridian". St. Petersburg Times. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. listopad 2012.. http://www.sptimes.com/2003/11/29/State/A_born_winner__if_not.shtml Pristupljeno 8. listopad 2011.</ref>
- Rečenica Johna F. Kennedyja "Ich bin ein Berliner" na standardnom njemačkom jeziku znači "Ja sam Berlinac."<ref>Daum, Andreas W. (2007). Kennedy in Berlin. Cambridge University Press. str. 148–49. ISBN 978-3-506-71991-1 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=IrK1TG34vw8C&pg=PT148</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Urbana legenda tvrdi da se riječ "Berliner" zbog njegova korištenja neodređenog člana "ein" prevodi kao krafna i da je Berlince nasmijala ta navodna pogreška. Riječ "Berliner" u Berlinu se rijetko kad odnosi na krafne, gdje ih se uglavnom naziva ein Pfannkuchen.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Afroamerički intelektualac i aktivist W.E.B. Du Bois nije se odrekao američkog državljanstva dok je živio u Gani malo prije svoje smrti,<ref name="Dubois controversy book">Bass, Amy (2009). Those about Him Remained Silent: The Battle Over W.E.B. Du Bois. University of Minnesota Press. str. 155. ISBN 9780816644957 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=wn7B_04lNJkC&pg=PA155</ref> kako se inače tvrdi.<ref name="Fox news renunciation claim">"Renouncing citizenship is usually all about the Benjamins, say experts". Fox News. 11. svibanj 2012.. http://www.foxnews.com/politics/2012/05/11/renouncing-citizenship-is-usually-all-about-benjamins-say-experts/ Pristupljeno 18. svibanj 2015.</ref><ref name="HuffPost renunuciation claim">"Celebrities Who Renounced Their Citizenship". Huffington Post. 1. veljača 2012.. http://www.huffingtonpost.com/2013/02/01/celebrities-who-renounced-citizenship_n_2602099.html Pristupljeno 18. svibanj 2015.</ref><ref name="Harlem Renaissance Encyclopedia">Aberjhani, Sandra L. West (2003). Encyclopedia of the Harlem Renaissance. Infobase Publishing. str. 89. ISBN 9781438130170 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=XP48QWTmjyUC&pg=PA89</ref> Početkom 1963., zbog njegovog članstva u Komunističkoj partiji i podrške Sovjetskom Savezu, Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država nije obnovilo njegovu putovnicu dok je u Gani nadgledao stvaranje Encyclopedia Africane. Nakon što je napustio veleposlanstvo, izjavio je da će se zbog toga odreći državljanstva. Ipak, iako je uzeo gansko državljanstvo, nije se službeno odrekao američkog državljanstva,<ref name="Lewis Du Bois bio">Lewis, David (2009). W.E.B. Du Bois: A Biography. MacMillan. str. 841. ISBN 9780805088052 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=BU4vH95YySgC&pg=PA841</ref> a možda to nikad nije niti namjeravao.<ref name="Dubois controversy book" />
- Kad je konobarica Kitty Genovese ubijena 1964. godine ispred svog stana u Queensu, 37 susjeda nije stajalo i gledalo i nije odbilo nazvati policiju dok nije umrla, kao što je The New York Times izvorno izvijestio,<ref name="NYT Kitty Genovese story">Gansberg, Martin (27. ožujak 1964.). "37 Who Saw Murder Didn't Call the Police". New York Times. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. kolovoz 2015.. http://www.37themovie.com/images/about/NYTimes_KittyGenoveseArticle.pdf</ref> što je dovelo do javnog ogorčenja koje je opstalo nekoliko godina. Kasniji izvještaji spominju da policijsko izvješće na koje se Times prvotno oslanjao nije bilo točno, da je Genovese napadnuta dvaput na različitim mjestima i da je samo šestero ili sedmero osoba vidjelo što se događa jer su mnogi očevidci samo dijelom čuli što se događa i nisu shvatili što se zbiva. Neki od njih pozvali su policiju; jedan je izjavio "Nisam se želio miješati", što je stav koji se kasnije pripisao svim susjedima koji su dijelom vidjeli ili čuli napad.<ref name="American Heritage Genovese article">Rasenberger, Jim (listopad 2006). "Nightmare on Austin Street". American Heritage. http://www.americanheritage.com/content/nightmare-austin-street Pristupljeno 18. svibanj 2015.</ref>
- Sastav Rolling Stones nije svirao pjesmu "Sympathy for the Devil" tijekom besplatnog koncerta na trkalištu Altamont kad je Meredith Hunter nasmrt izbo član lokalnog ogranka motorističkog kluba Hells Angels koji je bio zaštitar na koncertu. Iako je događaj koji je završio Hunterinom smrću počeo dok je grupa svirala tu pjesmu, zbog čega je pjesma nakratko prekinuta, zapravo je završio u vrijeme kad je skupina svirala pjesmu "Under My Thumb".<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Za zabludu je zaslužan pogrešan izvještaj Rolling Stonea.<ref name="burks1970">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Iako ga je jedan časopis o arhitekturi prije same izgradnje pohvalio kao "najbolju visoku stambenu zgradu godine", projekt Pruitt–Igoe za izgradnju državnih stanova u St. Louisu u Missouriju, za koji se smatralo da oprimjeruje promašaje gradske obnove u američkim gradovima prije nego što je srušen početkom 1970-ih, nikad nije osvojio nagrade za svoj dizajn.<ref name="AIA Pruitt Igoe page">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Arhitektonsko poduzeće koje je dizajniralo zgrade osvojilo je nagradu za raniji projekt u St. Louisu, koji se vjerojatno brka s projektom Pruitt–Igoe.<ref name="Pruitt Igoe Myth">Bristol, Katharine (svibanj 1991). "The Pruitt–Igoe Myth". Journal of Architectural Education 44 (3): 168. doi:10.1111/j.1531-314X.2010.01093.x. ISSN 1531-314X nevaljani ISSN. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujan 2015.. http://www.pruitt-igoe.com/temp/1991-bristol-pruitt-igoemyth.pdf Pristupljeno 31. prosinac 2014.. "Though it is commonly accorded the epithet 'award-winning,"' Pruitt-Igoe never won any kind of architectural prize. An earlier St. Louis housing project by the same team of architects, the John Cochran Garden Apartments, did win two architectural awards. At some point this prize seems to have been incorrectly attributed to Pruitt-Igoe"</ref>
- Iako je popularno poznata kao "crveni telefon", vruća linija Moskva – Washington nikad nije bila telefonska linija niti su se ikad za nju koristili crveni telefoni. Prvi oblik vruće linije koristio se teleprinterskom opremom, koju su 1988. zamijenili telefaksi. Od 2008. ta je vruća linija sigurna računalna poveznica pomoću koje dvije države izmjenjuju elektroničku poštu.<ref name="richardson">Paul E. Richardson, "The hot line (is a Hollywood myth)", in: Russian Life, rujan/listopad 2009., str. 50–59.</ref> K tome, vruća linija povezuje Kremlj s Pentagonom, a ne Bijelom kućom.<ref>Clavin, Tom (18. lipanj 2013.). "There Never Was Such a Thing as a Red Phone in the White House". Smithsonian. http://www.smithsonianmag.com/history/there-never-was-such-a-thing-as-a-red-phone-in-the-white-house-1129598/ Pristupljeno 21. rujan 2014.</ref>
- Ne postoje potvrđeni dokazi o tome da su antiratni prosvjednici pljuvali na američke veterane nakon rata u Vijetnamu i njihovog dolaska u Sjedinjene Države.<ref>A More Perfect Military: How the Constitution Can Make Our Military Stronger; Diane H. Mazur; Oxford University Press, 2010.; str. 98–101</ref>
Znanost i tehnologija[uredi]
Astronomija[uredi]
- Kineski zid nije, kako se tvrdi, jedini umjetni objekt vidljiv iz svemira ili s površine Mjeseca. Niti jedan od Apollovih astronauta nije izjavio da je vidio bilo kakve umjetne objekte s površine Mjeseca, a čak i astronauti koji orbitiraju oko Zemlje Kineski zid mogu vidjeti samo uz pomoć instrumenata koji povećavaju sliku. Svjetla gradova, međutim, mogu se lako uočiti na noćnoj strani Zemlje iz orbite.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Crne rupe imaju jednaku gravitaciju kao i svaka masa jednake veličine iz koje su nastale. Privući će obližnje objekte, kao i svako drugo planetarno tijelo, osim kad su vrlo blizu crnoj rupi.<ref>Wolfson, Richard (2002). Simply Einstein: relativity demystified. W. W. Norton & Company. str. 261. ISBN 978-0-393-05154-4 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=OUJWKdlFKeQC&pg=PA219</ref> Kad bi Sunce zamijenila crna rupa jednake mase, orbite planeta zapravo se ne bi promijenile. Crna rupa može se ponašati kao "svemirski usisavač" i privući značajnu količinu materije, ali samo ako je zvijezda iz koje je nastala već tako djelovala na materiju koja ju okružuje.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Godišnja doba ne događaju se zato što je cijela Zemlja bliže Suncu u vrijeme ljeta nego u vrijeme zime – događaju se zbog toga što je Zemljina os nagnuta za 23.4 stupnja. Svaka je polutka nagnuta prema Suncu u vrijeme svojega ljeta (sjeverna polutka nagnuta je u srpnju, a južna polutka nagnuta je u siječnju), zbog čega dolazi do duljih dana i izravnijeg sunčevog svjetla, a zimi se događa suprotno.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Kad meteor ili svemirski brod uđe u atmosferu, vrućinu pri ulasku ne stvara toliko trenje koliko komprimirani zrak nastao adijabatskim procesom ispred objekta.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Balansiranje jaja moguće je izvesti svakog dana godine, ne samo tijekom proljetne ravnodnevice.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Isto tako, ne postoji poveznica između astronomskih fenomena i mogućnosti balansiranja jaja.<ref name="AP">Schmid, Randolph (20. rujan 1987.). "Equinox Returns and Eggs Keep Balancing". Associated Press. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. travanj 2014.. http://www.apnewsarchive.com/1987/Equinox-Returns-and-Eggs-Keep-Balancing/id-0cf1b28fd3bb7e0efa8f91da775ea6e8 Pristupljeno 29. siječanj 2014.</ref>
- Nije istina da je NASA nepotrebno potrošila milijune dolara na razvoj svemirske kemijske olovke dok se Sovjetski Savez služio običnim olovkama. Svemirsku je kemijsku olovku samostalno razvio Paul C. Fisher, osnivač tvrtke Fisher Pen Company, koji je u projekt uložio vlastitih milijun dolara.<ref>"Fisher Space Pen – Our story" Pristupljeno 4. veljače 2019.</ref> NASA je testirala i odobrila kemijsku za korištenje u svemiru te je zatim kupila 400 kemijski, svaku za šest dolara.<ref>"NASA – The Fisher Space Pen" Pristupljeno 4. veljače 2019.</ref> Sovjetski je Savez naknadno također kupio svemirsku kemijsku za vlastite svemirske letove.
Biologija[uredi]
Kralježnjaci[uredi]
- Stariji slonovi koji se bliže smrti ne napuštaju svoje krdo i ne odlaze instinktivno na određeno odredište znano kao groblje slonova kako bi ondje umrli.<ref>Spanney, Laura (28. siječanj 1995.). "Not Many People Know That". New Scientist. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. travanj 2014.. https://www.newscientist.com/article/mg14519625.100-not-many-people-know-that.html Pristupljeno 11. studeni 2011.</ref>
- Bikove ne uzrujava crvena boja plašteva kojima se služe profesionalni matadori. Goveda su dikromati i ne percipiraju crvenu kao jarku boju. Bika na napad ne tjera boja plašta nego to što matadora doživljava kao prijetnju.<ref name="matador">
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- Grandin, Temple (2007). "Behavioral Principles of Handling Cattle and Other Grazing Animals under Extensive Conditions". Unutar Moberg, Gary. The Biology of Animal Stress. CABI. str. 45. ISBN 978-1-84593-219-0 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=GhmrNYJhcrIC&pg=PA45</ref>
- Psi se ne znoje slinjenjem.<ref>
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- Varasdi, J. Allen (1989). Myth Information. Ballantine Books. str. 267. ISBN 978-0-345-35985-8 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=Euz0P7x98z0C. "Dogs do not sweat with their tongues as most people believe. They do have some sweat glands, but the ones of most importance are on the pads, or soles, of their feet."
- Segaloff, Nat (2001). The Everything tall tales, legends & outrageous lies book. Adams Media Corp.. str. 265. ISBN 978-1-58062-514-2 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=03vYAAAAMAAJ. "Of course, dogs sweat. You would, too, if you had to wear a fur coat in hot weather. Dogs excrete moisture through the pads on their paws."
- Olien, Michael D. (1978). The human myth : an introduction to anthropology. New York: Harper & Row. str. 568. ISBN 978-0-06-044918-6 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=mvFKAAAAYAAJ. "It is another folk tale that dogs do not sweat except through the tongue. This is an incorrect belief as dogs possess sweat glands all over the body."
- Aoki, T.; Wada, M. (2. kolovoz 1951.). "Functional Activity of the Sweat Glands in the Hairy Skin of the Dog". Science 114 (2953): 123–24. Bibcode 1951Sci...114..123A. doi:10.1126/science.114.2953.123. PMID 14854926
- Creighton, C (1882). "Three cases of Tumour arising from Skin-glands in the Dog, showing the connection between disorder of the glandular structure and function, and cancerous invasion of the connective tissue". Medico-Chirurgical Transactions 65: 53–70.3. doi:10.1177/095952878206500108. PMC 2121351. PMID 20896600. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2121351/
- "British Medical Journal 1899 April 15". British Medical Journal 1 (1998): 921–28. 1899. doi:10.1136/bmj.1.1998.921. PMC 2462491. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2462491/. "SOME time ago we received from a correspondent an inquiry as to whether the very prevalent belief that a dog perspires through the tongue was a vulgar error or well founded. ...whether the dog exudes fluid from the tongue of the some kind as that exuded from the human skin. To this question the answer is, No. The skin of the dog is abundantly furnished with glands, having the characteristic disposition and structure of those which in man produce sweat, ... in other words, the dog does not sweat by the tongue."</ref> Psi zapravo imaju znojne žlijezde, i to ne samo na svojim jezicima; znoje se uglavnom kroz jastučiće na šapama. Međutim, psi dahtanjem uglavnom reguliraju temperaturu tijela.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Leminzi ne skaču s litica tijekom migracije. Tu je zabludu popularizirao Disneyjev film White Wilderness, u kojem je većina scena migracija (insceniranih korištenjem višestrukih snimki različitih grupa leminga) snimljena na velikoj, snijegom prekrivenoj platformi u studiju. Fotografi su kasnije odgurali leminge s litice.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Sama je zabluda starija od toga – nastala je najkasnije krajem 19. stoljeća.<ref>Scott, W. (studeni 1891). "The Monthly chronicle of North-country lore and legend: v.1–5; Mar. 1887–Dec. 1891". The Monthly Chronicle of North-country Lore and Legend 5: 523. https://books.google.com/books?id=W8rUAAAAMAAJ&pg=PA523</ref>
- Šišmiši nisu slijepi. Iako se oko 70 posto svih vrsta šišmiša, uglavnom u podredu sitnošišmiša, koristi eholokacijom radi snalaženja u prostoru, sve vrste šišmiša imaju oči i imaju sposobnost vida. K tome, gotovo svi šišmiši u porodici velešišmiša nemaju sposobnost eholociranja, ali zato odlično vide u mraku.<ref name="bats">
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}} (Press release),</ref>
- Nojevi ne zabijaju glave u pijesak kako bi se sakrili od neprijatelja.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Tu je zabludu vjerojatno popularizirao Plinije Stariji (23. – 79.), koji je napisao da nojevi "zamišljaju, kad zabiju glave i vratove u grm, da je cijelo njihovo tijelo skriveno."<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Pačje gakanje zapravo proizvodi jeku,<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}}, MythBusters, Sezona 1, epizoda 8. Discovery Channel. 12. prosinca 2003.</ref> iako ljudi mogu pod određenim uvjetima teško čuti taj odjek.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Žabe umiru odmah kad ih se baci u kipuću vodu, ne iskaču iz nje; k tome, žabe će pokušati pobjeći iz hladne vode koju se polako podgrijava iznad temperature koju mogu podnijeti.<ref name=fastcompany>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Ideja da zlatne ribice imaju pamćenje od svega nekoliko sekundi je pogrešna.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},. MythBusters, sezona iz 2004., 12. epizoda. Discovery.com. 22. veljače 2004.</ref> Mogu pamtiti i do više mjeseci.
- Morski psi mogu oboljeti od raka. Zabludu da morski psi ne boluju od raka proširila je knjiga Sharks Don't Get Cancer I. Williama Lanea koju je 1992. godine objavio Avery Publishing; zabluda je potaknula prodaju ekstrakata hrskavice morskih pasa kojima se namjeravalo spriječiti nastanak raka. Postoje izvješća o karcinomima u morskih pasa, a trenutni podatci ne podržavaju nikakve tvrdnje o učestalosti tumora u morskih pasa.<ref>Ostrander, G. K.; Cheng, KC; Wolf, JC; Wolfe, MJ (2004). "Shark Cartilage, Cancer and the Growing Threat of Pseudoscience". Cancer Research 64 (23): 8485–91. doi:10.1158/0008-5472.CAN-04-2260. PMID 15574750</ref>
- Velike bijele psine ne zamjenjuju ronioce s perajarima. Njihovi napadi na ljude i perajare vrlo su različiti: kad napada tuljana, velika bijela psina brzo izranja i nasilno ga napada. Kad napada čovjeka, psina je opuštenija i sporija: napada normalnom brzinom, ugrize ga i otpliva. Velike bijele psine imaju učinkovit vid i vide boje; čovjeka ne grize kao grabežljivac nego kako bi identificirao nepoznati objekt.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Ne postoji "dominantna jedinka" u vučjem čoporu. Tijekom ranijih je proučavanja nastao izraz "alfa mužjak", ali tijekom njih znanstvenici su samo proučavali nepovezane odrasle vukove koji su živjeli u zatočeništvu. U divljini vučji čopori više su nalik ljudskim obiteljima: nema određenih rangova, roditelji su dominantni dok mladunčad ne odraste i započne vlastite obitelji, mladi vukovi ne pobjeđuju "alfu" kako bi postali novim vođama, a borbe za društvenu dominaciju zapravo su situacijske.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>Davis, Lauren. "Why everything you know about wolf packs is wrong" (engl.). io9. http://io9.gizmodo.com/why-everything-you-know-about-wolf-packs-is-wrong-502754629 Pristupljeno 13. listopad 2017.</ref>
- Zmijska čeljust ne može se izglaviti. Stražnji dio donjih čeljusnih kostiju sadrži kvadratnu kost koja omogućuje istezanje čeljusti. Prednje dijelove donjih čeljusnih kostiju spaja rastezljivi ligament koji im omogućuje da se saviju prema van, zbog čega se povećavaju usta.
- Sok od rajčice ne pomaže u otklanjanju tvorova mirisa; samo se čini da funkcionira zbog olfaktivnog zamora.<ref>Is it true that tomato sauce will get rid of the smell of a skunk?. Scienceline. Pristupljeno 5. travnja 2012.</ref> U slučaju da tvor pošprica psa, Društvo za zaštitu životinja Sjedinjenih Država predlaže spoj razrijeđenog vodikovog peroksida (3%), sode bikarbone i tekućine za pranje suđa.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Dikobrazi ne izbacuju svoje bodlje. Mogu ih odlomiti, ali ne i baciti.<ref> Encyclopædia Britannica: Or, A Dictionary of Arts, Sciences, and Miscellaneous Literature, Enlarged and Improved. Archibald Constable. 1823. str. 501–. https://books.google.com/books?id=Is0nAAAAMAAJ&pg=PA501</ref><ref>Shepard, Thomas Goodwin (1865). The natural history of secession. Derby & Miller. str. 78–. https://books.google.com/books?id=MTA5AAAAMAAJ&pg=PA78</ref>
Beskralježnjaci[uredi]
- Kišne gliste ne postaju dvije gliste kad ih se prereže napola. Samo ograničen broj vrsta kišnih glista<ref>Moment, Gairdner B. (1942). "Simultaneous anterior and posterior regeneration and other growth phenomena in Maldanid polychaetes". Journal of Experimental Zoology 117: 1–13. doi:10.1002/jez.1401170102</ref> može obnoviti prednje dijelove tijela. Kad se takve kišne gliste prepolovi, samo se prednja polovica (ona na kojoj se nalaze usta) može hraniti i preživjeti, a druga polovica umire.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Međutim, neke vrste planarijskih plošnjaka doista postanu dva nova plošnjaka kad ih se prepolovi.<ref>Reddien, Peter W.; Alvarado, Alejandro Sanchez (2004). "Fundamentals of planarian regeneration". Annual Review of Cell and Developmental Biology 20: 725–57. doi:10.1146/annurev.cellbio.20.010403.095114. PMID 15473858</ref>
- Kućne muhe prosječno žive 20 do 30 dana, ne 24 sata.<ref>"The Housefly". Forest Preserve District of Cook County (Illinois). 15. travanj 1972.. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. ožujak 2013.. http://www.newton.dep.anl.gov/natbltn/400-499/nb453.htm Pristupljeno 16. siječanj 2011.</ref> Do zablude vjerojatno dolazi jer ih se brka s vodencvjetokrilašima; određene vrste vodencvjetokrilaša mogu živjeti i do 5 minuta.<ref name=Sweeney>Sweeney, Bernard W.; Vannote, Robin L. (1982). "Population Synchrony in Mayflies: A Predator Satiation Hypothesis". Evolution 36 (4): 810–822. doi:10.2307/2407894. JSTOR 2407894</ref> Jajašce kućne muhe razvit će se u larvu unutar 24 sata od nastanka.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Dugonogi pauci (Pholcidae) nisu najotrovniji pauci na svijetu; iako mogu probiti ljudsku kožu, manja količina otrova koju nose stvara samo blaže peckanje koje traje nekoliko sekundi.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},. MythBusters. Discovery Channel. 25. veljače 2004.</ref> K tome, u engleskom govornom području izraz daddy longlegs, koji se odnosi na dugonoge paukove, u raznim dijalektima odnosi se na kosce (red Opiliones, koji čine paučnjaci, ali ne i pauci), komare (koji su kukci) i mužjake komaraca (koji su također kukci), a katkad se za sve te vrste pogrešno smatra da su otrovne.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Način na koji lete bumbari i njihova aerodinamika dobro je poznata usprkos urbanoj legendi da matematika dokazuje da ne bi smjeli moći letjeti. Tijekom 1930-ih francuski je entomolog Antoine Magnan u knjizi Let kukaca (Le Vol des Insectes) doista pretpostavio da bumbari teoretski ne bi smjeli moći letjeti.<ref name="bumblebee">
- Chatfield, Matthew (4. siječnja 2008.). {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},. naturenet.net. The Ranger's Blog.{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}}, Priču o bumbarima može se i povezati s knjigom zoologa Antoinea Magnana iz 1934., koji aludira na račun svojeg pomoćnika Andréa Sainte-Laguëa, koji je po struci bio inženjer. Zaključak je vjerojatno utemeljen na činjenici da takva krila, koja su mala, a bumbar se kreće sporo, ne bi mogla podići bumbarovu masu tijela. Michael Dickinson (lipanj 2001). "Solving the Mystery of Insect Flight". Scientific American: str. 50. http://www.nature.com/scientificamerican/journal/v284/n6/pdf/scientificamerican0601-48.pdf</ref> Magnan je kasnije uvidio svoju pogrešku i opozvao prijedlog. Međutim, hipoteza je postala generalizirana pogrešna tvrdnja da "znanstvenici smatraju da bumbari ne bi smjeli moći letjeti".
- Urbana legenda da za života osoba proguta velik broj paukova dok spava nije utemeljena na stvarnim činjenicama. Spavač proizvodi svakakve zvukove i vibracije tako što diše, hrče i tako što mu kuca srce, a sve to paukove upozorava na opasnost.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>Sneed, Annie (15. travanj 2014.). "Fact or Fiction? People Swallow 8 Spiders a Year While They Sleep". Scientific American. http://www.scientificamerican.com/article/fact-or-fiction-people-swallow-8-spiders-a-year-while-they-sleep1/ Pristupljeno 7. lipanj 2015.</ref>
- Uholaže se ne penju namjerno u ušne kanale, iako postoji nekoliko anegdotičnih izvještaja o tome da su pronađene u nečijem uhu.<ref>Fisher, JR (1986). "Earwig in the ear". Western Journal of Medicine 145 (2): 245. PMC 1306897. PMID 3765607. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1306897/</ref> Entomolozi smatraju da ime zapravo aludira na izgled stražnjih krilca, koja su jedinstvena među kukcima, a kad se rašire podsjećaju na ljudsko uho.<ref>Costa, J.T. (2006). The Other Insect Societies. United States, Harvard University: Harvard University Press</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Često se tvrdi da su pčele medarice nužne za proizvodnju ljudske hrane i da bi bez njihovog oprašivanja čovječanstvo ili umro od gladi ili izumrlo.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>A Devastating Look At Our World If Honeybees Disappeared
"Svijet bez pčela medarica značio bi svijet bez voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki."</ref> Citat "Kad bi pčele nestale s lica Zemlje, čovjek bi imao još samo četiri godine za život" pogrešno se pripisuje Albertu Einsteinu.<ref>What Would Happen if All the Bees Went Extinct?
"Prvo, esejski dio: "Nikad nisam vidio da išta definitivno povezuje taj citat s Einsteinom", kaže Mark Dykes, glavni inspektor Teksaške službe za inspekciju pčela. Provjeritelji citata se slažu. Ali dokazivanje da je poruka pogrešna? To je složenije."</ref><ref>Would a World Without Bees Be a World Without Us?
"Za Alberta Einsteina katkad kažu da je rekao "Ako pčela nestane s lica Zemlje, čovjek ne bi imao više od četiri godine za život." Prilično je neuvjerljivo da je to rekao Einstein. Kao prvo, nema dokaza da je to rekao. Kao drugo, ta je izjava hiperbolična i pogrešna (a Einstein je rijetko bio u krivu)."</ref> Zapravo, mnogim važnim usjevima uopće nije potrebno da ih kukci oprašuju. Deset najvažnijih usjeva,<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> koji čine 60 % sve energije koju ljudi dobivaju iz hrane,<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> pripadaju toj kategoriji.
- Bogomoljke rijetko jedu mužjake za vrijeme parenja, pogotovo u prirodnom okruženju. U studiji koja se odvijala u laboratoriju Sveučilišta Središnjeg Arkansasa otkriveno da je jednom od 45 puta ženka pojela mužjaka prije parenja i da je mužjak pojeo ženku jednako mnogo puta.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
Biljke[uredi]
- Božićne zvijezde nisu vrlo otrovne za ljude ili mačke. Iako je istina da blago iritiraju kožu i želudac,<ref name="southern"> Euphorbia, The Southern Living Garden Book; Bender Steve (2nd ed.). Birmingham, Alabama: Oxmoor House. siječanj 2004. str. 306. ISBN 978-0-376-03910-1 nevaljani ISBN</ref> a ako ih se pojede, mogu izazvati proljev i povraćanje,<ref name="fiction">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> istraživanje American Journal of Emergency Medicinea o 22.793 slučaja prijavljenih Američkoj udruzi centara za kontrolu otrova pokazalo je da nijedan pacijent nije umro, a da je samo manjem broju slučajeva bilo potrebno liječenje.<ref name="ajem">Krenzelok E.P.; Jacobsen T.D.; Aronis J. M. (studeni 1996). "Poinsettia exposures have good outcomes...just as we thought". Am J Emerg Med 14 (7): 671–74. doi:10.1016/S0735-6757(96)90086-8. PMID 8906768</ref> Prema ASPCA-i božićne zvijezde mačkama mogu izazvati blaže ili jače gastrointestinalne tegobe, a proljev i povraćanje najteže su posljedice probavljanja tog cvijeta.<ref name="ASPCA">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Suncokreti ne pokazuju uvijek prema Suncu. Suncokreti u cvatu cijeli su dan okrenuti u određenom smjeru (često prema istoku), ali ne nužno prema Suncu.<ref name="Gerard1597">Gerard, John (1597). {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},. London: John Norton. str. 612–14. Pristupljeno 8. kolovoza 2012. Popularna botanička knjiga u Engleskoj 17. stoljeća.</ref><ref name="Hangarter">"Mnogi ljudi pogrešno vjeruju da cvjetovi uzgojenog suncokreta (Helianthus annuus) prate Sunčevo kretanje... Nezreli cvjetni pupoljci doista prate Sunce i tijekom sunčanih dana pratit će Sunce dok se kreće od istoka ka zapadu... Međutim, kad cvjetni pupoljci počnu sazrijevati i cvjetati, stabljika i cvijet se učvršćuju i cvijet gleda prema istoku."{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref name="sunflowers">
- Polikarpov, G.G. (1978). "Sunflower's blooming floscule is a compass". Nature 272 (5649): 122. Bibcode 1978Natur.272..122P. doi:10.1038/272122c0
- A.R.G. Lang; J.E. Begg (1979). "Movements of Helianthus annuus Leaves and Heads". Journal of Applied Ecology 16 (1): 299–305. doi:10.2307/2402749. JSTOR 2402749. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. svibanj 2013.. http://www.flowers-org.com/helianthus-sunflower.html Pristupljeno 10. prosinac 2016.. "Dinural E-W oscillations of the heads occurred initially but ceased as the flowers opened and anthesis commenced, leaving the heads facing east"
- </ref> Međutim, na početku razvoja, prije nego što se pojave cvjetne glavice, nezreli cvjetni pupoljci doista jesu usmjereni prema Suncu (u pitanju je fenomen koji se naziva heliotropizam) i to što zreli cvjetovi pokazuju prema određenom smjeru često je rezultat upravo toga.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
Evolucija i paleontologija[uredi]
- Riječ teorija u frazi "teorija evolucije" ne implicira sumnje znanstvenika u vjerodostojnost toga pojma; koncepti teorije i hipoteze nose određena značenja u znanstvenom vokabularu. Iako teorija u kolokvijalnoj upotrebi može označavati slutnju ili pretpostavku, znanstvena teorija jest skup načela koji objašnjava fenomene koje se može promotriti koristeći se naturalističkim izrazima.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> "Znanstvena činjenica i teorija nisu odvojive po kategoriji",<ref>Kuhn, Thomas S. (1996). The Structure of Scientific Revolutions (Third ed.). Chicago: University of Chicago Press. str. 7. ISBN 978-0-226-45808-3 nevaljani ISBN</ref> a teorija u izrazu "teorija evolucije" istovjetna je teoriji u germinativnoj teoriji bolesti ili teoriji gravitacije.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Evolucija ne pokušava objasniti podrijetlo života<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> ili podrijetlo i razvoj svemira. Teorija evolucije uglavnom se bavi promjenama koje su se tijekom vremena događale u uzastopnim generacijama nakon nastanka života.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web}, ]]}},</ref> Znanstveni model koji se bavi podrijetlom i nastankom prvih organizama iz organskih ili neorganskih molekula zove se abiogeneza, a glavna teorija koja objašnjava rani razvoj svemira naziva se teorijom Velikog praska.
- Ljudi nisu evoluirali ni iz jedne od živućih vrsta čimpanzi (obične čimpanze i bonoba).<ref>Johnson, N. A.; Smith, J. J.; Pobiner, B.; Schrein, C. (veljača 2012). "Why Are Chimps Still Chimps?". The American Biology Teacher 74 (2): 74–80. doi:10.1525/abt.2012.74.2.3. JSTOR 3738744</ref> Međutim, ljudi i čimpanze evoluirali su iz zajedničkog pretka.<ref>De Waal, Frans B. M (15. listopad 2002.). Tree of Origin: What Primate Behavior Can Tell Us About Human Social Evolution. str. 124–26. ISBN 978-0-674-01004-8 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=LavQGJVq5ScC&pg=PA124</ref><ref>William H. Calvin, 2002. "A Brain for All Seasons: Human Evolution and Abrupt Climate Change." University of Chicago Press. Chicago.</ref> Posljednji predak ljudi i ostalih živućih čimpanzi živio je prije pet do osam milijuna godina.<ref name="pbs_evolution_faq">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Evolucija ne označava razvoj inferiornih u superiorne organizme, a ne mora nužno niti rezultirati u većoj složenosti organizma. Populacija može evoluirati tako da postane jednostavnije građe ili da joj se smanji genom, ali biološka devolucija naziv je koji se pogrešno koristi.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref name="pmid11893328">Moran, Nancy A. (2002). "Microbial MinimalismGenome Reduction in Bacterial Pathogens". Cell 108 (5): 583–86. doi:10.1016/S0092-8674(02)00665-7. PMID 11893328</ref>
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Do te zablude često dolazi jer biolozi uglavnom govore o svrsi na sažet način (ponekad se to naziva "metaforom svrhe");<ref name="Hanke2004">Hanke, David (2004). "Teleology: The explanation that bedevils biology". Unutar John Cornwell. Explanations: Styles of explanation in science. Oxford & New York: Oxford University Press. str. 143–55. ISBN 978-0-19-860778-6 nevaljani ISBN. https://books.google.com/?id=ZWpq14vS7WQC&pg=PA143</ref> manje je nespretno reći "Dinosauri su možda razvili perje radi udvaranja" nego "Perje je možda dobilo istaknutu ulogu u vrijeme svog nastanka jer su dinosauri zbog njih imali selektivnu prednost tijekom udvaranja u usporedbi s dinosaurima bez perja".<ref>Zelenitsky DK; Therrien F; Erickson GM; DeBuhr CL; Kobayashi Y; Eberth DA; Hadfield F (25. listopad 2012.). "Scientist: "Dinosaurs may have evolved feathers for courtship"". Science 338 (6106): 510–14. Bibcode 2012Sci...338..510Z. doi:10.1126/science.1225376. PMID 23112330. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. prosinac 2013.. https://www.newscientist.com/article/dn22428-dinosaurs-may-have-evolved-feathers-for-courtship.htmlNew Pristupljeno 18. kolovoz 2013.</ref>
- Nisu svi dinosauri izumrli tijekom kredno-paleogenog događaja izumiranja. Ptice su evoluirale iz malih pernatih teropoda u vrijeme Jure. Iako je velik broj dinosaura izumro krajem Krede, neke su ptice preživjele. Zbog toga su dinosauri dio suvremene faune.<ref>Padian K.; Chiappe L. M. (1997). "Bird Origins". Unutar Currie PJ. Encyclopedia of Dinosaurs. San Diego: Academic Press. str. 41–96</ref>
- Ljudi i dinosauri (ako izuzmemo ptice) nisu živjeli u istom razdoblju.<ref name="science_daily">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Posljednji neptičji dinosauri izumrli su prije 66 milijuna godina tijekom kredno-paleogenog događaja izumiranja, a najraniji organizmi vrste homo (ljudi) evoluirali su prije 2,3 ili 2,4 milijuna godina. Na temelju tih podataka prošlo je 63 milijuna godina između posljednjih neptičjih dinosaura i najranijih ljudi. Međutim, ljudi jesu živjeli u isto vrijeme kad i vuneni mamuti i sabljozube mačke – sisavcima koje se pogrešno često prikazuje u suživotu s ljudima i dinosaurima.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Nafta nije nastala iz dinosaura nego bakterija i algi.<ref>Strauss, Bob (15. kolovoz 2019.). "Does Oil Really Come From Dinosaurs?". https://www.thoughtco.com/does-oil-come-from-dinosaurs-1092003 Pristupljeno 4. rujan 2019.
</ref>
- Sisavci nisu evoluirali ni iz jedne suvremene grupe gmazova; sisavci i gmazovi evoluirali su iz zajedničkog pretka. Ubrzo nakon pojave prvih gmazolikih životinja te su se vrste razdijelile u sauropside i sinapside.<ref>Cowen, R. (2000). History of Life. Oxford, UK.: Blackwell Science. str. 154. ISBN 978-0-632-04444-3 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=qvyBS4gwPF4C&pg=PA154</ref> Rodoslovna linija koja je dovela do sisavaca (sinapsida) odvojila se od linije koja je dovela do linija suvremenih gmazova (sauropsida) prije 320 milijuna godina, sredinom karbona. Tek poslije toga (krajem karbona ili početkom cisurala) odvojile su se suvremene grupe gmazova (lepidosauria, kornjače i crocodylinae). Sami sisavci jedini su preživjeli oblik sinapsida.<ref>Romer, A.S. & Parsons, T.S. (1977). The Vertebrate Body. 5th ed. Saunders, Philadelphia. (6th ed. 1985.)</ref>
Bioinformatika[uredi]
- Ne postoji ljudski genom (ili genom bilo kojeg drugog sisavca) čiji je DNK posve sekvenciran. Do 2017. prema nekim pretpostavkama nije sekvencirano između 4 i 9 posto ljudskog genoma.<ref>"Psst, the human genome was never completely sequenced" (engl.). 20. lipanj 2017.. https://www.statnews.com/2017/06/20/human-genome-not-fully-sequenced/ Pristupljeno 16. kolovoz 2019.</ref>
Računalstvo i internet[uredi]
- Računala s operacijskim sustavom macOS ili Linux nisu otporna na zloćudnu programsku podršku kao što su trojanski konji ili računalni virusi.<ref name="malware">
- Broersma, Matthew (24. lipanj 2004.). "Mac OS X Security Myth Exposed". TechWorld. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. svibanj 2011.. http://news.techworld.com/security/1798/mac-os-x-security-myth-exposed/
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- Myth Busting: Is Linux Immune to Viruses? | Linux.com (Arhivirano 30. travanj 2014.)</ref> Postoje specijalizirani zloćudne programske podrške koje napadaju računala s operacijskim sustavima macOS i Linux.
- Duboka mreža nije prepuna pornografskog sadržaja, internetskih stranica za nelegalnu trgovinu droge i ukradenih bankovnih podataka. Područje koje sadrži takve nelegalne podatke manji je dio duboke mreže koji se zove "mračna mreža". Velik dio duboke mreže sastoji se od akademskih knjižnica, baza podataka i svega ostalog što ne indeksiraju uobičajene tražilice.<ref>"The Deep Web: Myths And Truths You Need To Know". Panda Security. 27. travnja 2017.. https://www.pandasecurity.com/mediacenter/news/deep-web-myths-truths-need-know/
</ref>
- Privatni način pretraživanja, kao što je anonimni način, ne onemogućava web-stranicama ili pružateljima internetskih usluga da prate korisnika koji se koristi takvim načinom pretraživanja. I dalje se mogu služiti informacijama kao što su IP adrese ili korisničkim računima radi identifikacije korisnika.<ref>Grothaus, Michael (12. travnja 2019.). "Incognito mode won't keep your browsing private. Do this instead" (engl.). https://www.fastcompany.com/90311396/incognito-mode-wont-keep-you-private-try-browser-compartmentalization Pristupljeno 14. kolovoza 2019.</ref><ref>Incognito Mode Browsing Myths</ref> Međutim, virtualne privatne mreže i Tor mogu spriječiti praćenje.
Gospodarstvo[uredi]
- Koristimo li se često korištenom metrikom jednog dolara na dan (prema vrijednosti američkih dolara 1990. godine), ukupan se broj ljudi koji žive u ekstremnom i posvemašnjem siromaštvu diljem svijeta smanjio tijekom posljednjih desetljeća, ali veći broj ispitanika u nekoliko država pogrešno vjeruje da se povećao ili da je ostao isti. K tome, broj ljudi koji živi u ekstremnom siromaštvu također se smanjio, bez obzira na to kojom se stopom prihoda koristimo.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref name="Factfulness: Ten Reasons We're Wrong About the World--and Why Things Are Better Than You Think">Rosling, Hans; Rönnlund, Anna; Rosling, Ola. Factfulness: Ten Reasons We're Wrong About the World—and Why Things Are Better Than You Think. Flatiron Books. travanj 2018.. str. 7. ISBN 9781250123817 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=j-4yDwAAQBAJ&pg=PA7</ref><ref>"Global Poverty Decline Denialism". 31. siječnja 2019.. https://reason.com/2019/01/31/global-poverty-decline-denialism/ </ref>
- Neujednačenost prihoda u SAD-u znatno je veća nego što se to obično misli.<ref>"Americans Have No Idea How Bad Inequality Really is". Slate. 26. rujna 2014.. http://www.slate.com/articles/business/moneybox/2014/09/americans_have_no_idea_how_bad_inequality_is_new_harvard_business_school.html</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Cijena kupcima nije najvažniji čimbenik kad odlučuju o kupnji proizvoda.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Monopolisti ne pokušavaju prodati proizvode po najvećoj mogućoj cijeni niti pokušavaju steći što veći prihod po proizvodu nego pokušavaju povećati totalni prihod.<ref>McConnell, Campbell R. Economics : principles, problems, and policies / Campbell R. McConnell, Stanley L. Brue.– 17th ed. str. 431.</ref>
- Ne postoji odrediva količina rada za bilo kakvu proizvodnju. Ta se zabluda pojavila u ludističkom pokretu i kasnijim povezanim pokretima kao argument da automatizacija dovodi do trajne, strukturne nezaposlenosti ili da propisi koji ograničavaju količinu rada mogu smanjiti stopu nezaposlenosti. Zapravo količina posla za bilo kakvu proizvodnju nije fiksna. Razlike u podjeli dobiti, efikasnosti i ekonomiji učenja mogu promijeniti količinu posla u određenoj proizvodnji.<ref>"Economics A-Z terms beginning with L". http://www.economist.com/economics-a-to-z/l Pristupljeno 21. prosinca 2016.
</ref><ref>Bishop, Matthew (travanj 2004.). "Lump of labour fallacy". Essential Economics: An A to Z Guide. Bloomberg Press. ISBN 9781861975805 nevaljani ISBN. http://www.economist.com/economics-a-to-z/l#node-21529454. "One of the best-known fallacies in ECONOMICS is the notion that there is a fixed amount of work to be done - a lump of LABOUR - which can be shared out in different ways to create fewer or more jobs..."</ref>
- Prihod nije čimbenik u određivanju kreditnog bodovanja u Sjedinjenim Državama.<ref>Garcia, Mireya (15. srpnja 2019.). "Consumer Watch: Many Americans think income affects credit score". http://okcfox.com/news/consumer-watch/consumer-watch-many-americans-think-income-affects-credit-score
</ref>
Ekologija[uredi]
- Globalno zatopljenje ne izazivaju rupe u ozonskom omotaču. Ozonske rupe zaseban su problem koji su izazvali klorofluorougljici,<ref name = "Jacob">Jacob, Daniel J. Introduction to Atmospheric Chemistry. Stranice 177. – 187. Princeton: Princeton University Press, 1999.</ref> koje u atmosferu odašilju sprave kao što su hladnjaci i aerosolni sprejevi.<ref>"Chlorofluorocarbons". NOAA National Centers for Environmental Information. NOAA. <https://www.ncdc.noaa.gov/monitoring-references/faq/greenhouse-gases.php?section=cfc></ref> Korištenje klorofluorougljika postepeno se ukidalo od Montrealskog protokola 1987. godine.<ref name = "Jacob" /> Globalno zatopljenje zapravo izaziva nakupljanje stakleničkih plinova kao što su ugljikov dioksid i metan. Te plinove ispušta mnoštvo izvora koje je stvorio čovjek, među kojima su disanje rastućeg broja ljudi, automobili, elektrane na ugljen i mesna industrija. Za razliku od klorofluorougljika taj oblik onečišćenja ne ukida se postupno (i dokle god ljudi i životinje moraju disati, nikad neće posve nestati) i taj problem traje do danas.<ref>Withgott, Jay, and Matthew Laposata. Essential Environment: the Science behind the Stories. Pearson Education, Inc., 2018.</ref> K tome, ozonski omotač nalazi se u stratosferi, oko 20 kilometara iznad površine Zemlje,<ref name = "Jacob" /> a do nakupljanja stakleničkih plinova dolazi u troposferi, najnižem sloju atmosfere.<ref>Wallace, John M., and Peter V. Hobbs. Atmospheric Science: An Introductory Survey. Canada: Elsevier, Inc. 2006.</ref><ref>"Are the ozone hole and global warming related?" Climate Q & A. NASA, objavljeno 14. rujna 2010., pristupljeno 20. listopada 2018.</ref>
Ljudsko tijelo i zdravlje[uredi]
- U Južnoj se Koreji uglavnom pogrešno vjeruje da spavanje u zatvorenoj sobi s uključenim ventilatorom dovodi do "smrti od ventilatora". Prema riječima vlade Južne Koreje: "U određenim slučajevima ventilator koji je predugo uključen može dovesti do smrti gušenjem, hipotermije ili požara zbog pregrijavanja."<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Korejski odbor za zaštitu potrošača izdao je sigurnosno upozorenje da ventilatori moraju biti postavljeni na timer, da trebaju puhati u drugom smjeru i da sva vrata koja vode u sobu trebaju biti otvorena. Prema Yeonu Dong-suu, dekanu medicinskog fakulteta Sveučilišta Kwandong, "Ako je soba potpuno zatvorena, tad zbog strujanja ventilatora temperatura u njoj može pasti dovoljno nisko da osoba umre od hipotermije." Međutim, uključeni ventilator u praznoj sobi neće joj sniziti temperaturu; zapravo će zbog gubitka energije u motoru i viskoznog trošenja ventilator zapravo malo zagrijati sobu.
- Buđenje mjesečara ne dovodi do štetnih posljedica. Iako je istina da bi takva osoba mogla neko vrijeme nakon buđenja biti zbunjena ili dezorijentirana, buđenje ju ni na koji drugi način ne ozljeđuje. Zapravo, mjesečari bi se mogli povrijediti ako se spotaknu ili izgube ravnotežu tijekom mjesečarenja.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Jedenje hrane manje od sat vremena prije plivanja ne povećava rizik od grčeva ili utapanja. Jedno je istraživanje pokazalo da su konzumacija alkohola i utapanje povezani, no nisu navedeni bilo kakvi dokazi o konzumaciji hrani ili grčevima u trbuhu.<ref>O'Connor, Anahad (28. lipnja 2005.). "The Claim: Never Swim After Eating". New York Times. https://www.nytimes.com/2005/06/28/health/28real.html Pristupljeno 16. siječnja 2011.; {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Utapanje promatračima uglavnom nije uočljivo.<ref name="Vittone">Vittone, Mario. "It Doesn't Look Like They're Drowning". On Scene: The Journal of U.S. Coast Guard Search and Rescue: 14. http://www.uscg.mil/hq/cg5/cg534/On%20Scene/OSFall06.pdf</ref> U većini je slučajeva dizanje ruku i ispuštanje zvukova nemoguće zbog instinktivne reakcije na utapanje.<ref name="Vittone" /> Mahanje i vikanje znakovi su opasnosti, ali nisu pouzdani: većina žrtava koja instinktivno reagira na utapanje prethodno ne pokazuje da je u nevolji.<ref>Fletemeyer, John R.; Pia (Chapter author) (1999.). "Chapter 14 ("Reflections on Lifeguard surveillance programs")". Drowning: new perspectives on intervention and prevention. 1998. str. 234. ISBN 978-1-57444-223-6 nevaljani ISBN. https://books.google.com/?id=Xcnwm8zE24QC</ref>
- Ljudska krv u venama zapravo nije plave boje. Hemoglobin krvi daje crvenu boju. Krv bez kisika (u venama) tamnocrvene je boje, a krv koja prenosi kisik (u arterijama) svijetlocrvene je boje, nalik boji trešnje. Zabluda je vrlo vjerojatno nastala zbog dvaju razloga: 1) Čini se kao da su vene ispod kože plave ili zelene boje. Razloga tome je mnogo, ali nisu toliko povezani s bojom krvi; među njima su potpovršinsko raspršenje svjetla kroz kožu i ljudska percepcija boja. 2) Mnogi se dijagrami služe bojama kako bi prikazali razliku između vena (koje se uglavnom prikazuje plavom bojom) i arterija (koje se uglavnom prikazuje crvenom bojom).<ref name="blood">
- Kienle, Alwin; Lothar Lilge; I. Alex Vitkin; Michael S. Patterson; Brian C. Wilson; Raimund Hibst; Rudolf Steiner (1. ožujka 1996.). "Why do veins appear blue? A new look at an old question". Applied Optics 35 (7): 1151–60. Bibcode 1996ApOpt..35.1151K. doi:10.1364/AO.35.001151. PMID 21085227. http://www.imt.liu.se/edu/courses/TBMT36/pdf/blue.pdf
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Od izloženosti vakuumu ili gotovo najekstremnijem obliku nekontrolirane dekompresije tijelo ne eksplodira niti unutarnje tekućine vriju. (Međutim, tekućina u ustima ili plućima vret će na visinama iznad Armstrongove granice.) Umjesto toga dolazi do gubitka svijesti nakon što tijelo potroši zalihe kisika u krvi i nakon nekoliko minuta nastupa smrt od hipoksije.<ref name="hypoxia">
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- </ref>
- Istezanje prije ili poslije vježbanja ne smanjuje bolove u mišićima.<ref>Henschke, Nicholas; Lin, C. Christine (1. prosinca 2011.). "Stretching before or after exercise does not reduce delayed-onset muscle soreness" (engl.). Br J Sports Med 45 (15): 1249–1250. doi:10.1136/bjsports-2011-090599. ISSN 0306-3674 nevaljani ISSN. PMID 22006932. https://bjsm.bmj.com/content/45/15/1249.full Pristupljeno 11. rujna 2018.</ref>
- Bolovi u mišićima koje potiče vježbanje ne uzrokuje nakupljanje mliječne kiseline.<ref>Kolata, Gina (16. svibnja 2006.). "Lactic Acid Is Not Muscles' Foe, It's Fuel" (engl.). The New York Times. https://www.nytimes.com/2006/05/16/health/nutrition/16run.html Pristupljeno 11. rujna 2018.</ref> Razine mliječne kiseline u mišićima tijekom vježbe i nakon nje nisu povezane s bolovima;<ref>Schwane, James A.; Watrous, Bruce G.; Johnson, Scarlet R.; Armstrong, Robert B. (ožujak 1983.). "Is Lactic Acid Related to Delayed-Onset Muscle Soreness?" (engl.). The Physician and Sportsmedicine 11 (3): 124–131. doi:10.1080/00913847.1983.11708485. ISSN 0091-3847 nevaljani ISSN. PMID 27409551</ref> smatra se da takve bolove stvara mikrotrauma od naporne ili neuobičajene vježbe, protiv kojih se tijelo bori tako što pokušava smanjiti oštećenja od takve vježbe.<ref>McHugh, Malachy P. (2003.). "Recent advances in the understanding of the repeated bout effect: the protective effect against muscle damage from a single bout of eccentric exercise". Scandinavian Journal of Medicine & Science in Sports 13 (2): 88–97. doi:10.1034/j.1600-0838.2003.02477.x. ISSN 0905-7188 nevaljani ISSN. PMID 12641640</ref>
- Za gutanje benzina nije nužno potražiti hitnu medicinsku pomoć dokle god odlazi u želudac, a ne pluća. Izazivanje povraćanja zapravo može pogoršati situaciju.<ref>University of Utah Poison Control Center (24. lipnja 2014.), Dos and Don'ts in Case of Gasoline Poisoning, University of Utah, https://healthcare.utah.edu/the-scope/shows.php?shows=0_g9tzppx4</ref><ref>Agency for Toxic Substances and Disease Registry (21. listopada 2014.), Medical Management Guidelines for Gasoline (Mixture) CAS# 86290-81-5 and 8006-61-9, Centers for Disease Control and Prevention, https://www.atsdr.cdc.gov/MMG/MMG.asp?id=465&tid=83</ref>
Osjeti[uredi]
- Bebe osjećaju bol.<ref>Twycross, Alison (2014.). Managing pain in children : a clinical guide for nurses and healthcare professionals. Hoboken: Wiley Blackwell. str. 7. ISBN 9780470670545 nevaljani ISBN</ref><ref name=aap>Health, Committee on Psychosocial Aspects of Child and Family; Task Force on Pain in Infants, Children (1. rujna 2001.). "The Assessment and Management of Acute Pain in Infants, Children, and Adolescents". Pediatrics 108 (3): 793–797. doi:10.1542/peds.108.3.793. PMID 11533354. http://pediatrics.aappublications.org/content/108/3/793</ref>
- Okusni pupoljci mogu detektirati sve vrste okusa na svim dijelovima jezika,<ref>Huang AL; Chen X; Hoon MA et al. (kolovoz 2006.). "The cells and logic for mammalian sour taste detection". Nature 442 (7105): 934–38. Bibcode 2006Natur.442..934H. doi:10.1038/nature05084. PMC 1571047. PMID 16929298. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1571047/</ref> a ponešto veća osjetljivost na njih na nekim dijelovima jezika ovisi o osobi, što je suprotno uvriježenom vjerovanju da određene okuse osjećamo samo na određenim dijelovima jezika.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Ne postoje četiri glavna okusa nego njih pet: uz gorko, kiselo, slano i slatko ljudi mogu okusiti umami, što je "pikantan" odnosno "mesnat" okus.<ref name="taste">
- Campbell-Platt, Geoffrey (2009.). Food Science and Technology. Wiley. str. 31. ISBN 978-0-632-06421-2 nevaljani ISBN. https://books.google.com/?id=E7GXHploJasC&lpg=PA31&pg=PA31
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Određeni receptori u okusnim pupoljcima reagiraju i na masnoće, ali ostaje nejasno je li u pitanju šesti glavni okus.<ref>Besnard, P (prosinac 2015.). "Taste of Fat: A Sixth Taste Modality?". Physiological Reviews 96 (1): 151–176. doi:10.1152/physrev.00002.2015. PMID 26631596</ref>
- Ljudi imaju više od obično navođenih pet osjetila. Broj osjetila varira u raznim kategorizacijama; može ih biti 5, a može ih biti i više od 20. Uz vid, njuh, okus, dodir i sluh, osjetila koja je opisao Aristotel, ljudi osjećaju ekvilibrij i ubrzanje (osjetilo ravnoteže), bol (nocicepcija), položaj tijela i udova (propriocepcija ili kinestetičko osjetilo) i relativnu temperaturu (termocepcija).<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Katkad se kao posebna osjetila izdvaja osjetilo vremena, eholokaciju, svrab, glad, žeđ, sitost, potrebu za uriniranjem, potrebu za pražnjenjem crijeva i osjetilo za razine ugljikovog dioksida (CO2) u krvi.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
Koža i kosa[uredi]
- Koža se u vodi ne bora zato što apsorbira vodu i otekne.<ref>Botcharova, Maria (10. siječnja 2013.). "A gripping tale: scientists claim to have discovered why skin wrinkles in water". The Guardian. https://www.theguardian.com/science/2013/jan/09/skin-wrinkle-water-grip?intcmp=239 Pristupljeno 28. siječnja 2013.</ref> Bore izaziva autonomni živčani sustav, koji zbog mokre kože potiče vazokonstrikciju na tim mjestima, što dovodi do nabranosti.<ref>Changizi, Mark; Weber, Romann; Kotecha, Ritesh; Palazzo, Joseph (2011). "Are Wet-Induced Wrinkled Fingers Primate Rain Treads?". Brain Behav. Evol. 77 (4): 286–90. doi:10.1159/000328223. PMID 21701145</ref><ref>Kareklas, Kyriacos; Nettle, Daniel; Smulders, Tom V. (23. travnja 2013.). "Water-induced finger wrinkles improve handling of wet objects". Biol. Lett. 9 (2): 20120999. doi:10.1098/rsbl.2012.0999. PMC 3639753. PMID 23302867. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3639753/</ref> Istraživanje provedeno 2014. pokazalo je da se nabranost prsta u kontaktu s vodom ne pojačava.<ref name=Haseleu>Haseleu, Julia; Omerbašić, Damir; Frenzel, Henning; Gross, Manfred; Lewin, Gary R. (2014). Goldreich, Daniel. ed. "Water-Induced Finger Wrinkles Do Not Affect Touch Acuity or Dexterity in Handling Wet Objects". PLoS ONE 9 (1): e84949. Bibcode 2014PLoSO...984949H. doi:10.1371/journal.pone.0084949. PMC 3885627. PMID 24416318. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3885627/</ref>
- Nakon brijanja terminalne dlake ne rastu čvršće (gušće) ili tamnije. Do ovog vjerovanja dolazi jer dlake koje nikad nisu rezane imaju sužene krajeve, a nakon brijanja ti krajevi postaju tupi i zbog toga gušći od suženih; obrijane dlake čine se gušćima i grubljima zbog oštrijih, nepohabanih krajeva. Tom učinku doprinosi i činjenica da su kraće dlake manje fleksibilne od duljih.<ref name="shaving">
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- </ref>
- Kosa i nokti ne rastu nakon smrti. Zapravo se koža suši i povlači s korijena kose i noktiju, zbog čega se na prvi pogled čini kao da rastu.<ref>Graham-Brown, Robin; Tony Burns (2007.). Lecture Notes on Dermatology. Blackwell. str. 6. ISBN 978-1-4051-3977-9 nevaljani ISBN</ref>
- Proizvodi za njegu kose ne mogu zapravo "popraviti" ispucane vrhove i oštećenu kosu. Mogu spriječiti da se šteta dogodi i mogu zagladiti kutikulu poput ljepila da izgleda popravljeno, a time i prikazati kosu u boljem stanju.
- Čupanje ili rezanje sijedih vlasi ne dovodi toga da na tom mjestu izrastu dvije sijede vlasi. Izrast će samo jedna vlas jer samo jedna vlas može izrasti iz jednog folikula.<ref>"Myth, busted: Does plucking gray hairs make more grow back?". https://www.today.com/health/myth-busted-does-plucking-gray-hairs-make-more-grow-back-t73481
</ref>
- Gen za riđu kosu ne izumire zato što je recesivan, a neće ni izumrijeti gen za plavu kosu. Iako bi se broj riđokosih i plavokosih ljudi mogao smanjiti, neće izumrijeti osim ako svatko tko nosi te gene (odnosno alele) ne umre ili ne stvori potomstvo.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Za nastanak akni mahom je odgovorna genetika, a ne toliko manjak higijene, jedenje masne hrane ili ostale navike.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
Prehrana, hrana i piće[uredi]
- Oblik prehrane ne utječe na detoksikaciju tijela, a dijete za pročišćenje tijela "nisu utemeljene na znanstvenim činjenicama".<ref name="Mayo Clinic Website">
Compare: {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}}, </ref> Neki su znanstvenici takve dijete nazvali "trošenjem vremena i novca".<ref>"Scientists dismiss detox schemes". BBC News. 3. siječnja 2006.. http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/4576574.stm Pristupljeno 5. svibnja 2013.</ref> Usprkos tome, uglavnom se vjeruje da posebni oblici prehrane pomažu pri detoksikaciji ili da odstranjuju tvari kojih se tijelo ne može samostalno lišiti.<ref name = Quackwatch> {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref name="WebMD"> {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}}, </ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Otrove iz tijela izbacuju jetra i bubrezi.<ref name="Mayo Clinic Website"/>
- Osam čaša, odnosno dvije do tri litre vode dnevno nisu nužne za održavanje zdravlja.<ref name="Eightglasses">
- Valtin, Heinz (2002.). ""Drink at least eight glasses of water a day." Really? Is there scientific evidence for "8 × 8"?". American Journal of Physiology. Regulatory, Integrative and Comparative Physiology 283 (5): R993–R1004. doi:10.1152/ajpregu.00365.2002. PMID 12376390
- (njem.) Über den Durst, Die Zeit, http://www.zeit.de/2009/04/Stimmts, pristupljeno 7. travnja 2012.
- (njem.) Muss ich wirklich 3 Liter Wasser am Tag trinken?, http://www.medipresse.de/muss-ich-wirklich-3-liter-wasser-am-tag-trinken-049.html, pristupljeno 7. travnja 2012.</ref> Potrebna količina vode ovisi o osobi i njezinoj težini, vrsti prehrane, razini aktivnosti, odjeći i okruženju (s obzirom na toplinu i vlažnost zraka). Vodu se ne treba piti u čistom obliku, organizam ju može dobiti i pijenjem sokova, čajeva, mlijeka, juha i slično, ali i jedenjem određenih vrsta hrane kao što su voće i povrće.<ref name="Eightglasses" />
- Šećer ne dovodi do dječje hiperaktivnosti.<ref name="festive myths">Vreeman R. C.; Carroll A.E. (2008.). "Festive medical myths". BMJ 337: a2769. doi:10.1136/bmj.a2769. PMID 19091758</ref><ref name="MedicalMythsUniversityOfArkansasMedicalSciences">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Dvostruki slijepi pokusi pokazali su da se djeca koja jedu hranu bogatu šećerom i djeca koja jedu hranu bez šećera ne ponašaju različito, čak i u istraživanjima s djecom koja pate od poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje ili s onom koja su osjetljiva na šećer.<ref>Fullerton-Smith, Jill (2007.). The Truth About Food. Bloomsbury. str. 115–17. ISBN 978-0-7475-8685-2 nevaljani ISBN. "Most parents assume that children plus sugary foods equals raucous and uncontrollable behaviour. ... according to nutrition experts, the belief that children experience a 'sugar high' is a myth."</ref>
- Alkoholna pića ne zagrijavaju cijelo tijelo.<ref name="AlcoholicBeverages">
- Brandstadt, William G. (19. prosinca 1967.). "Popular Misconceptions Regarding Intoxication". Middlesboro Daily News. https://news.google.com/newspapers?id=kG5BAAAAIBAJ&sjid=QKkMAAAAIBAJ&pg=5953,3984482 Pristupljeno 13. siječnja 2011.
- Pierson, Rebecca (9. prosinca 2004.). "Hypothermia main outdoors threat". Elizabethton Star. https://news.google.com/newspapers?id=Y7QOAAAAIBAJ&sjid=voIDAAAAIBAJ&pg=6314,2739204 Pristupljeno 13. siječnja 2011.
- Seixas, Judy (15. travnja 1977.). "Writer Tells Of Alcohol Dangers, Misconceptions". The Virgin Islands Daily News. https://news.google.com/newspapers?id=AnRaAAAAIBAJ&sjid=0kYDAAAAIBAJ&pg=6238%2C1782448 Pristupljeno 13. siječnja 2011.</ref> Alkoholna pića stvaraju doživljaj topline jer se zbog njih šire krvne žile, koje priljevom tople krvi stimuliraju završetke živaca u blizini površine kože. Zbog toga se temperatura tijela zapravo može sniziti jer je u tom slučaju lakša izmjena topline s hladnijim eksterijerom.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Alkohol ne ubija nužno moždane stanice.<ref name="StudyFindsAlcoholDoesntKillOffBrainCells">"Study finds alcohol doesn't kill off brain cells | News.com.au". News Limited. 10. srpnja 2007.. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. studenog 2016.. http://www.news.com.au/national/study-finds-alcohol-doesnt-kill-off-brain-cells/story-e6frfkp9-1111113923217 Pristupljeno 10. ožujka 2019.</ref> Međutim, na dva načina može neizravno dovesti do smrti moždanih stranica: (1) Kod kroničnih alkoholičara čiji su se mozgovi navikli na učinke alkohola nagli prestanak konzumacije može dovesti do ekscitotoksičnosti, koja pak vodi do smrti stanica u većem broju područja u mozgu.<ref>Lovinger, D. M. (1993.). "Excitotoxicity and Alcohol-Related Brain Damage". Alcoholism: Clinical and Experimental Research 17 (1): 19–27. doi:10.1111/j.1530-0277.1993.tb00720.x. PMID 8383925</ref> (2) Kod alkoholičara koji alkoholom unose veći broj dnevnih kalorija manjak vitamina B1 može dovesti do Korsakovljeve psihoze, koju se povezuje s ozbiljnim oštećenjem mozga.<ref>Kopelman M. D.; Thomson A.D.; Guerrini I.; Marshall E.J. (2009.). "The Korsakoff syndrome: clinical aspects, psychology and treatment". Alcohol and Alcoholism 44 (2): 148–54. doi:10.1093/alcalc/agn118. PMID 19151162</ref>
- Vegetarijanska i veganska dijeta sadrže dovoljno proteina za odgovarajući oblik prehrane.<ref name="DefendingVeganDiet">Webb, Densie (rujan 2010.). "Defending Vegan Diets – RDs Aim to Clear Up Common Misconceptions About Vegan Diets". Today's Dietician: 20. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. prosinca 2013.. http://www.todaysdietitian.com/newarchives/082510p20.shtml Pristupljeno 9. ožujka 2011.</ref><ref name="vegan">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- </ref> Zapravo, ovolaktovegetarijanci i vegani u prosjeku unose dovoljno ili čak previše proteina.<ref name="DieticiansGuide">Messina, Virginia; Reed Mangles; Mark Messina (2004.). The dietitian's guide to vegetarian diets. Sudbury, MA: Jones and Bartlett Publishers. ISBN 978-0-7637-3241-7 nevaljani ISBN</ref> Međutim, u veganskoj je dijeti za optimalno zdravlje ipak potreban vitamin B12 kao dodatak prehrani.<ref name="DefendingVeganDiet" />
- Nije potrebno sedam godina da bi se probavilo progutanu žvakaću gumu. Zapravo, žvakaća je guma uglavnom neprobavljiva i prolazi kroz probavni sustav jednakom brzinom kao i svaka druga tvar.<ref>Matson, John (11. listopada 2007.). "Fact or Fiction?: Chewing Gum Takes Seven Years to Digest". Scientific American. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. siječnja 2014.. http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=fact-or-fiction-chewing-gum-takes-seven-years-to-digest Pristupljeno 4. veljače 2011.</ref><ref>"Tvrdnja: Žvakaćoj je gumi potrebno sedam godina da prođe kroz probavni sustav; POGREŠNO http://www.snopes.com/oldwives/chewgum.asp</ref>
- Istraživanja su pokazala da začinjena hrana i kava ne igraju značajniju ulogu u razvoju peptičkih ulkusa.<ref>Raphael Rubin, ed. (2012.). Rubin's pathology : clinicopathologic foundations of medicine (Sixth ed.). Philadelphia, PA: Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins. str. 623. ISBN 9781605479682 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=wb2TzY9AgJ0C&pg=PA623</ref>
- Iako beta-karoten u mrkvama može poboljšati noćni vid onima koji pate od manjka vitamina A, onima koji ne pate od toga ne pojačava ga iznad normalne razine.<ref name="Carrots and vitamin A">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Uvjerenje u suprotno vjerojatno vuče podrijetlo iz britanske dezinformacije za Drugog svjetskog rata kojom je htjela objasniti veće uspjehe Kraljevskih zračnih snaga tijekom noćnih bitaka – za to je zapravo bilo zaslužno korištenje radara i crvenih svjetala na upravljačkim pločama.<ref name="Carrots and British propaganda">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Nema dokaza da je pretilost povezana sa sporijim bazalnim metabolizmom. Brzina bazalnog metabolizma ne razlikuje se previše među ljudima. Na debljanje i mršavljenje izravno utječu prehrana i aktivnost. Pretile osobe uglavnom podcjenjuju količinu hrane koju jedu, a pothranjene osobe je precjenjuju. K tome, pretile osobe zapravo u prosjeku imaju brži metabolizam zbog toga što veće tijelo traži više energije.<ref name="obesity-and-metabolism">
- "Does metabolism vary between two people?". Examine.com. 28. siječnja 2013.. https://examine.com/nutrition/does-metabolism-vary-between-two-people
- Hall, Kevin D.; Heymsfield, Steven B.; Kemnitz, Joseph W.; Klein, Samuel; Schoeller, Dale A.; Speakman, John R. (1. travnja 2012.). "Energy balance and its components: implications for body weight regulation". The American Journal of Clinical Nutrition 95 (4): 989–994. doi:10.3945/ajcn.112.036350. ISSN 1938-3207 nevaljani ISSN. PMC 3302369. PMID 22434603. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3302369/
- "The truth about slow metabolism". Mayo Clinic. https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/weight-loss/expert-answers/slow-metabolism/faq-20058480
- Crowe, Tim. "Monday's medical myth: 'my slow metabolism makes me fat'". The Conversation. http://theconversation.com/mondays-medical-myth-my-slow-metabolism-makes-me-fat-4962
- Wang, Catharine; Coups, Elliot J. (3. ožujka 2010.). "Causal beliefs about obesity and associated health behaviors: results from a population-based survey". International Journal of Behavioral Nutrition and Physical Activity 7: 19. doi:10.1186/1479-5868-7-19. ISSN 1479-5868 nevaljani ISSN. PMC 2842229. PMID 20199677. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2842229/
- Barry, Colleen L.; Brescoll, Victoria L.; Brownell, Kelly D.; Schlesinger, Mark (2009.). "Obesity Metaphors: How Beliefs about the Causes of Obesity Affect Support for Public Policy". The Milbank Quarterly 87 (1): 7–47. doi:10.1111/j.1468-0009.2009.00546.x. PMC 2879183. PMID 19298414. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2879183/
- Oliver, J. Eric; Lee, Taeku (1. listopada 2005.). "Public Opinion and the Politics of Obesity in America". Journal of Health Politics, Policy and Law 30 (5): 923–954. doi:10.1215/03616878-30-5-923. ISSN 0361-6878 nevaljani ISSN. PMID 16477792
- Hankey, C. R.; Eley, S.; Leslie, W. S.; Hunter, C. M.; Lean, M. E. J. (2004). "Eating habits, beliefs, attitudes and knowledge among health professionals regarding the links between obesity, nutrition and health". Public Health Nutrition 7 (2): 337–343. doi:10.1079/PHN2003526. ISSN 1368-9800 nevaljani ISSN. PMID 15003142
- "How can I speed up my metabolism?" (engl.). 26. travnja 2018.. https://www.nhs.uk/live-well/healthy-weight/metabolism-and-weight-loss/ Pristupljeno 16. kolovoza 2019.
- </ref>
- Jedenje normalne količine soje ne izaziva neuravnoteženost hormona.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>"The truth about what soya does to men's bodies". 12. lipnja 2018.. https://www.independent.co.uk/life-style/health-and-families/soya-male-body-health-side-effects-truth-milk-sexual-function-a8382976.html</ref><ref>Stanczyk, Frank Z.; Bhavnani, Bhagu R. (1. ožujka 2012.). "Misconception and Concerns about Bioidentical Hormones Used for Custom-Compounded Hormone Therapy". The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism 97 (3): 756–759. doi:10.1210/jc.2011-2492. PMID 22205711</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>Bowles, Nellie (25. srpnja 2018.). "The Dawning of Sperm Awareness". https://www.nytimes.com/2018/07/25/style/sperm-count.html</ref>
- Redoslijed konzumacije različitih vrsta alkoholnih pića ne utječe na razinu pijanstva niti stvara štetne posljedice.<ref>Köchling, Jöran; Geis, Berit; Wirth, Stefan; Hensel, Kai O. (1. veljače 2019.). "Grape or grain but never the twain? A randomized controlled multiarm matched-triplet crossover trial of beer and wine". The American Journal of Clinical Nutrition 109 (2): 345–352. doi:10.1093/ajcn/nqy309. PMC 6410559. PMID 30753321. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6410559/</ref>
Ljudska seksualnost[uredi]
- Ne postoje fiziološki testovi za ispitivanje djevičanstva, a stanje himena ne ukazuje ni na što u vezi seksualnog iskustva osobe.<ref name="Perlman 2004">Perlman, Sally E.; Nakajyma, Steven T.; Hertweck, S. Paige (2004). Clinical protocols in pediatric and adolescent gynecology. Parthenon. str. 131. ISBN 978-1-84214-199-1 nevaljani ISBN</ref><ref name="Green 2019">The Hymen Doesn't Tell You Anything About a Person, 14. prosinca 2019., SciShow, Green, Hank</ref> Krvarenje nije izravno povezano s prvim vaginalnim snošajem i ne pokazuje ništa u vezi seksualnog iskustva.<ref name="Perlman 2004"/><ref name="Green 2019"/> Fizički testovi djevičanstva nemaju znanstvene temelje.<ref>"United Nations agencies call for ban on virginity testing". World Health Organization. 17. listopada 2018.. http://www.who.int/news-room/detail/17-10-2018-united-nations-agencies-call-for-ban-on-virginity-testing Pristupljeno 22. listopada 2018.</ref>
- Veličina dlana ne govori ništa o veličini ljudskog spolnog uda;<ref>Christensen, Jen. "Trump: Do small hands equal small penis, or a myth?". https://www.cnn.com/2016/03/08/health/trump-small-hands-penis/index.html</ref> s druge strane, duljina prstiju može indicirati njegovu veličinu.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Nije vrlo vjerojatno da će trudnoća do koje je došlo spolnim odnosom dvaju rođaka dovesti do urođenih deformacija:<ref name="kershaw">Kershaw, Sarah (26. studenog 2009.). "Shaking Off the Shame". The New York Times. https://www.nytimes.com/2009/11/26/garden/26cousins.html</ref> Rizik iznosi pet do šest posto (kao i u slučaju kad rađa četrdesetogodišnjakinja),<ref name="kershaw" /><ref name="Bennett">Bennett, Robin L.; Motulsky, Arno G.; Bittles, Alan; Hudgins, Louanne; Uhrich, Stefanie; Doyle, Debra Lochner; Silvey, Kerry; Scott, C. Ronald et al. (2002.). "Genetic Counseling and Screening of Consanguineous Couples and Their Offspring". Journal of Genetic Counseling 11 (2): 97–119. doi:10.1023/A:1014593404915. PMID 26141656</ref> a rizik u svim drugim slučajevima iznosi tri do četiri posto.<ref name="Bennett" /> Učinci depresije križanja u srodstvu, iako su relativno mali u usporedbi s drugim čimbenicima (i zbog toga ih je teže kontrolirati u znanstvenim eksperimentima), postaju uočljiviji ako ih se izolira i održava nekoliko generacija.<ref name="ncbi.nlm.nih.gov">Ober, C; Hyslop, T; Hauck, WW (siječanj 1999.). "Inbreeding effects on fertility in humans: evidence for reproductive compensation". Am. J. Hum. Genet. 64 (1): 225–31. doi:10.1086/302198. PMC 1377721. PMID 9915962. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1377721/</ref><ref name="nature.com">Robert, Alexandre; Toupance, Bruno; Tremblay, Marc; Heyer, Evelyne (2009.). "Impact of inbreeding on fertility in a pre-industrial population". European Journal of Human Genetics 17 (5): 673–681. doi:10.1038/ejhg.2008.237. PMC 2986271. PMID 19092776. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2986271/</ref>
- Ne postoje fiziološki temelji za tvrdnju da upražnjavanje spolnih odnosa prije sportskog natjecanja negativno utječe na izvedbu.<ref>"Sex before the big game?". Nature. 9. lipnja 2006.. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. studenog 2012.. http://www.nature.com/news/2006/060609/full/news060605-16.html Pristupljeno 16. siječnja 2011.</ref> Zapravo, vjeruje se da snošaj prije sportske aktivnosti može povećati razinu testosterona u muškaraca, što bi moglo i poboljšati izvedbu.<ref>"Sex and Sports: Should Athletes Abstain Before Big Events?". National Geographic. 22. veljače 2006.. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. ožujka 2014.. http://news.nationalgeographic.com/news/2006/02/0222_060222_sex.html Pristupljeno 16. siječnja 2011.</ref>
Mozak[uredi]
- Mentalne sposobnosti nisu posve odijeljene u lijevu i desnu moždanu polutku.<ref name="Westen 2006">Westen et al. 2006 "Psychology: Australian and New Zealand edition" John Wiley str. 107</ref> Određene mentalne sposobnosti, kao što su govor i jezik (Brocino područje i Wernickeovo područje), tijekom određenih zadataka uglavnom aktiviraju jednu moždanu polutku više nego drugu. Ako je jedna polutka oštećena ili izvađena u ranoj dobi, te se funkcije djelomično ili potpuno mogu obnoviti u drugoj polutki. Ostalim sposobnostima, kao što su motorika, pamćenje i općenito razmišljanje, podjednako upravljaju obje polutke.<ref>Goswami, U (2006.). "Neuroscience and education: from research to practice?". Nature Reviews. Neuroscience 7 (5): 406–11. doi:10.1038/nrn1907. PMID 16607400</ref>
- Nije istina da ljudi do druge godine života stvaraju sve moždane stanice koje će ikad imati, nešto u što su medicinski stručnjaci vjerovali do 1998.<ref>Eriksson, Gage (1998.). "Neurogenesis in the adult human hippocampus". Nature Medicine 4 (11): 1313–17. doi:10.1038/3305. PMID 9809557</ref><ref>Gross C. G. (2000.). "Neurogenesis in the adult brain: death of a dogma". Nat Rev Neurosci 1 (1): 67–73. doi:10.1038/35036235. PMID 11252770</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Danas se zna da novi neuroni mogu nastati u nekim dijelovima mozga nakon rođenja.<ref>Eriksson, Peter S.; Perfilieva, Ekaterina; Björk-Eriksson, Thomas; Alborn, Ann-Marie; Nordborg, Claes; Peterson, Daniel A.; Gage, Fred H. (1998.). "Neurogenesis in the adult human hippocampus". Nature Medicine 4 (11): 1313–17. doi:10.1038/3305. PMID 9809557</ref> Istraživanje provedeno 2013. pokazalo je i da u starosti hipokampus stvara do 700 novih neurona svaki dan.<ref name="harv">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Cjepiva ne izazivaju autizam ili poremećaje u njegovu spektru. Iako je prijevarno istraživanje britanskog doktora Andrewa Wakefielda tvrdilo da postoji veza, ponovni pokušaji da se dođe do istih rezultata nisu bili uspješni, a za izvorno istraživanje na koncu je utvrđeno da je izmanipulirano.<ref>Godlee, F.; Smith, J.; Marcovitch, H. (2011). "British Medical Journal: Wakefield's article linking MMR vaccine and autism was fraudulent". BMJ 342: c7452. doi:10.1136/bmj.c7452. PMID 21209060. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. studenog 2013.. http://www.bmj.com/content/342/bmj.c7452.full Pristupljeno 5. siječnja 2011.</ref>
- Ljudi ne koriste samo deset posto mozga. Iako je istina da je manja količina neurona u mozgu aktivna u svakom trenutku, neaktivni neuroni također su važni.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>Radford, Benjamin (ožujak – travanj 1999.). "The Ten-Percent Myth". Skeptical Inquirer. ISSN 0194-6730 nevaljani ISSN. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. listopada 2013.. http://www.csicop.org/si/show/the_ten-percent_myth/ Pristupljeno 15. travnja 2009.. "It's the old myth heard time and again about how people use only ten percent of their brains"</ref> Ta je zabluda uobičajena u američkoj kulturi od početka 20. stoljeća i pripisuje ju se Williamu Jamesu, koji se navodno okoristio izrazom kao metaforom.<ref name="beyersteinbrain">Beyerstein, Barry L. (1999.). "Whence Cometh the Myth that We Only Use 10% of our Brains?". Unutar Sergio Della Sala. Mind Myths: Exploring Popular Assumptions About the Mind and Brain. Wiley. str. 3–24. ISBN 978-0-471-98303-3 nevaljani ISBN</ref>
- Na rat ne utječe biologija.<ref>http://web.ics.purdue.edu/~wggray/Teaching/His300/Handouts/Horgan-Fatalism.pdf John Horgan 2009, Countering Students’ Fatalism Toward War</ref><ref>http://www.culture-of-peace.info/vita/2011/seville2011.pdf</ref><ref>"Violence is not Biologically Determined. The Seville Statement on Violence twenty-five years late". https://www.researchgate.net/publication/295255693
</ref>
Bolesti[uredi]
.jpg)
- Pijenje mlijeka ili konzumiranje drugih mliječnih proizvoda ne povećava proizvodnju sluzi.<ref>Pinnock, CB; Graham, NM; Mylvaganam, A; Douglas, RM (1990.). "Relationship between milk intake and mucus production in adult volunteers challenged with rhinovirus-2". The American Review of Respiratory Disease 141 (2): 352–56. doi:10.1164/ajrccm/141.2.352. PMID 2154152</ref><ref>Patricia Queen Samour; Kathy King Helm (2005.). Handbook of pediatric nutrition. Jones & Bartlett Learning. ISBN 978-0-7637-8356-3 nevaljani ISBN. https://books.google.com/?id=J8Xgyvr9038C&pg=PA337</ref> Zbog toga ih ne trebaju izbjegavati osobe koje pate od gripe ili kojima je začepljen nos.
- Žabe i ostale životinje ljudima ne prenose bradavice; ispupčenja na žabama nisu bradavice.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Bradavice na ljudskoj koži izaziva humani papiloma virus, koji je jedinstven za ljudsku vrstu.
- Ni pucketanje zglobovima ni vježbanje u dobrom zdravlju ne izaziva artrozu.<ref>Bosomworth NJ (rujan 2009.). "Exercise and knee osteoarthritis: benefit or hazard?". Can Fam Physician 55 (9): 871–78. PMC 2743580. PMID 19752252. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2743580/</ref><ref>Deweber, K; Olszewski, M; Ortolano, R (ožujak – travanj 2011.). "Knuckle cracking and hand osteoarthritis". Journal of the American Board of Family Medicine : JABFM 24 (2): 169–74. doi:10.3122/jabfm.2011.02.100156. PMID 21383216</ref>
- Jedenje oraha, kokica ili sjemenki ne povećava rizik od divertikulitisa.<ref>Atkins, William. "Diverticulitis isn't anti-nut any more". Inačica izvorne stranice arhivirana 4. travnja 2012.. http://discuss.itwire.com/viewtopic.php?f=30&t=6493 Pristupljeno 1. srpnja 2011.</ref> Navedene namirnice zapravo štite od te bolesti.<ref>Weisberger, L; Jamieson, B (srpanj 2009.). "Clinical inquiries: How can you help prevent a recurrence of diverticulitis?". The Journal of Family Practice 58 (7): 381–82. PMID 19607778</ref>
- Stres igra relativno malu ulogu u povisivanju krvnog tlaka.<ref name="stress">Marshall, IJ; Wolfe, CD; McKevitt, C (9. srpnja 2012.). "Lay perspectives on hypertension and drug adherence: systematic review of qualitative research". BMJ 345: e3953. doi:10.1136/bmj.e3953. PMC 3392078. PMID 22777025. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3392078/</ref> Posebne terapije opuštanja prema dokazima nisu učinkovite.<ref name="Relax2006">Dickinson, HO; Mason, JM; Nicolson, DJ; Campbell, F; Beyer, FR; Cook, JV; Williams, B; Ford, GA (ožujak 2006.). "Lifestyle interventions to reduce raised blood pressure: a systematic review of randomized controlled trials". Journal of Hypertension 24 (2): 215–33. doi:10.1097/01.hjh.0000199800.72563.26. PMID 16508562</ref> Akutni stres privremeno povisuje krvni tlak.<ref name="stress" /> Istraživanja su pokazala da postoji mogućnost da su kronični stres i dosljedan rast krvnog tlaka povezani.<ref name="stress" /> S medicinskog gledišta stres igra malu ulogu u povisivanju krvnog tlaka, iako veći broj ispitanika za visoki krvni tlak okrivljuje stres.<ref name="stress" />
- U osoba koje pate od obične prehlade boja ispljuvka ili iscjetka iz nosa može varirati od žute do zelene i ne pokazuje što je točno prouzročilo infekciju.<ref>Eccles, Ronald; Weber, Olaf, eds. (2009.). Common cold. Basel: Birkhäuser. str. 7. ISBN 978-3-7643-9894-1 nevaljani ISBN</ref><ref>Rutter, Paul (2009.). Community pharmacy : symptoms, diagnosis and treatment (2nd ed.). Edinburgh: Elsevier/Churchill Livingstone. str. 7. ISBN 978-0-7020-2995-0 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=MVLvW6qS2PAC&pg=PA7&lpg=PA7</ref>
- Vitamin C ne sprečava običnu prehladu, ali može imati zaštitnu ulogu tijekom intenzivne vježbe za hladnoga vremena. Ako ga se uzima na dnevnoj bazi, mogao bi malo smanjiti trajanje i jačinu prehlade, ali nema učinka ako ga osoba uzima nakon što je dobila prehladu.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>Harri Hemilä; Elizabeth Chalker (siječanj 2013.). "Vitamin C for preventing and treating the common cold". The Cochrane Library 1 (1): CD000980. doi:10.1002/14651858.CD000980.pub4. PMID 23440782</ref>
- Kupanje ljudima koji pate od dermatitisa ne isušuje kožu i zapravo može imati pozitivne učinke.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>McAleer, MA; Flohr, C; Irvine, AD (23. srpnja 2012.). "Management of difficult and severe eczema in childhood". British Medical Journal 345: e4770. doi:10.1136/bmj.e4770. PMID 22826585. http://www.tara.tcd.ie/bitstream/2262/75991/1/PMID%2022826585%20Difficult%20and%20severe%20AD%20in%20childhood.pdf</ref>
- Ne postoje niti su ikad postojali programi koji omogućuju pristup strojevima za dijalizu u zamjenu za otvarače za limenke.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Ta glasina postoji barem od 1970-ih i uglavnom navodi Nacionalnu zakladu za bubrege kao organizaciju koja nudi takav program. Sama je Zaklada negirala tu tvrdnju i istaknula da 80 posto troška na dijalizu u SAD-u pokriva zdravstveno osiguranje.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Međutim, određene humanitarne udruge, kao što je Kansas City Ronald McDonald House Charities, doista prihvaćaju otvarače za limenke kao donaciju, koje naknadno prodaju lokalnim osobama koje se bave recikliranjem jer nose određenu vrijednost kao metalni otpad.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Rogovi nosoroga u prahu ne koriste se kao afrodizijak u tradicionalnoj kineskoj medicini kao Cornu Rhinoceri Asiatici (犀角, xījiǎo, "nosorogov rog"). Zapravo ih se koristi radi liječenja temperature i grčeva,<ref>Bensky, Dan; Clavey, Steven; Stoger, Erich and Gamble, Andrew (2004) Chinese Herbal Medicine: Materia Medica, 3rd Edition. Eastland Press. ISBN 0-939616-42-4 nevaljani ISBN</ref> što je tretman koji ne podržava znanstvena medicina.
- Guba (Hansenova bolest) nije autodegenerativna kao što se uobičajeno smatra, odnosno sama po sebi neće izazvati oštećenje dijelova tijela ili njihovo otpadanje.<ref name="auto">Solnit, Rebecca (12. lipnja 2013.). "The Separating Sickness". https://harpers.org/archive/2013/06/the-separating-sickness/
</ref> Guba uvjetuje nastanku osipa i može degenerirati hrskavicu. Bez liječenja može doći do upale. Uobičajena i oštećenost tkiva perifernog živčanog sustava i može dovesti do sljepoće i gubitka osjeta dodira ili boli, koji pak mogu pojačati rizik od ozljede i njezinu jačinu ozljede. K tome, guba je samo djelomično zarazna i smatra se da se 95 % onih koji pate od nje mogu prirodnim putem boriti protiv te zaraze.<ref>"Leprosy – Infections". https://www.merckmanuals.com/home/infections/tuberculosis-and-related-infections/leprosy </ref> Zapravo, Hansenova bolest jedna je od najmanje zaraznih bolesti na svijetu.<ref name="auto"/> Nije sigurno je li tzaraath, biblijska bolest koju se često smatra "gubom" i koja je izvor za mnoge mitove o toj bolesti, upravo bolest koju se u današnje doba naziva gubom.<ref>Grzybowski, Andrzej; Nita, Małgorzata (2016). "Leprosy in the Bible". Clinics in Dermatology 34 (1): 3. doi:10.1016/j.clindermatol.2015.10.003. ISSN 0738-081X nevaljani ISSN. PMID 26773616</ref><ref>HaTalmud V’Chachmas HaRefuah (Berlin 1928 str. 323) title at hebrewbooks.org, str. 339-340</ref> Zabluda je potekla i iz diskontinuiteta između znanosti i vladine politike. Iako se medicinska zajednica već desetljećima slaže da je Hansenova bolest samo djelomično zarazna, i dalje se nalazi na popisu "zaraznih bolesti od važnosti za javno zdravlje", koji se koristi za odbijanje izdavanja američkog državljanstva na web-stranici za američko državljanstvo i ured za imigraciju, iako je HIV s tog popisa maknut 2010. godine.<ref>Soutar, Douglas (2010.). "Immigration and Human Rights in Leprosy". Leprosy Review 81 (1): 3–4. PMID 20496564. https://pdfs.semanticscholar.org/2fa8/9be48c99c0bd75d3fd3ee94952b83199c961.pdf</ref>
- Hrđa ne izaziva tetanus. Bakterija clostridium tetani uglavnom se nalazi na prljavim područjima. Budući da isti uvjeti u kojima se nalazi bakterija tetanusa također uzrokuju hrđanje metala, mnogi povezuju hrđu s tetanusom. Za razmnožavanje bakterije potrebni su hipoksični uvjeti koji se nalaze u propustljivim slojevima hrđe koji nastaju na nezaštićenim predmetima od željeza koji apsorbiraju kisik.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Običnu prehladu izazivaju mikroorganizmi, a ne niska temperatura, iako niska temperatura može djelomično oslabiti imunosni sustav.<ref>Sigelman, Carol K. (2012). "Age and Ethnic Differences in Cold Weather and Contagion Theories of Colds and Flu". Health Education & Behavior 39 (1): 67–76. doi:10.1177/1090198111407187. PMID 21586668</ref><ref>Snow LF (1983). "Traditional health beliefs and practices among lower class black Americans". West J Med 139 (6): 820–8. PMC 1011011. PMID 6364570. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1011011/</ref><ref>Snow LF (1983). "Traditional health beliefs and practices among lower class black Americans". West J Med 139: 820–8. PMC 1011011. PMID 6364570. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1011011/</ref><ref>Thomas, Merlin. "Monday's medical myth: you can catch a cold by getting cold". http://theconversation.com/mondays-medical-myth-you-can-catch-a-cold-by-getting-cold-2488
</ref><ref>"Feeling cold causing colds? – Scientific Scribbles". https://blogs.unimelb.edu.au/sciencecommunication/2017/08/17/feeling-cold-causing-colds/ </ref><ref>Parker-Pope, Tara (29. lipnja 2009.). "11 Health Myths That May Surprise You". Inačica izvorne stranice arhivirana 18. travnja 2019.. https://well.blogs.nytimes.com/2009/06/29/11-health-myths-that-may-surprise-you/ </ref>
- Karantena nikad nije bila uobičajena procedura za one koji pate od teške kombinirane imunodeficijencije usprkos načinu na koji je prikazana u filmovima. Transplantacija koštane srži u najranijim mjesecima života standardni je oblik liječenja. Izniman je slučaj Davida Vettera, koji je doista veći dio života proveo zatvoren u sterilnom okruženju jer mu koštana srž nije bile transplantirana do 13. godine (ta je transplantacija, zbog toga što rijetka bolest nije uočena, zapravo ubila Vettera).<ref>Jacqueline Howard. "Doctors develop 'cure' for babies with 'bubble boy' disease". https://www.cnn.com/2019/04/17/health/bubble-boy-disease-cure-study/index.html
</ref>
Izumi[uredi]
- George Washington Carver nije izmislio maslac od kikirikija, iako je navodno otkrio tristo načina za korištenje kikirikija i još sto za soju, pekan i batat.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}}, Peanut-butter.org.</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},. American Scientist.</ref>
- Thomas Crapper nije izmislio zahod.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> U vrijeme egejske civilizacije minojska je kraljevska palača u Knosu na Kreti imala "zahod koji se sastojao od drvenog sjedala, zemljanog 'kotla' i krovnog rezervoara koji je bio izvor vode."<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Preteču suvremenog zahoda izumio je elizabetanski dvoranin John Harington, koji je izbačen s dvora kad je u svojoj knjizi o zahodu ismijavao važnije ljude.<ref>Kinghorn, Jonathan; A Privvie in Perfection: Sir John Harrington's Water Closet; Bath History, vol. 1, 1986., str. 173. – 188. ISBN 978-0-86299-294-1 nevaljani ISBN. Kinghorn je nadgledao suvremenu rekonstrukciju tog zahoda 1981. godine na temelju ilustracije koju je Haringtonov asistent Thomas Coombe izradio u New Discourseu.</ref> Crapper je, međutim, doista povećao popularnost zahoda i zaslužan je za nekolicinu izuma, među kojima je "uređaj bez ventila koji sprečava prljanje vode", koji je omogućio puštanje vode u zahodu tako da ne teče dugo vremena.<ref>"Thomas Crapper: Myth & Reality". Plumbing & Mechanical Magazine (BNP Media). 1. lipnja 1993.. https://theplumber.com/thomas-crapper-myth-reality/</ref> Riječ crap ("govno") nije nastala iz njegova imena (vidi odsjek Riječi, fraze i jezici).<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Thomas Edison nije izumio električnu žarulju.<ref>Robert, Friedel; Paul Israel (1987.). Edison's Electric Light: Biography of an Invention. New Brunswick, New Jersey: Rutgers University Press. str. 115–17. ISBN 978-0-8135-1118-4 nevaljani ISBN. https://archive.org/details/edisonselectricl00frie/page/115</ref> Međutim, 1880. je godine razvio prvu praktičnu električnu žarulju (za žarnu je nit iskoristio pougljenjeni bambus), a godinu dana kasnije Joseph Swan izumio je još praktičniju žarulju (čija je žarna nit bila od celuloze).
- Henry Ford nije izumio ni automobil ni montažnu traku. Značajno je unaprijedio montažnu traku, katkad vlastitim tehničkim postignućima, ali češće financirajući rad svojih zaposlenika.<ref name="Hounshell1984">Hounshell, David A. (1984.), From the American System to Mass Production, 1800–1932: The Development of Manufacturing Technology in the United States, Baltimore, Maryland: Johns Hopkins University Press, ISBN 978-0-8018-2975-8 nevaljani ISBN, LCCN 83016269, OCLC 1104810110, str. 15–47.</ref><ref name="Sorensen1956">Sorensen, Charles E.; Williamson, Samuel T. (1956.). My Forty Years with Ford. New York: Norton. str. 128. ISBN 978-0-8143-3279-5 nevaljani ISBN. LCCN 56010854. https://books.google.com/books?id=fv9WPvAXpGMC&pg=PA128</ref> Karlu Benzu (suosnivaču Mercedes-Benza) pripisuju se zasluge za izum prvog modernog automobila,<ref>Stein, Ralph (1967.). The Automobile Book. Paul Hamlyn Ltd</ref> a montažna je traka postojala tijekom povijesti.
- Al Gore nikad nije rekao da je "izumio" internet. Gore je zapravo izjavio "Tijekom moje službe u Kongresu poduzeo sam inicijativu da se napravi internet", time aludirajući na politički rad u razvoju interneta za javnost.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>O'Carroll, Eoin (9. ožujka 2009.). "Al Gore joins call for new .ECO Internet domain". Christian Science Monitor. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. prosinca 2013.. http://www.csmonitor.com/Environment/Bright-Green/2009/0309/al-gore-joins-call-for-new-eco-internet-domain Pristupljeno 9. veljače 2012.</ref> Gore je izvorni planer Zakona o računalstvu visokih performansi iz 1991., koji je uvelike financirao računalna središta,<ref name="cautionarytale"/> što je pak dovelo do poboljšanja većeg dijela postojećeg temelja interneta s početka 1990-ih, NSFNet-a,<ref name="motherofgores">"The Mother of Gore's Invention". Wired. 17. listopada 2000.. https://www.wired.com/2000/10/the-mother-of-gores-invention/</ref> i razvoja NCSA Mosaica, internetskog preglednika koji je popularizirao World Wide Web.<ref name="cautionarytale">Kessler, Glenn (4. studenog 2013.). "A cautionary tale for politicians: Al Gore and the 'invention' of the Internet". Washington Post</ref>
- James Watt nije izmislio parni stroj niti je njegove ideje o pokretanju parnog stroja nadahnulo kuhalo čiji se poklopac otvorio pod pritiskom pare.<ref name="DPMiller">Miller, David Philip (2004.). "True Myths: James Watt's Kettle, His Condenser, and His Chemistry". History of Science 42 (3): 333–60. Bibcode 2004HisSc..42..333M. doi:10.1177/007327530404200304</ref> Watt je poboljšao već komercijalno uspješan Newcomenov stroj tijekom 1760-ih i 1770-ih tako što je napravio manje prepravke koji su postali ključni za njegovo buduće korištenje – pogotovo na vanjskom kondenzatoru kojem je poboljšao efikasnost, a kasnije je radio i na mehanizmu koji je pretvarao recipročno gibanje u rotacijsko; njegov je novi parni stroj zbog toga postao vrlo poznat.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
Znanost o materijalima[uredi]
- Staklo ne teče na sobnoj temperaturi kao vrlo viskozna tekućina.<ref name="Curtin">Curtin, Ciara (veljača 2007.), "Fact or Fiction?: Glass Is a (Supercooled) Liquid", Scientific American, inačica izvorne stranice arhivirana 14. prosinca 2013., https://web.archive.org/web/20131214122430/http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=fact-fiction-glass-liquid, ""Glass, however, is actually neither a liquid—supercooled or otherwise—nor a solid. It is an amorphous solid—a state somewhere between those two states of matter. And yet glass's liquidlike properties are not enough to explain the thicker-bottomed windows, because glass atoms move too slowly for changes to be visible.""</ref> Iako staklo dijeli određene molekularne karakteristike s tekućinama, na sobnoj je temperaturi amorfna tvar koja počinje teći tek iznad temperature prelaska u staklo,<ref name="Halem">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> iako se znanstvenici nisu usuglasili oko toga kakva je prava priroda prelaska u staklo.<ref name="NYTglass">Chang, Kenneth (29. srpnja 2008.). "The Nature of Glass Remains Anything but Clear". The New York Times. https://www.nytimes.com/2008/07/29/science/29glass.html Pristupljeno 4. travnja 2010.</ref> Okna vitražnih prozora često su deblja na dnu nego na vrhu, što se tijekom stoljeća navodilo kao primjer sporog toka stakla. Međutim, ta je neujednačenost prisutna zbog tadašnjeg procesa oblikovanja prozora.<ref name="Halem" /><ref name="NYTglass" /> U ostalim staklenim predmetima iz tog vremena ili čak starijima, kao što su skulpture i optički instrumenti, nema takve anomalije.<ref name="Halem" /><ref name="NYTglass" /><ref name="Zanotto">Zanotto, E.D. (svibanj 1998.). "Do cathedral glasses flow?". American Journal of Physics 66 (5): 392. Bibcode 1998AmJPh..66..392Z. doi:10.1119/1.19026</ref>
- Većina dijamanata ne nastaje od vrlo stlačena ugljena. Više od 99 posto svih dijamanata nastalo je u vrlo vrućim uvjetima pod velikim tlakom oko 140 kilometara ispod površine Zemlje. Ugljen nastaje iz prethistorijskih biljaka zakopanih mnogo bliže površini i zbog uobičajenih geoloških procesa nije vjerojatno da ga se može naći na više od 3,2 kilometra ispod površine. Većina dijamanata nastala je prije prvih biljaka na zemlji i zbog toga su stariji od ugljena. Dijamanti se mogu razviti iz ugljena na području subdukcije i tijekom udara meteoroida, ali su dijamanti koji nastaju na te načine rijetki, a vjerojatnije je da su izvor ugljika karbonatne stijene i organski ugljik u sedimentima nego sam ugljen.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>"10 common scientific misconceptions" Amelia Pak-Harvey CSMonitor 31. listopada 2013. http://www.csmonitor.com/Science/2013/1031/10-common-scientific-misconceptions/Diamonds-form-from-pressurized-coal</ref>
Matematika[uredi]
- Iako je grčki filozof Pitagora danas najpoznatiji po svojim navodnim matematičkim otkrićima,<ref name="Kahn2001">Kahn, Charles H. (2001.). Pythagoras and the Pythagoreans: A Brief History. Indianapolis, Indiana and Cambridge, England: Hackett Publishing Company. str. 1–3, 32–33. ISBN 978-0-87220-575-8 nevaljani ISBN. https://books.google.com/?id=GKUtAwAAQBAJ&pg=PA72&dq=Pythagoreanism#v=onepage&q=Pythagoreanism</ref> povjesničari se ne slažu oko toga je li on sam ikad značajnije doprinio toj disciplini.<ref name="Kahn2001"/><ref name="Burkert1972">Burkert, Walter (1. lipnja 1972.). Lore and Science in Ancient Pythagoreanism. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. str. 428–433. ISBN 978-0-674-53918-1 nevaljani ISBN. https://books.google.com/?id=0qqp4Vk1zG0C&printsec=frontcover&dq=Pythagoreanism#v=onepage&q=Pythagoreanism</ref> Pitagora zasigurno nije prvi otkrio Pitagorin poučak jer su ga poznavali i koristili Babilonci jedno tisućljeće prije njegova rođenja,<ref name="Riedweg">Riedweg, Christoph (2005.). Pythagoras: His Life, Teachings, and Influence. Ithaca, New York: Cornell University Press. str. 26–27. ISBN 978-0-8014-7452-1 nevaljani ISBN. https://books.google.com/?id=A8ixyQJA7_MC&printsec=frontcover&dq=Pythagoras#v=onepage&q=Pythagoras</ref><ref name="Kahn2001"/><ref name="Burkert1972"/> a otkriće poučka nije mu niti bilo pripisano sve do nekoliko stoljeća nakon njegove smrti.<ref name="Riedweg"/><ref name="Kahn2001"/> Pravi, povijesni Pitagora vjerojatno je bio mistik koji je poučavao o teoriji metempsihoze (reinkarnacije).<ref>Zhmud, Leonid (2012.). Pythagoras and the Early Pythagoreans. Oxford, England: Oxford University Press. str. 232. ISBN 978-0-19-928931-8 nevaljani ISBN. https://books.google.com/?id=of-ghBD9q1QC&printsec=frontcover&dq=Pythagoras#v=onepage&q=Pythagoras</ref>
- Nema dokaza da su stari Grci namjerno dizajnirali Partenon koristeći se načelom zlatnoga reza.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>"Dva ostala vjerovanja [o zlatnome rezu] koja se često spominju u časopisima i knjigama: da su stari Grci vjerovali da ga čine proporcije pravokutnika kojese najviše sviđaju oku i da su se zbog toga koristili pravokutnicima u mnogim od svojih građevina, među kojima je i poznati Partenon. Ta dva jednako nepokolebljiva vjerovanja zasigurno su pogrešna i potpuno neutemeljena." Devlin, Keith (2008.). The Unfinished Game: Pascal, Fermat, and the Seventeenth-Century Letter that Made the World Modern. Basic Books. str. 35</ref> Partenon je dovršen 438. g. pr. Kr., više od jednog stoljeća prije nego što je Euklid prvi put spomenuo zlatni rez. K tome, u bilješkama uz Vitruvijeva čovjeka Leonardo da Vinci ne spominje zlatni rez, ali opisuje ostale proporcije.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>"Kad počnete pisati o matematici, čini se da je dio tog procesa da se ne možete pozvati na zlatni rez bez spominjanja nečega nalik na 'za koji su stari Grci i ostali vjerovali da sadrži božanska i mistična svojstva.' Gotovo je jednako jak nagon napisati drugi faktoid koji glasi 'Leonardo da Vinci vjerovao je da obličje ljudskoga tijela prikazuje zlatni rez.' Ne postoji ni najmanji dokaz koji bi potvrdio bilo koju od te dvije tvrdnje i stoga je logično zaključiti da su obje pogrešne. Međutim, obje tvrdnje i mnoge njima slične žive i dalje." {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- U matematici beskonačni periodični decimalni broj koji se uglavnom zapisuje kao 0,999... jednake je veličine kao broj 1. Iako se čini kao da prikazuje manji broj, 0,999... je simbol za broj 1 na isti način kao što je 0,333 ekvivalentni zapis broja prikazanog razlomkom 1/3.<ref>Stillwell, John (1994). Elements of algebra: geometry, numbers, equations. Springer. str. 42</ref><ref>Bunch, Bryan H. (1982). Mathematical fallacies and paradoxes. Van Nostrand Reinhold. str. 119. ISBN 0-442-24905-5 nevaljani ISBN</ref><ref>Tall, David; Schwarzenberger, R. L. E. (1978). "Conflicts in the Learning of Real Numbers and Limits". Mathematics Teaching 82: 6, 44–49. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. svibnja 2009.. http://www.warwick.ac.uk/staff/David.Tall/pdfs/dot1978c-with-rolph.pdf Pristupljeno 3. svibnja 2009.</ref>
Fizika[uredi]
- Nije istina da uzgon stvara zrak kojemu je potrebno jednako mnogo vremena na putu iznad i ispod krila aerotijela.<ref name="NASA_Incorrect_Theory1">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}}, (Java applet).</ref> Ta je zabluda proširena u skriptama i netehničkim referentnim knjigama, a čak se pojavljuje i u priručnicima za pilotiranje. Zapravo se zrak iznad aerotijela koji stvara uzgon uvijek kreće brže od onoga što implicira zabluda.<ref name="NASA_Incorrect_Theory1" />
- Puhanje iznad zakrivljenog komadića papira ne demonstrira Bernoullijevu jednadžbu. Iako se u učionicama taj eksperiment često tako objašnjava,<ref>* "This occurs because of Bernoulli's principle – fast-moving air has lower pressure than non-moving air". Make Magazine. http://makeprojects.com/Project/Origami-Flying-Disk/327/1
- {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- "Bernoullijeva jednadžba tvrdi da brži zrak ima niži tlak... Možete demonstrirati Bernoullijevu jednadžbu tako što ćete puhati iznad komadića papira koji držite vodoravno ispred svojih usana." {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> pogrešno je povezati protok na objema stranama papira s Bernoullijevom jednadžbom jer su zrak iznad i ispod papira različita polja protoka, a Bernoullijeva jednadžba jedino se odnosi na unutrašnjost polja protoka.<ref>
- "Kad bi uzgon na slici A izazivala Bernoullijeva jednadžba, tad bi papir na slici B visio još i više pri puhanju zraka ispod njega. Međutim, vidi se da se diže kad gradijent uzlaznog pritiska u toku koji se savija prema dolje pojačava atmosferski tlak na donjoj površini papira." Gale M. Craig PHYSICAL PRINCIPLES OF WINGED FLIGHT http://www.regenpress.com/aerodynamics.pdf
- "Zapravo, tlak zraka ispuhan iz pluća jednak je onom u zraku koji nas okružuje..." Babinsky http://iopscience.iop.org/0031-9120/38/6/001/pdf/pe3_6_001.pdf
- "...zrak nema smanjeni bočni tlak (ili statični tlak...) samo zbog toga što je potaknut na kretanje, statični tlak slobodnog zraka ne smanjuje se dok raste brzina zraka; [...] način na koji se giba savinuti papir objašnjava se drugim principima, a ne Bernoullijevom jednadžbom." Peter Eastwell Bernoulli? Perhaps, but What About Viscosity? The Science Education Review, 6(1) 2007. PDF
- "Izrežite komadić papira visok 5 cm i širok 25 cm. Držite ga ispred svojih usana tako da visi u konveksnu obliku. Kad puhnete preko vrha papira, podići će se. Mnoge knjige tvrde da se to događa zato što se na vrhu smanjuje tlak zraka isključivo prema Bernoullijevu načelu. Sad prstima oblikujte papir tako da bude konkavan i usmjeren prema gore i opet puhnite iznad njegove gornje površine. Papir se sad giba prema dolje... eksperiment za koji se često tvrdi da demonstrira uobičajeno objašnjenje uzgona zapravo to ne čini..." {{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},
- "Puhanje iznad površine papira ne demonstrira Bernoullijevu jednadžbu. Iako je istina da se zakrivljeni papir diže kad protok ide jednim njegovim dijelom, tome nije razlog to što se zrak kreće dvjema različitim brzinama na dvjema stranama... Pogrešno je povezati protok zraka na objema stranama papira i Bernoullijevu jednadžbu." Holger Babinsky How Do Wings Work" Physics Education 38(6) http://iopscience.iop.org/0031-9120/38/6/001/pdf/pe3_6_001.pdf
- "Objašnjenje utemeljeno na Bernoullijevoj jednadžbi nije primjenjivo u ovoj situaciji jer ta jednadžba ne govori ništa o interakciji zračnih masa koje se gibaju različitim brzinama... K tome, iako nam Bernoullijeva jednadžba omogućuje da usporedimo brzine i tlakove tekućina u istoj strujnici i... dvjema različitim strujnicama koje nastaju pod jednakim uvjetima, nema smisla koristiti Bernoullijevu jednadžbu za usporedbu zraka iznad i ispod zakrivljenog papira na slici 1; u ovom slučaju nema nikakvih strujnica ispod papira!" Peter Eastwell Bernoulli? Perhaps, but What About Viscosity? The Science Education Review 6(1) 2007. http://www.scienceeducationreview.com/open_access/eastwell-bernoulli.pdf
- "Dobro poznata demonstracija fenomena uzgona time što se diže stranica papira koju osoba drži u ruci dok puše preko njegove vodoravne površine vjerojatno je više demonstracija sila u Coandăovu efektu nego Bernoullijeve jednadžbe; ovdje zrak izlazi iz ustiju i pričvršćuje se na zakrivljenu (i u ovom slučaju savitljivu) površinu. Gornji rub čini složeni sloj u kojem se miješaju vrtlozi i udaljeni je protok u stanju mirovanja, zbog čega Bernoullijev zakon nije primjenjiv." David Auerbach Why Aircreft Fly European Journal of Physics Vol. 21. str. 289. http://iopscience.iop.org/0143-0807/21/4/302/pdf/0143-0807_21_4_302.pdf
- "Profesori fizike na nastavi traže milijune djece da pušu iznad savijenih komadića papira i gledaju kako se papir diže zbog uzgona... Tad im govore da je u pitanu Bernoullijeva jednadžba... Nažalost, "dinamični uzgon" u tom slučaju...Bernoullijeva jednadžba ne objašnjava kako treba." Norman F. Smith "Bernoulli and Newton in Fluid Mechanics" The Physics Teacher Nov. 1972. https://aapt.scitation.org/doi/10.1119/1.2352317</ref> Papir se diže jer zrak prati savijenost papira i u zakrivljenoj strujnici razvit će se razlike u tlaku okomito u odnosu na protok zraka.<ref name="airflow">
- "...ako je strujnica zakrivljena, u njoj mora postojati gradijent tlaka, a tlak se povećava u smjeru suprotnom od središta krivine." Babinsky http://iopscience.iop.org/0031-9120/38/6/001/pdf/pe3_6_001.pdf
- Smith, Norman F (17. ožujka 2010.). ""The curved paper turns the stream of air downward, and this action produces the lift reaction that lifts the paper." Norman F. Smith Bernoulli, Newton, and Dynamic Lift Part II School Science and Mathematics". School Science and Mathematics 73 (4): 333. doi:10.1111/j.1949-8594.1973.tb09040.x
- "Zakrivljena površina jezika stvara nejednak tlak zraka i uzgon. ... Uzgon stvara zrak koji se kreće nad zakrivljenom površinom." AERONAUTICS An Educator's Guide with Activities in Science, Mathematics, and Technology Education by NASA str. 26 http://www.nasa.gov/pdf/58152main_Aeronautics.Educator.pdf</ref> Bernoullijeva jednadžba pretpostavlja da je smanjenje tlaka povezano s povećanjem brzine, odnosno da se zrak dok se kreće iznad papira ubrzava i kreće brže nego kad je izašao iz ustiju demonstratora, no to nije uočljivo u toj demonstraciji.<ref>'"Demonstracije" Bernoullijeve jednadžbe često se prikazuju kao demonstracije fizike uzgona. Doista prikazuju uzgon, ali zasigurno ne i Bernoullijevu jednadžbu.' David F Anderson & Scott Eberhardt Understanding Flight str. 229 https://books.google.com/books?id=52Hfn7uEGSoC&pg=PA229
- "Evo jednog eksperimenta koji navodi na krivi zaključak za koji se često tvrdi da "demonstrira" Bernoullijevu jednadžbu. Držite komadić papira tako da se savije iznad Vašeg prsta, a onda puhnite preko njegove gornje površine. Papir će se dići. Međutim, mnogi ne shvaćaju da se papir ne bi digao da je ravan, pa čak i da pušete preko njega više puta u malo vremena. Bernoullijeva jednadžba nije izravno primjenjiva u ovom slučaju. Zrak na dvama stranama papira nije potekao iz istog izvora. Zrak na dnu čini zrak u sobi, ali je zrak na vrhu došao iz Vaših ustiju – time što ste ga ispuhali zapravo ste povećali njegovu brzinu bez smanjivanja njegova tlaka. Zbog toga je zrak na objema stranama ravnog papira pod istim tlakom iako se zrak na vrhu kreće brže. Razlog zbog kojeg se savijeni papir diže jest taj što se zrak iz Vaših usta dodatno ubrzava kad slijedi savijenost papira, što prema Bernoulliju na koncu smanjuje tlak." (Max Feil, The Aeronautics File)
</ref>
- Coriolisov učinak ne tjera vodu na dosljedno istjecanje iz kade u smjeru (obrnutom od) kazaljke na satu ovisno o polutci. Uobičajeni mit često se odnosi na način na koji istječe voda u zahodima i kadama. Rotaciju određuje bilo kakva manja rotacija koja je prisutna u vrijeme početka istjecanja vode. Coriolisov učinak može utjecati na smjer toka vode, ali samo u rijetkim slučajevima. Voda mora biti toliko mirna da učinkovita Zemljina rotacija bude brža od one u vodi u odnosu na njezin spremnik, a vanjski moment sile (koji može izazvati istjecanje preko neujednačenog dna) mora biti vrlo malen.
- Žiroskopski efekti odnosno geometrijska udaljenost nisu nužni čimbenici da bi vozač uravnotežio bicikl ili demonstrirao njegovu stabilnost.<ref name="KMPRS">J. D. G. Kooijman; J. P. Meijaard; J. M. Papadopoulos; A. Ruina; A. L. Schwab (15. travnja 2011.). "A bicycle can be self-stable without gyrosocpic or caster effects". Science 332 (6027): 339–42. Bibcode 2011Sci...332..339K. doi:10.1126/science.1201959. PMID 21493856. http://bicycle.tudelft.nl/stablebicycle/StableBicyclev34Revised.pdf Pristupljeno 22. siječnja 2013.</ref> Iako žiroskopski efekti i geometrijska udaljenost mogu utjecati na navedene stvari, dokazano je da ti čimbenici nisu ni potrebni ni dovoljni sami po sebi.<ref name="KMPRS" />
- Ideja da munja nikad ne pogađa isto mjesto dvaput jedno je od najstarijih i najpoznatijih praznovjerja o gromovima i munjama. Ne postoji razlog zbog kojeg munja ne bi mogla dvaput udariti u isto mjesto. Veća je vjerojatnost da će oluja na određenom području udariti u objekte i mjesta koja su uočljivija ili koja provode struju. Munja udari u Empire State Building u New York Cityju oko sto puta godišnje.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Penny bačen s Empire State Buildinga neće ubiti osobu niti će prelomiti pločnik (ali mogao bi ozlijediti nekoga).<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
- Korištenjem mogućnosti vremenskog termostata za ograničavanje grijanja ili hlađenja u privremeno praznoj zgradi ne troši se toliko energije kao kad temperatura ostaje ista. Korištenjem te mogućnosti štedi se energija (pet do petnaest posto) jer je prijenos topline u zgradi ugrubo proporcionalan razlici u temperaturi između vanjskog i unutarnjeg dijela te zgrade.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>
Psihologija[uredi]
- Disleksija nije kognitivni poremećaj tipičan po zamjeni slova ili riječi i zrcalnom pisanju. U pitanju je poremećaj kod ljudi barem prosječne inteligencije koji nailaze na teškoće pri slovkanju, brzom čitanju, pisanju riječi, "izgovaranju" riječi u glavi, izgovaranju riječi pri čitanju ili razumijevanju onoga što čitaju. Iako neke disleksične osobe imaju probleme i sa zamjenom slova, to nije isti simptom. Zamjena slova može biti karakteristična u određenim oblicima disleksije, ali sama disleksija ne dijagnosticira se na temelju obrnutog pisanja slova ili riječi.<ref name="LilienfeldLynn2011">Lilienfeld, Scott O.; Lynn, Steven Jay; Ruscio, John; Beyerstein, Barry L. (15. rujna 2011.). 50 Great Myths of Popular Psychology: Shattering Widespread Misconceptions about Human Behavior. John Wiley & Sons. str. 88–89. ISBN 978-1-4443-6074-5 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=8DlS0gfO_QUC&pg=PT88</ref><ref>Dinelli, Beth. "Common Misconceptions about Dyslexia". https://www.commlearn.com/common-misconceptions-about-dyslexia/ Pristupljeno 2. kolovoza 2019.</ref>
- Nema znanstvenih dokaza koji potvrđuju da odrasle osobe imaju "fotografsko" pamćenje (što je mogućnost osobe da se sjeti slika uz prilično veliku preciznost),<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> ali neka mlađa djeca imaju eidetsko pamćenje.<ref name="Simola">Anthony Simola (2015). The Roving Mind: A Modern Approach to Cognitive Enhancement. ST Press. str. 117. ISBN 978-0692409053 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=p4ZMBwAAQBAJ&pg=PT117 Pristupljeno 10. svibnja 2016.</ref> Mnogi su ljudi tvrdili da imaju fotografsko pamćenje, ali istraživanja su pokazala da se dobro sjećaju jer su se služili mnemotehnikama, a ne toliko zbog toga što im je mogućnost detaljnog pamćenja urođena.<ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> Postoje rijetki slučajevi individualaca iznimnog pamćenja, ali nitko od njih nema takvo sjećanje koje parira detaljnosti fotografije.
- Shizofrenija ne označava poremećaj podvojene ili višestruke ličnosti – ti poremećaji pripadaju disocijativnim poremećajima osobnosti. Izraz je nastao iz grčkih korijena schizein i phrēn, "podijeliti" i "um", u smislu "podjele mentalnih funkcija" uočenih u simptomima shizofrenije, a ne u smislu podjele ličnosti.<ref>Baucum, Don (2006). Psychology (2nd ed.). Hauppauge, N.Y.: Barron's. str. 182. ISBN 9780764134210 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=iCVSdYdA36EC&pg=PA182</ref>
- Sva ljudska bića uče na prilično slične načine.<ref name=neuromyth>Howard-Jones, Paul A. (1. prosinca 2014.). "Neuroscience and education: myths and messages". Nature Reviews Neuroscience 15 (12): 817–24. doi:10.1038/nrn3817. ISSN 1471-003X nevaljani ISSN. PMID 25315391</ref> Ne postoje dokazi da ljudi uče na različite načine<ref name=neuromyth/> niti da korištenje različitim tehnikama pomaže u očuvanju informacija.<ref>Coffield, Frank (2004.). Learning styles and pedagogy in post-16 learning: a systematic and critical review. London: Learning and Skills Research Centre. str. 119–33. ISBN 978-1853389184 nevaljani ISBN. https://www.researchgate.net/publication/232929341 Pristupljeno 8. siječnja 2016.</ref>
- Paradoks prijateljstva fenomen je koji je prvi uočio sociolog Scott L. Feld 1991. godine; izjavio je da u prosjeku većina ljudi ima manje prijatelja nego njihovi prijatelji.<ref>Feld, Scott L. (1991.). Why your friends have more friends than you do. 96. str. 1464–1477. doi:10.1086/229693. JSTOR 2781907</ref> Taj se paradoks može objasniti oblikom naklonosti u statistici u kojoj za ljude s većim brojem prijatelja postoji veća vjerojatnost da će ih netko drugi smatrati svojim prijateljima. Suprotno, veći broj ljudi smatra da ima više prijatelja od svojih prijatelja.<ref>Zuckerman, Ezra W.; Jost, John T. (2001). What makes you think you're so popular? Self evaluation maintenance and the subjective side of the "friendship paradox". 64. str. 207–223. doi:10.2307/3090112. JSTOR 3090112. http://www.psych.nyu.edu/jost/Zuckerman%20&%20Jost%20(2001)%20What%20Makes%20You%20Think%20You%27re%20So%20Popular1.pdf</ref>
- Uvriježeno vjerovanje jest da je samoozljeđivanje ponašanje kojim se traži pažnju; u mnogim je slučajevima to netočno. Mnogi ljudi koji se samoozljeđuju stide se svojih rana i ozljeda i osjećaju krivicu zbog takvog ponašanja, zbog čega na sve moguće načine pokušavaju sakriti to ponašanje od drugih ljudi.<ref name="MHF"> Truth Hurts Report. Mental Health Foundation. 2006. ISBN 978-1-903645-81-9 nevaljani ISBN. http://www.mentalhealth.org.uk/publications/?EntryId5=38712 Pristupljeno 11. lipnja 2008.</ref> Mogu ponuditi različita objašnjenja za svoje ozljede ili sakriti rane odjećom.<ref name="spandler">Helen Spandler (1996.). Who's Hurting Who? Young people, self-harm and suicide. Manchester: 42nd Street. ISBN 978-1-900782-00-5 nevaljani ISBN</ref><ref name="pembroke">Pembroke, L. R., ed. (1994.). Self-harm – Perspectives from personal experience. Chipmunka/Survivors Speak Out. ISBN 978-1-904697-04-6 nevaljani ISBN</ref>
Transport[uredi]
- Sanitarne otpadne vode nikad se namjerno ne izbacuju iz letjelica. Sav takav otpad prikuplja se u spremnike i ispražnjava u vozila za prijevoz sanitarnih otpadnih voda.<ref>Philips, Matt (19. studenog 2008.). "On World Toilet Day, Let Us Praise the Airline Lav". The Middle Seat Terminal (Wall Street Journal). Inačica izvorne stranice arhivirana 14. prosinca 2013.. https://blogs.wsj.com/middleseat/2008/11/19/on-world-toilet-day-let-us-praise-the-airline-lav/ Pristupljeno 2. travnja 2009.</ref> Plavi led nastaje zbog slučajnog curenja otpadnih voda iz spremnika. S druge strane, putnički su vlakovi u povijesti doista izbacivali otpadne vode na prugu; suvremeni vlakovi uglavnom imaju posebne spremnike za otpadnu vodu i zbog toga ju više ne izbacuju na takav način.
- Automobilski akumulatori smješteni na betonskom tlu ne troše se brže nego na ostalim površinama<ref name="Snopes">"Battery Parked". Snopes.com. 8. veljače 2011.. http://www.snopes.com/autos/techno/battery.asp Pristupljeno 2. lipnja 2013.
</ref> usprkos zabludi raširenoj među Amerikancima da beton šteti akumulatorima.<ref name="example_list">Primjeri o zabludi o betonu i akumulatoru u SAD-u od 1983. do 2011.:
- Shulz, Mort (prosinac 1983.). "Car Clinic". str. 37. https://books.google.com/books?id=m9gDAAAAMBAJ&pg=PA22
- Brownell, Tom (1993.). "How to Restore Your Ford Pick-Up". MotorBooks International. str. 215. ISBN 978-1-61059-029-7 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=2hhPIyxe754C&pg=PA215
- "Popular Mechanics Complete Car Care Manual; Popular Mechanics Series". Hearst Books. 2005.. str. 289. ISBN 978-1-58816-439-1 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=39xxTCsBjUAC&pg=PA289
- Sessler, Nilda (2006.). "Ford Mustang Buyer's and Restoration Guide, 1964 1/2-2007". Indy Tech Publishing. ISBN 978-0-7906-1326-0 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=l_1ngoGACCUC&pg=PA210
- Balfour, John; Shaw, Michael; Bremer Nash, Nicole (2011.). "Advanced photovoltaic installations". Jones & Bartlett Publishers. str. 30. ISBN 978-1-4496-2471-2 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=t5uTktdsu3AC&pg=PA30 Pristupljeno 2. lipnja 2013.
</ref> Raniji su akumulatori vjerojatno bili osjetljivi na vlagu na podu jer su njihova kućišta bila propusna i porozna, ali već mnogo godina olovni akumulatori u automobilima imaju neprobojno kućište od polipropilena.<ref>Magliozzi, Tom; Magliozzi, Ray (4. studenog 1999.). "No End to Battery Storage Debate". str. 37. https://news.google.com/newspapers?id=k8BIAAAAIBAJ&sjid=94EMAAAAIBAJ&pg=2232,1623674 </ref> Iako je većina suvremenih automobilskih akumulatora zapečaćena i ako ih se pažljivo pohrani i održava iz njih ne curi baterijska kiselina,<ref name="Cartalk">Magliozzi, Tom; Magliozzi, Ray (2008.). "Ask Click and Clack: Answers from Car Talk". Chronicle Books. str. 68–69. ISBN 978-0-8118-6477-0 nevaljani ISBN. https://books.google.com/books?id=Z1nntWoIBp4C&pg=PA68 Pristupljeno 2. lipnja 2013. </ref><ref name="PopMech2000">{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref> sumporna kiselina u uobičajenim "poplavljenim" olovnim baterijama može iscuriti i uprljati, oštetiti ili nagristi betonsko tlo.<ref>"Use care in cleaning battery-acid stain". 4. listopada 2008.. https://www.seattletimes.com/life/lifestyle/use-care-in-cleaning-battery-acid-stain/ Pristupljeno 9. svibnja 2018.</ref><ref>{{
- if:
||
|Citiranje web},
]]}},</ref>