Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Myers-Briggs Type Indicator

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 402420 od 22. prosinac 2021. u 01:53 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))


Myers-Briggs Type Indicator (MBTI) je introspektivni upitnik koji preispituje različita psihološka svojstva osobnosti, a naročito pogled na svijet i donošenje odluka.[1][2][3] Upitnik nastoji dodijeliti vrijednost osobnosti u svakoj od četiri kategorije (četiri dihtomije). Rezultat upitnika tvori prvo slovo rezultata iz svake od četiri kategorije, što daje jedan od mogućih 16 tipova osobnosti, npr. "ISTJ" ili "ENFP".

MBTI upitnik je sastavljan kako istaknuo vrijednost prirodnih razlika u osobnosti. Pretpostavka upitnika je da svi imamo vlastiti način doživljavanja iskustava, koji utjeće na naše interese, potrebe, set vrijednosti i motivaciju.[4][5] MBTI-jev Priručnik navodi kako je upitnik napravljen kako bi teoriju proveo u praksu; stoga je važno razumjeti teoriju kako bi se razumio MBTI.[6] MBTI je razvijen kao nastavak na teoriju psiholoških tipova Carla Junga.[1] Jung predlaže postojanje dvaju suprotnih parova kognitivnih funkcija:

  • Racionalne, spoznajne funkcije: razmišljanje i osjećanje (thinking and feeling)
  • Iracionalne, (odlučne) funkcije: raspoznavanje i intuicija (sensation and intuition)

Kategorije upitnika

Carl Jung
Subjektivna Objektivna
Spoznaja Intuicija (N)/Raspoznavanje(S) Introverzija (I)/Ekstraverzija (E)
Odlučivanje Osjećanje (F)/Razmišljanje (T) Introverzija/Ekstraverzija 2
Myers–Briggs
Subjektivna Objektivna
Dedukcija Intuicija (N)/Raspoznavanje(S) Introverzija (I)/Ekstraverzija (E)
Indukcija Osjećanje (F)/Razmišljanje (T) Opažanje (P)/Prosuđivanje (J)

Stavovi

Preferencija ekstrovertnosti ili introvertnosti se često naziva psihološkim stavom. Briggs i Myers prepoznaju da sve kognitivne funkcije mogu djelovati eksterno - prema ponašanju, djelovanju, ljudima, i stvarima ("ekstravertirani stav odn. ekstraverzija"), ili pak mogu djelovati interno, prema idejama i refleksiji nad ponašanjem i zbivanjem ("introvertirani stav odn. introverzija").

Osobe koje preferiraju ekstraverziju dobijaju psihološku energiju iz djelovanja: oni djeluju, zatim razmišljaju o učinjenom djelovanju, zatim dalje djeluju. Ako su neaktivni, pada im motivacija. Oni psihološku energiju "troše" razmišljanjem, a vraćaju ju druženjem i djelovanjem.

Suprotno tome, oni koji preferiraju introverziju "troše" energiju djelovanjem: oni razmišljaju, zatim djeluju, zatim ponovno razmišljaju. Kako bi povratili energiju, introvertima treba mirnoća i samoća.[7][8] Drugim riječima, ekstroverti pune baterije u društvu, a prazne ih dok su sami, dok introverti rade suprotno.

Upitnik introvertima dodjeljuje prvo slovo I, a ekstrovertima prvo slovo E.

Funkcije

Spoznajne funkcije pojašnjavaju kako osoba percipira i razumije informacije.

Osobe koje preferiraju realnost, konkretne i opipljive podatke, traže detalje i oslanjaju se na gole činjenice dobivaju slovo S (sensing).

Nasuprot njima, osobe koje se oslanjaju na ideje, koncepte, intuiciju, asocijativnost, kontekstualnost, i značenje iza činjenica dobivaju slovo N (intuition).

Odlučne funkcije pojašnjavaju kako odlučujemo i čime sudimo racionalna ponašanja na osnovu podataka koje dobijemo preko spoznajnih funkcija.

Oni koji donose odluke racionalno, razumno, koristeći pravila logike i kazualnosti dobivaju slovo T (thinking).

Suprotno njima, osobe koje odlučuju srcem i osjećajima, asocijacijom i empatijom, i nastoje postići harmoniju ili koncenzus dobivaju slovo F (feeling).

Životni stil

Životni stil određuje kako ljudi primjenjuju svoje spoznajne i odlučne funkcije prema vanjskome svijetu (na ekstravertirani način)

Pedantne, detaljne i točne osobe dobivaju slovo J (judging).

Spontane i fleksibilne osobe dobivaju slovo P (percieving).


Nedovršeni članak Myers-Briggs Type Indicator koji govori o psihologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.


Izvori

  1. 1,0 1,1 Myers, Isabel Briggs with Peter B. Myers (1995) [1980]. Gifts Differing: Understanding Personality Type. Mountain View, CA: Davies-Black Publishing. ISBN 978-0-89106-074-1 
  2. MBTI basics (Arhivirano 5. listopad 2008.), The Myers-Briggs Foundation, 2014, Retrieved 18 June 2014.
  3. Myers-Briggs Type Indicator (MBTI) (Arhivirano 26. kolovoz 2019.), The Myers-Briggs Company, Sunnyvale, CA, 2019, Retrieved 3 September 2019.
  4. Pearman, Roger R.; Albritton, Sarah C. (1997). I'm Not Crazy, I'm Just Not You (1st ed.). Davies-Black. xiii. ISBN 978-0-89106-096-3. https://archive.org/details/imnotcrazyimjust00pear/page/ 
  5. Psychological Testing: Principles, Applications, and Issues (2009), p. 502.
  6. Myers, Isabel Briggs; Mary H. McCaulley (1985). Manual: A Guide to the Development and Use of the Myers-Briggs Type Indicator (2nd ed.). Palo Alto, California: Consulting Psychologists Press. ISBN 978-0-89106-027-7. https://archive.org/details/manualguidetode00myer 
  7. Nettle, Dr. Daniel. "Personality: A user guide". The Open University. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. svibanj 2013.. http://www.open.edu/openlearn/body-mind/psychology/personality-user-guide Pristupljeno 17. travanj 2013. 
  8. Tieger, Paul D.; Barbara Barron-Tieger (1999). The Art of SpeedReading People. New York, NY: Little, Brown and Company. str. 66. ISBN 978-0-316-84518-2 

Vanjske poveznice