Funkcionalizam

Funkcionalizam je filozofski pravac koji se pojavio u 19. st. u Europi. Također je poznat kao prosvjećeni biheviorizam. Funkcionalizam je razumijevanje mentalnog života koje se sastoji u razumijevanju njegovog funkcionalnog ustrojstva. Ono što je bitno za neko mentalno stanje i ono što ga definira jesu funkcije koje ono ima u funkcioniranju organizma kao cjeline tj. uzročne veze koje ono ima s vanjskim podražajima koji do njega dovode, ali i s drugim mentalnim stanjima i tjelesnim ponašanjima organizma od kojega ono dovodi.

Predmet proučavanja jesu i unutrašnji psihološki mehanizmi koji za biheviorizam predstavljaju irelevantni ili čak nepostojeći sadržaj crne kutije.

Najutjecajniji predstavnik

Francuski sociolog Emile Durkheim.

Razvitak teorije

Teoriju su razvili američki sociolozi 20. st. (Herbert Spencer, Talcott Parsons i Robert Merton) i ona je postala dominantna teorijska perspektiva sociologije tijekom '40. i '50. godina naročito u SAD-u. Od '60 nadalje njezina popularnost opada – zbog kritika kao i zbog konkurentnih perspektiva za koje se čini da daju bolja objašnjenja i djelomice i zbog promjena u modi.

Ključne postavke

Razni dijelovi društva se shvaćaju kao međusobno povezani i uzeti zajedno oni oblikuju cjelovit sustav.

Funkcionalistička teorija

Funkcionalistička teorija započinje opažanjem da je ponašanje u društvu strukturirano. Odnosi između članova društva organizirani su pomoću nekih pravila. Društveni odnosi stoga imaju obrasce i ponavljaju se. Vrijednosti daju opće naputke za ponašanje, specifične upute se prevode pomoću uloga i normi.

Iz funkcionalističke perspektive društvo je sustav načinjen od međusobno povezanih dijelova. Društveni sustav ima određene temeljne potrebe koje se moraju zadovoljiti ako želi opstati → funkcionalne preduvjete. Budući da je društvo sustav mora postojati izvjesni stupanj integracije njegovih dijelova. Minimalni stupanj integracije je funkcionalni preduvjet društva. Napredak društva se postiže održavanjem reda. Red i stabilnost uvelike su omogućeni vrijednosnim koncenzusom, a istraživanje njegovih izvora glavna su briga funkcionalističke analize...

Nedovršeni članak Funkcionalizam koji govori o sociologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.