Vila Velebita
Pjesma Vila Velebita je hrvatska domoljubna popijevka.
Riječi[uredi]
Postoji više inačica s manjim razlikama, a ovo je jedna od njih:
- Vila Velebita
- Oj ti vilo, vilo Velebita,
- Ti našeg roda diko,
- Tvoja slava jeste nama sveta,
- 'Tebi Hrvat kliko:
- Ti vilo Velebita,
- Ti našeg roda diko!
- Živila, premila,
- Živila, premila,
- Živila, oj premila,
- Ti vilo svih Hrvata!
- Velebite, vilovito stijenje,
- Ja ljubim tvoje smilje.
- Ljubim tvoga u gorici vuka,
- I onoga - Ličkoga hajduka.
- Ti vilo Velebita,
- Ti našeg roda diko!
- Živila, premila,
- Živila, premila,
- Živila, oj premila,
- Ti vilo svih Hrvata!
Podrijetlo[uredi]
Pjesma je vjerojatno spjevana nakon ilirskog preporoda, u drugoj polovici 19. stoljeća.
Prvi je put javno izvedena 1882. godine u Zagrebu, na proslavi dvadesete obljetnice Hrvatskog pjevačkog društva "Kolo".
Autor[uredi]
Tekst i glazba su prvi put zabilježeni u "Hrvatskoj pjesmarici" Vjekoslava Klaića iz 1893. godine. Klaić je dobio prvu strofu i melodiju od Senjanina Vjenceslava Novaka, koji ih je zapisao onako kako su se tada pjevali u Senju.
Autor je i danas nepoznat, ali kroz povijest je bilo raznih nagađanja. Stihovi su se pripisivali pjesnicima Danilu Mediću ili Lavoslavu Vukeliću, dok neki izvori tvrde da je glazbu napisao postilirski skladatelj Mijo Majer.
Povijest[uredi]
Zbog domoljubnog sadržaja, domoljubne kitice u doba socijalističkoj Jugoslaviji bile su zabranjene. Pridjev "hrvatski" jugokomunisti su osuđivali kao nacionalistički ispad. Nisu se smjele ni izvoditi ni tiskati sve do osamostaljenja Hrvatske 1991. godine. Pjevale su se samo potajno. Osobe koje su pjevali nejugokomunističku inačicu pjesme za to su dobivali zatvorske kazne.
Ipak, pjevala se često ali potajno, poput mnogih drugih starih pjesama ("Ustani, bane", "Oj,hrvatska mati").
Danas, više od sto godina nakon nastanka, "Vila Velebita" i dalje spada u najpopularnije hrvatske domoljubne popijevke.
Izvori[uredi]
Podatci preuzeti iz članka Vladimira Jagarića: Dileme oko nastanka popijevke "Vila Velebita", Hrvatski planinar, 84 (1992.), 11.-12.