Nersianidi (gruz. ნერსიანი, nersiani) bili su ranosrednjovjekovna gruzijska kneževska obitelj, koja se pojavila za vrijeme vladavine Vahtanga I. Gorgasalija, kralja Iberije.
U 7. stoljeću poznati su kao vojvode Gornje Kartlije (Šida Kartli), a dvojica od njih, Adarnaz i njegov sin Nerse, dostižu rang predsjedavajućih kneževa Iberije (erismtavari) između 748. i 780. godine. Adarnaz je također nosio titulu kuropalata, koju mu je dodijelio bizantski dvor.[1]
Obitelj je bila povezana s drugom vodećom gruzijskom kneževskom obitelji, Guaramidima, vjenčanjem sina Guarama III. s kćerkom Adarnaza III. Drugog predsjedavajućeg kneza, Nersea, Arapi su lišili vlasti, zamijenivši ga njegovim nećakom (sestrinim sinom) Stjepanom III. (vladao 779./780. – 786.)[2]
Izvori
- ↑ Tumanov, Kiril, "Introduction to Christian Caucasian History (The Formative Centuries, IV–VIIIth)." Tradito 15 (1959): 95.
- ↑ Rapp, Stephen H. (2003), Studies In Medieval Georgian Historiography: Early Texts And Eurasian Contexts, str. 375. Peeters Bvba ISBN 90-429-1318-5.
Nedovršeni članak Nersianidi koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.