Ivo Jajić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 391800 od 11. prosinca 2021. u 22:31 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Ivo Jajić
Prof. dr. sc. Ivo Jajić1.jpg
Prof.dr.sc. Ivo Jajić 1982. godine
Rođenje 2. srpnja 1932.
Bristivica
Smrt 10. lipnja 2010.
Zagreb
Državljanstvo hrvatsko
Polje reumatologija, fizikalna medicina i rehabilitacija
Institucija Medicinski fakultet u Zagrebu
KB Sestre milosrdnice
Web stranica ivojajic.com

Ivo Jajić (Bristivica, 2. srpnja 1932.Zagreb, 10. lipnja 2010.) hrvatski liječnik reumatolog međunarodnog ugleda, redoviti profesor u trajnom zvanju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, znanstvenik, redoviti član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, dugogodišnji predstojnik Klinike za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta u Zagrebu KB »Sestre Milosrdnice«, osnivatelj i voditelj Referentnog centra za upalne reumatske bolesti Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske te utemeljitelj i predsjednik Hrvatske lige protiv reumatizma.[1][2]

Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu inicijator je osnivanja (1987) i predstojnik nove nastavne baze Medicinskog fakulteta u Zagrebu u KB "Sestre Milosrdnice": Klinike za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju (do umirovljenja 2001); utemeljitelj i voditelj poslijediplomskog specijalističkog studija Fizikalna medicina i rehabilitacija (1988-2001); pročelnik Katedre; voditelj tečajeva trajnog usavršavanja liječnika specijalista/ subspecijalista te redoviti profesor u trajnom zvanju u kumulativnom radnom odnosu.

Predstojnik Klinike za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta u Zagrebu Kliničke bolnice "Sestre milosrdnice (1985-2001) u kojoj Klinici znanstvenim, stručnim, nastavnim i publicističkim radom doprinosi razvoju reumatologije, razvija međunarodnu suradnju, Klinika postaje vodeći reumatološki centar Hrvatske te utemeljuje i vodi Referentni centar za upalne reumatske bolesti Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske (jedini takav ikad osnovan centar u RH), učinivši kao predstojnik bitan iskorak u medicinskoj struci reumatologiji i fizikalnoj medicini.

Utemeljitelj Društva reumatskih bolesnika Hrvatske (1982) te  utemeljitelj i predsjednik Hrvatske lige protiv reumatizma (1992-2001) čime začinje i provodi organiziranu edukaciju reumatskih bolesnika u Hrvatskoj. Osnivač je (1989) i urednik  časopisa Reumatičar- glasila Hrvatske lige protiv reumatizma. Inicijator i autor  brojnih  priručnika namijenjenih bolesnicima u izdanju Hrvatske lige protiv reumatizma. [3]

Autor je više od 700 publikacija od čega 100 knjiga i poglavlja u knjigama među kojima više prvijenaca u hrvatskoj medicinskoj literaturi.[4][1] Napisao je prvi hrvatski udžbenik Sveučilišta u Zagrebu o reumatskim bolestima Klinička reumatologija (1981) i prvu hrvatsku opsežnu monografiju o reumatskim bolestima Reumatologija (1995) [5]. Objavljivao je u Medicinskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Njegovi objavljeni radovi (više od 600) imali su zamjetan odjek u stručnoj i znanstvenoj zajednici sa vise od 3290 citata (do lipnja 2020) a isti se citiraju i danas kako u časopisima tako i u inozemnim udžbenicima [6]. Opus objavljenih djela dostupan je u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI).

Bio je  glavni urednik časopisa  Reumatizam – glasila Hrvatskog reumatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora (1991-1998). Utemeljio je 1994. časopis  Fizikalna medicina i rehabilitacija - glasilo medicinske struke fizikalna medicina i rehabilitacija i bio dugogodišnji urednik. Član uređivačkih odbora međunarodno indeksiranih časopisa. 

Osnivač je registra za reumatske bolesti u Hrvatskoj 1980. godine.[7]

Voditelj je znanstvenih projekata Ministartstva znanosti RH. Bio je glavni istraživač međunarodnih znanstvenih projekata i farmakoloških istraživanja u reumatologiji u Hrvatskoj.

Organizirao je i vodio niz međunarodnih i domaćih reumatoloških skupova (Deveti kongres reumatologa Jugoslavije, Zagreb (1984), First European Conference on Epidemiology of Rheumatic Diseases, Dubrovnik (1990), 18th European Osteoarthrology Symposium, Dubrovnik (1990), First Hypertrophic Osteoarthropatic Symposium, Firenca (1992), Kongres reumatologa mediteranskih zemalja trebao se održati u Cavtatu 1992, otkazan zbog  domovinskog rata u RH, Hypertrophic Osteoartropathic Symposium, Amsterdam (1995) i dr.[8]      

Opisao je više kliničkih otkrića u reumatologiji: kliničke testove, kliničke i rentgenološke znakove te imunološka obilježja reumatskih bolesti. [9] Opisao je test peta-koljeno nazvan po njemu Jajićev test pet-koljeno u dijagnostici sacroilietisa (1999). 1968. godine opisao je radiološke promjene sakroilijakalnlih zglobova i kralježnice u bolesnika s psorijatičnim artritisom što se smatra jednim od prvih doprinosa u toj kliničkoj problematici [10].Objavio je prva istraživanja antigena histokompatibilnosti u reumatskim bolestima (1975, 1977) [11]. Koautor je objavljenog međunarodnog suglasja kliničara o definiciji, klasifikaciji i dijagnostičkim kriterijima hipertrofične osteoartropatije (1993). Objavio je prvi radiološke promjene na plosnatim kostima u primarnoj hipertrofičnoj osteoartropatiji (1998).

Predsjedavao je udruženjem reumatologa Jugoslavije, vodio više stručnih društava i bio inicijator osnivanja jednog stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora: inicijator osnivanja i predsjednik Vertebrološke sekcije, predsjednik Hrvatskog reumatološkog društva i predsjednik Sekcije za reumatologiju.[12][13]

Bio je član brojnih međunarodnih i domaćih, znanstvenih i stručnih udruženja i organizacija, a u mnogima bio predstavnik Hrvatske. Počasni je čan reumatoloških društava više europskih država i Rusije, Hrvatskog reumatološkog društva i Hrvatskog liječničkog zbora.

Ostvario je uspješnu i plodnu međunarodnu suradnju sa  vodećim reumatskim centrima i klinikama te vodećim stručnjacima i znanstvenicima svijeta iz područja reumatologije (prof. D. Hart,  prof. JMH Moll,  prof. H. Julkunen, prof. B. Olhagen, prof.A.Alander,  prof. F. Lenoch, prof. A. Silman, prof. R. Grahame, prof. V.A. Nasonova, prof. R. Sturrock, prof. B. Amor i dr).

Dobitnik je nagrade Vlade Republike Hrvatske za znanstveni rad »Ruđer Bošković«, nagrade Hrvatskog liječničkog zbora »Ladislav Rakovac« i nagrade Grada Zagreba.

Znatno je doprinio razvoju reumatologije u Hrvatskoj te se profilirao u svjetski poznatog reumatologa.[14]

Izbor iz djela

Izvori

  1. 1,0 1,1 Zrinka Jajić (2020). "Biografija i bibliografija prof.dr.sc. Ivo Jajić". CROSBI. https://www.bib.irb.hr/1066880 Pristupljeno 1. travnja 2021. 
  2. "Jajić, Ivo". Leksikografski zavod Miroslav Krleža. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=28532 Pristupljeno 31. ožujka 2021. 
  3. "Jajić, Ivo". Leksikografski zavod Miroslav Krleža. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=28532 Pristupljeno 31. ožujka 2021. 
  4. "Ivo Jajić (CROSBI Profil: 14069, MBZ: 17712)". bib.irb.hr. https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and%7CJaji%C4%87,%20Ivo%20(14069)%7Ctext%7Cprofile Pristupljeno 9. travnja 2021. 
  5. "Jajić, Ivo". Leksikografski zavod Miroslav Krleža. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=28532 Pristupljeno 31. ožujka 2021. 
  6. Boris Labar; Jelka Petrak (2017.). "Razvoj i postignuća u području kliničke medicine". Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu : 1917.-2017.: 324–352. https://www.bib.irb.hr/921244 
  7. "Hrvatski biografski leksikon". lzmk.hr. https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8965 Pristupljeno 9. travnja 2021. 
  8. Ivo Jajić (2009). Život s reumatologijom. https://www.bib.irb.hr/737382 
  9. Boris Labar; Jelka Petrak (2017.). "Razvoj i postignuća u području kliničke medicine". Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu : 1917.-2017.: 324–352. https://www.bib.irb.hr/921244 
  10. Boris Labar; Jelka Petrak (2017.). "Razvoj i postignuća u području kliničke medicine". Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu : 1917.-2017.: 324–352. https://www.bib.irb.hr/921244 
  11. Boris Labar; Jelka Petrak (2017.). "Razvoj i postignuća u području kliničke medicine". Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu : 1917.-2017.: 324–352. https://www.bib.irb.hr/921244 
  12. "Hrvatski biografski leksikon". lzmk.hr. https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8965 Pristupljeno 9. travnja 2021. 
  13. Ivo Jajić (2009). Život s reumatologijom. https://www.bib.irb.hr/737382 
  14. Boris Labar; Jelka Petrak (2017.). "Razvoj i postignuća u području kliničke medicine". Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu : 1917.-2017.: 324–352. https://www.bib.irb.hr/921244