Regularni jezik

Regularni jezik (još i pravilni jezik) jest formalni jezik (tj. potencijalno beskonačan skup konačnih slijedova znakova konačne abecede) koji zadovoljava sljedeća istovjetna svojstva:

• može ga prihvatiti deterministički konačni automat
• može ga prihvatiti nedeterministički konačni automat
• može ga prihvatiti alternirajući konačni automat
• može biti opisan regularnim izrazom
• može ga generirati regularna gramatika
• može ga generirati prefiksna gramatika
• može ga prihvatiti Turingov stroj čija glava samo čita znakove ulazne trake
• može se definirati u monadičkoj logici drugog reda

Regularni jezici nad abecedom

Skup svih regularnih jezika nad abecedom Σ je definiran rekurzivno na sljedeći način:

• Prazni jezik Ø je regularni jezik.
• Jezik praznog niza { ε } je regularni jezik.
• Za svaki a ∈ Σ, singleton { a } je regularni jezik.
• Ako su A i B regularni jezici, tada su A ∪ B (unija), A • B (nadovezivanje) te A* (Kleeneov operator) također regularni jezici.
• Nijedan drugi jezik nad Σ nije regularan.

Svi konačni jezici su regularni. Ostali tipični primjeri regularnih jezika uključuju jezik koji se sastoji od svih nizova znakova (stringova) nad abecedom {a, b} koji sadrže paran broj znakova a, ili jezik koji se sastoji od svih nizova znakova oblika: nekoliko znakova a nakon kojih slijedi nekoliko znakova b.

Ako jezik nije regularan, tada stroj koji ga prepoznaje mora imati najmanje Ω(log log n) prostora (gdje je n duljina ulaznog niza). Drugim riječima, klasa složenosti DSPACE(o(log log n)) je jednaka klasi regularnih jezika. U praksi je većina neregularnih problema riješiva strojevima koji uzimaju prostor najmanje logaritamske složenosti.

Svojstva zatvorenosti

Regularni jezici su zatvoreni nad sljedećim operacijama: To jest, ako su L i P regularni jezici, tada su sljedeći jezici također regularni:

• komplement [math]\displaystyle{ \bar{L} }[/math] jezika L
• Kleeneov operator [math]\displaystyle{ L^* }[/math] jezika L
• slika (kodomena) φ(L) jezika L pod homeomorfizmom
• nadovezivanje (konkatenacija) [math]\displaystyle{ L \circ P }[/math] jezika L i P
• unija [math]\displaystyle{ L \cup P }[/math] jezika L i P
• presjek [math]\displaystyle{ L \cap P }[/math] jezika L i P
• razlika [math]\displaystyle{ L-P }[/math] jezika L i P
• Prevrtanje [math]\displaystyle{ L^R }[/math] jezika L
• POLOVICA(L), skup svih nizova znakova koji čine prvu polovicu nizova znakova u L

Odlučivanje regularnosti jezika

Da bismo locirali regularne jezike u Chomskyjevoj hijerarhiji, možemo prvo primijetiti da je svaki regularni jezik kontekstno neovisan. Obrat ne vrijedi: primjer je jezik koji sadrži jednak broj znakova a i b, koji je neregularan kontekstno neovisan jezik. Za dokaz neregularnosti jezika poput takvog može se koristiti Myhill-Nerode teorem ili svojstvo napuhavanja.

Postoje dva čisto algebarska pristupa prilikom definiranja regularnih jezika. Ako je Σ konačna abeceda i Σ* označava slobodni monoid nad Σ ako se sastoji od svih nizova znakova nad Σ,  f : Σ* → M je monoidni homeomorfizam pri čemu je M konačni monoid, S podskup skupa M, i pri tome je skup f ⁻¹(S) regularan. Svaki regularni jezik može iznići na ovakav način.

Ako je L neki podskup skupa Σ*, može se definirati relacija ekvivalencije ~ nad Σ* na sljedeći način: u ~ v je definirana na način

uw ∈ L ako i samo ako vw ∈ L za svaki w ∈ Σ*

Jezik L je regularan ako i samo ako broj klasa ekvivalencije relacije ~ je konačan. Ako je to istina, tada je taj broj jednak broju stanja minimalnog konačnog automata koji prihvaća L.

Konačni jezici

Konačni jezici su specifični podskup klase regularnih jezika - oni jezici koji sadrže samo konačan broj riječi. Oni su očito regularni jer se uvijek može napisati regularni izraz koji je unija svih riječi u jeziku.

Izvori

• Michael Sipser (1997). Introduction to the Theory of Computation. PWS Publishing. ISBN 0-534-94728-X 

• Siniša Srbljić (2003). Jezični procesori 1. Element. ISBN 953-197-129-3 

Vanjske poveznice

• Odsjek za računarstvo na University of Western Ontario: Grail+, http://www.csd.uwo.ca/Research/grail/. Programski paket za manipuliranje regularnim izrazima, konačnim automatima i konačnim jezicima. Besplatan za nekomercijalnu uporabu.
• Chalchalero! http://www.ucse.edu.ar/fma/sepa/chalchalero.htm. Besplatan vizualni softver za manipulaciju regularnim izrazima, regularnim gramatikama, konačnim automatima i konačnim jezicima razvijen od strane projekta SEPa! (Universidad Católica de Santiago del Estero)