Oktetno pravilo

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 388997 od 11. prosinca 2021. u 11:52 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Prikaz elektrona ugljikova (IV) oksida (CO2): svi atomi okruženi su sa 8 elektrona, čime je uvaženo oktetno pravilo.

Oktetno pravilo (također pravilo okteta) u kemiji predstavlja pravilo da se većina kemijskih elemenata povezuje u kemijske spojeve na način koji osigurava da svaki element spoja ima osam elektrona u zadnjoj (valentnoj) ljusci, čime ostvaruje stabilnu elektronsku konfiguraciju istovjetnu plemenitom plinu.[1]

Ovo se pravilo naročito primjenjuje na ugljik, dušik, kisik i halogene elemente, ali i na alkalijske i zemnoalkalijske metale.

Valentni elektroni mogu se predstaviti Lewisovim dijagramom. Na slici desno je primjer Lewisovog dijagrama za dušikov dioksid. Kovalentna kemijska veza formira se iz dva dijeljena elektrona, od kojih svaki atom daje (donira) po jedan elektron. U svrhe brojenja elektrona, svi elektroni koji tvore vezu broje se pri prebrojavanju valentnih elektrona svakog od atoma uključenog u vezu. U desnom promjeru, kisik ima osam valentnih elektrona jer mu se pribrajaju četiri elektrona koja tvore njegovu vezu s ugljikom, a isto se primjenjuje i na ugljikov atom.

Iz kvantne perspektive, svaki atom teži imati najmanju moguću energiju. Elementi koji imaju najmanju energiju su pripadnici plemenitih plinova, koji u zadnjoj ljusci imaju 4 para elektrona (zadnja ljuska im je potpuno popunjena, što ih čini inertnima (rijetko sudjeluju u kemijskim reakcijama). Elektronska konfiguracija zadnje ljuske plemenitih plinova ima oblik Xs2Xp6, gdje je X broj periode elementa (2+6=8 elektrona u zadnjoj ljusci). Elementi odmah prije ili poslije plemenitih plinova često sudjeluju u reakcijama jer primanjem, davanjem ili dijeljenjem jednog elektrona postižu elektronsku konfiguraciju plemenitog plina i ostvaruju manju energiju kao dio molekule.

Iznimke od pravila

Mnoge reaktivne među-molekule koje nastaju kao dio kemijskih reakcija a potom se raspadnu na stabilnije molekule u načelu ne poštuju pravilo okteta.

Primjeri takvih molekula uključuju:

Izvori

Vidi još


P chemistry.svg Nedovršeni članak Oktetno pravilo koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.