Razorna čehavka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 388954 od 11. prosinac 2021. u 11:45 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Razorna čehavka
Sistematika
Carstvo: Gljive
Koljeno: Basidiomycota
Razred: Agaricomycetes
Red: Agaricales
Porodica: Strophariaceae
Rod: Pholiota
Vrsta: H. populnea
(Pers.) Kuyper & Tjall.-Beuk. (1986.)
Dvojno ime
Hemipholiota populnea
Sinonimi
* Agaricus populneus Pers. (1828.)
  • Agaricus destruens Brond. (1829.)
  • Agaricus comosus Fr. (1838.)
  • Pholiota destruens (Brond.) Gillet (1876.)
  • Dryophila destruens (Brond.) Quél. (1886.)
  • Nemecomyces mongolicus Pilát (1933.)
  • Myxocybe destruens (Brond.) R.Heim (1957.)
  • Hemipholiota destruens (Brond.) Romagn. (1980.)
  • Hemipholiota populnea (Pers.) Bon (1986.)
  • Pholiota populnea (Pers.) Kuyper & Tjall.-Beuk.
  • Hemipholiota comosa (Fr.) Bon (1994.)

Razorna čehavka, čehovka, razorna ljuskavica ili topolova ljuskavica (lat. Hemipholiota populnea) je nejestiva gljiva iz porodice Strophariaceae.

Opis[uredi | uredi kôd]

  • Klobuk razorna čehavke je širok od 5 do 20 centimetara, u mladosti konveksno polukuglast, zatim otvoren i tupo ispupčen, žućkast ili smeđast, mesnat; rub je jako čehav, čitav je prekriven bijelim i debelim ljuskama nepravilnog oblika koje kasnije postanu smeđaste.
  • Listići su gusti, debeli, nejednako dugi, prirasli za stručak, najprije bijeli, zatim smeđasti s bjelkastom oštricom.
  • Stručak je visok od 3 do 9 centimetara, debeo od 1,5 do 3 centimetra, kratak, zavinut, na osnovi zadebljan, često s korjenastim produžetkom, do vjenčića uzdignuto ljuskavo čehast, pun, najprije bijel zatim smeđast; iznad vjenčića gladak, vjenčić je dlakav s rascijepljenim rubom.
  • Meso je tvrdo, bijelo, u stručku žućkasto, posjeduje svojstven miris za kojeg se može reći da se nalazi između ugodnoh i neugodnog; okus najprije slatkast zatim gorkast.
  • Spore su glatke, eliptično jajolike, 7,5 – 8 x 5 μm; otrusina je tamno rđastosmeđasta.

Kemijske reakcije[uredi | uredi kôd]

Meso u dodiru s kalijevom lužinom požuti.

Stanište[uredi | uredi kôd]

Razorna čehavka raste ljeti i u jesen pojedinačno ili 2 do 3 primjerka zajedno na panjevima ili stablima topole.

Upotrebljivost[uredi | uredi kôd]

Razorna čehavka nije jestiva. [1]

Sličnosti[uredi | uredi kôd]

Razorna čehavka raste gotovo uvijek na panjevima, povaljenim stablima ili rastućim stablima topole. Ona je opasan parazit jer njezin micelij razara domaćina dok ga u potpunosti ne uništi. Zbog osobitog staništa i osebujnog izgleda nije moguća zamjena s nijednom vrstom gljiva. Možda je donekle slična vrsti Psathyrella caput-medusae (Fr.) Konnrad ex Maublanc, međutim, ona raste isključivo na ostacima crnogoričnog drveća.

Slike[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Razorna čehavka.