Razorna čehavka
Razorna čehavka | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo: | Gljive |
Koljeno: | Basidiomycota |
Razred: | Agaricomycetes |
Red: | Agaricales |
Porodica: | Strophariaceae |
Rod: | Pholiota |
Vrsta: | H. populnea (Pers.) Kuyper & Tjall.-Beuk. (1986.) |
Dvojno ime | |
Hemipholiota populnea | |
Sinonimi | |
* Agaricus populneus Pers. (1828.)
|
Razorna čehavka, čehovka, razorna ljuskavica ili topolova ljuskavica (lat. Hemipholiota populnea) je nejestiva gljiva iz porodice Strophariaceae.
Opis[uredi | uredi kôd]
- Klobuk razorna čehavke je širok od 5 do 20 centimetara, u mladosti konveksno polukuglast, zatim otvoren i tupo ispupčen, žućkast ili smeđast, mesnat; rub je jako čehav, čitav je prekriven bijelim i debelim ljuskama nepravilnog oblika koje kasnije postanu smeđaste.
- Listići su gusti, debeli, nejednako dugi, prirasli za stručak, najprije bijeli, zatim smeđasti s bjelkastom oštricom.
- Stručak je visok od 3 do 9 centimetara, debeo od 1,5 do 3 centimetra, kratak, zavinut, na osnovi zadebljan, često s korjenastim produžetkom, do vjenčića uzdignuto ljuskavo čehast, pun, najprije bijel zatim smeđast; iznad vjenčića gladak, vjenčić je dlakav s rascijepljenim rubom.
- Meso je tvrdo, bijelo, u stručku žućkasto, posjeduje svojstven miris za kojeg se može reći da se nalazi između ugodnoh i neugodnog; okus najprije slatkast zatim gorkast.
- Spore su glatke, eliptično jajolike, 7,5 – 8 x 5 μm; otrusina je tamno rđastosmeđasta.
Kemijske reakcije[uredi | uredi kôd]
Meso u dodiru s kalijevom lužinom požuti.
Stanište[uredi | uredi kôd]
Razorna čehavka raste ljeti i u jesen pojedinačno ili 2 do 3 primjerka zajedno na panjevima ili stablima topole.
Upotrebljivost[uredi | uredi kôd]
Razorna čehavka nije jestiva. [1]
Sličnosti[uredi | uredi kôd]
Razorna čehavka raste gotovo uvijek na panjevima, povaljenim stablima ili rastućim stablima topole. Ona je opasan parazit jer njezin micelij razara domaćina dok ga u potpunosti ne uništi. Zbog osobitog staništa i osebujnog izgleda nije moguća zamjena s nijednom vrstom gljiva. Možda je donekle slična vrsti Psathyrella caput-medusae (Fr.) Konnrad ex Maublanc, međutim, ona raste isključivo na ostacima crnogoričnog drveća.
Slike[uredi | uredi kôd]
|
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.