Viktor Majdandžić (Ivanjska, 1931.): akademski slikar.
Rođen je u Ivanjskoj, kod Banja Luke.[1] Osnovnu školu završio je u rodnoj Ivanjskoj, a gimnaziju u Banjoj Luci. Nakon studija vanjske trgovine i ekonomije, posvetio se likovnoj umjetnosti. Godine 1959. završava studije na Nacionalnoj akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu (u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića)[2], gdje mu je dodijeljena prva nagrada za diplomski rad.[3]
Viktor je počeo graditi svoj specifični okvir ljudskoga života i likovne umjetnost u Banjoj Luci dalekih šezdesetih godina prošlog stoljeća. Već oko 1964.-65. stvorio je slike u kojima se geometrijski oblici sukobljavaju se gestualno nanesenim tokovima materije, a spontano miješa sa racionalnim (Put za Kiteru). Poslije je nastavio da elaborira jednu svojevrsnu koncepciju op-arta, građenu na principima umnožavanja početne ćelije i utemeljnu na egzaktnim, matematičkim proračunima.[4]
Aktivnostima u oblasti kulture, pisanjem likovnih kritika i uključivanjem u organizaciju "Jesenjeg salona', (godišnja međunarodna likovna izložba) uticao je na razvoj grada Banja Luke kao centra moderne umjetnosti, s nadaleko poznatim bijenalom i muzejom moderne umjetnosti.[5] Sve vrijeme do 1968.pored slikarstva bavi se i pedagoškim radom, što će činiti bitnu predspremu za Viktorovo kasnije djelovanje.[6]
Viktor je emigrirao u Nizozemsku 1969. godine. Tijekom umjetničke karijere u Nizozemskoj, kao humanista slikar, izvrsno je kombinirao slikarstvo s pružanjem profesionalne pomoći psihijatrijskim bolesnicima. Dijelio je svoj studio s njima nadahnjujući ih da se snađu u životu kao autonomne i slobodne osobe. Ovo je bio jedinstveni oblik art terapije.[7]
Viktor uporno slika, putuje, izlaže, piše. Njegov slikarski rukopis izlagan je na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama diljem svijeta, uključujući nedavne u Rimu, Hamburgu, Beču, Berlinu, Londonu, New Yorku, Helsinkiju.[7] Njegova djela nalazi se u javnim (London, Las Vegas, Banja Luka) i privatnim kolekcijama (Švicarska, Njemačka, Bosna i Hercegovina, Nizozemska).[7]
Naslikao je preko 1000 slika. Jedna od njih izabrana je u „TOP 10“ djela iz svjetske Saatchi online galerije.[1]
Njegova su djela i umjetnička shvatanja objavljena u SAD u više knjiga: „Međunarodni suvremeni majstori“ III, IV, V, te „Utjecajni umjetnici II, i u magazinu iz Njujorka „VIZOR“.[1]
Živi i radi u Ermelu u Nizozemskoj.[5]
Nedavne nagrade
2018: 3. nagrada, Nagrada likovnih kritičara, Biennale Chianciano,
2015: 3. nagrada, Leonardova nagrada za slikarstvo, Biennale Chianciano
2015: nagrada Sandro Botticelli, Firenca
2015: 3. nagrada, London Art Biennale
2014: Nagrada za osobnu knjigu, nakladništvo ICA, New York
2014: Javna nagrada, Euro Art Danska[7]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 "Ivaštanski list". https://www.scribd.com/document/448194579/ivastanski-list-3 Pristupljeno 1. prosinca 2020.
- ↑ Glas Srpske (27. rujna 2011.). "Izložba Viktora Majdandzića". https://www.glassrpske.com/lat/kultura/kultura_vijesti/izlozba-viktora-majdandzica/63982 Pristupljeno 1. prosinca 2020.
- ↑ "Viktor Majdandzic". Saatchi Art. https://www.saatchiart.com/viktormajdandzic Pristupljeno 1. prosinca 2020.
- ↑ Azra Begić (1985). Umjetnost BIH 1945 - 1974. Sarajevo: Umjetnička galerija BiH
- ↑ 5,0 5,1 Nevena Vržina (5. studenoga 2011). "Slikar Viktor Majdandžić: Drogiran sam slikanjem". Nezavisne novine. https://www.nezavisne.com/kultura/vizuelna-umjetnost/Slikar-Viktor-Majdandzic-Drogiran-sam-slikanjem/109102 Pristupljeno 1. prosinca 2020.
- ↑ Fehim Begtašević (2005.). "I po njima se Bosna i Hercegovina prepoznaje: Viktor Majdandzic, slikar, pjesnik, filozof". Naša Bosna broj 3: 12.13
- ↑ 7,0 7,1 7,2 7,3 "Viktor Majdandzic Artist". https://majdandzic.nl/viktor/ Pristupljeno 1. prosinca 2020.