Božićna svjetla ili božićna rasvjeta oblik su rasvjete koja se često koristi za ukras u vrijeme Božića, ali i tijekom Došašća. Tradicija potječe iz vremena kad su božićna drvca ukrašavana svijećama, što je simboliziralo Krista kao svjetlost svijeta. Taj je običaj preuzet iz poganskih obreda kojima se slavio povratak sunčeve svjetlosti u vrijeme kad nakon solsticija dani postaju dulji: zimzeleno drveće predstavlja obnovu i nastavak života u teškim vremenima. Božićna drvca u svoje su domove donosili kršćani na području Njemačke za ranog novog vijeka.
Javno izložena božićna drvca osvijetljena električnim svjetlima postala su popularna početkom 20. stoljeća. Do sredine 20. stoljeća postavljanje električnih svjetala po ulicama i zgradama preraslo je u običaj; božićni su ukrasi počeli biti odvajani od samog božićnog drvca. U Sjedinjenim je Državama od 1960-ih ukrašavanje kuća u stambenom bloku božićnim svjetlima postalo pomodno. Do kraja 20. stoljeća taj se običaj proširio u ostalim državama, pa i izvan Zapada, poglavito u Japanu i Hong Kongu i diljem kršćanskog svijeta.
U mnogim državama božićna svjetla, pa i ostali božićni ukrasi, uglavnom se postavljaju na prvi dan Došašća. U zapadnokršćanskom svijetu božićna se svjetla miču na dva dana – na Dvanaestu noć i Svijećnicu; potonji blagdan zaključuje razdoblje između Božića i Bogojavljenja u određenim kršćanskim denominacijama.