- PREUSMJERI Predložak:Infookvir oružani sukob
Ruska ustavna kriza iz jeseni 1993. bila je politička kriza i u manjoj mjeri vojni sukob koji je nastao iz spora oko ustavnih ovlasti između ruskog predsjednika Borisa Jeljcina i ruskog parlamenta. Na vrhuncu krize, Rusiji je prijetilo propadanje u stanje građanskog rata što se zbog ruskog nuklearnog naoružanja sa zabrinutošću gledalo na zapadu.
Uzroci krize
Podrobniji članak o temi: Gospodarstvo RusijePoslije raspada SSSR-a, te nakon što je Jeljcin postao prvi predsjednik Ruske Federacije, pokrenuo je niz radikalno-liberalnih reformi koje su "šok terapijom" trebale transformirati rusko gospodarstvo u modernu kapitalističku državu. Naličje tih reformi bilo je takvo da su mnogi ljudi ostali bez posla a zbog gospodarske krize koju je naslijedila iz osamdesetih godina, u državi se dogodila i značajna kriminalizacija društva.[1] Istovremeno, ruskom građanstvu koje nije imalo iskustva s kapitalističkim sustavom, ponuđena je vaučerska privatizacija, po kojoj su građani dobivali vaučere koji su im garantirali dio vasništva u nekoj kompaniji.[2] Budući da obični Rusi često nisu znali što raditi s njima, vaučere su često prodavali u bescjenje sumnjivim poduzetnicima, iz čega je nastala prva (odnosno Jeljcinova) generacija ruskih oligarha.[3] Suprotno od njih, obično je stanovništvo zapadalo u sve veće siromaštvo, pa primjerice, ekonomistica Natalija Rimaševskaja piše da je "po parametrima potrošnje, rusko društvo bilo odbačeno 20 godina unazad, što je uzrokovalo teški društveni šok".[4] Takvo stanje dovelo je do toga da sve popularniji postajali političari koji su pozivali na zaustavljanje reformi poput tadašnjeg predsjednika parlamenta Aleksandra Ruckoja i Ruslana Hazbulatova.
Izvori
- ↑ "Raspad ruske mafije: Dio likvidiran, ostali postali biznismeni". 24 Sata Express. https://express.24sata.hr/life/raspad-ruske-mafije-dio-likvidiran-ostali-postali-biznismeni-3412 Pristupljeno 26. rujna 2020.
- ↑ (engl.) Finance and Development. https://www.imf.org/external/pubs/ft/fandd/1999/06/nellis.htm Pristupljeno 24. listopad 2020.
- ↑ Johanna Granville. "The Russian Kleptocracy and Rise of Organized Crime" (engl.). Dermokratizatsiya and Prikhvatizatsiya: the Russian Kleptocracy and Rise of Organized Crime. Demokratizatsiya 11(3): 449-457. https://www.academia.edu/5597850/The_Russian_Kleptocracy_and_Rise_of_Organized_Crime Pristupljeno 24. listopad 2020.
- ↑ Rimaševskaja, Natalija (1997.). "Socijalne posljedice ekonomske transformacije u Rusiji" (ruski). Sociologičeskie isliedovanja. http://ecsocman.hse.ru/data/501/178/1217/006.RIMASHEVSKAYA.pdf Pristupljeno 24. listopada 2020.
Nedovršeni članak Ruska ustavna kriza 1993. koji govori o povijesti Rusije treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.