Zdenko Kordić

Zdenko Kordić

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

{{#invoke:Category handler|main|draft={{SAFESUBST:#invoke:Unsubst||$B=

Ovo je nacrt članka koji svatko može uređivati.
Prije objave u glavnom imenskom prostoru članak mora imati {{#invoke:list|horizontal|indent=1|nepristrano gledište i izvore, mora biti provjerljiv
i poštivati smjernicu o životopisima živih osoba.}}

Sav sadržaj mora biti enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan wikistilom i mora sadržavati {{#invoke:list|horizontal|indent=1|wikipoveznice i kategorije.}} Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor.

---

Zadnja izmjena: WikiSysop (razgovor | doprinosi) {{#invoke:Time ago|main| 20211209190724 }}. (osvježi)

Nacrt nije uređivan dva tjedna, pa je predložen za brisanje.

{{#invoke:Category handler|main}}

}}}}

Datoteka:SPL1A.jpg

Zdenko Kordić, prof.dr.sc. (Tihaljina, Grude, 26. svibnja 1949. – Split, 9. siječnja 2004.) rektor Sveučilišta u Mostaru od 1992. do 1999. godine i redoviti profesor Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu.

Kao rektor za vrijeme rata u BIH jedan je od najzaslužnijih za opstanak Sveučilišta u Mostaru i za uspostavu nastave na hrvatskom jeziku. Time je Sveučilište u Mostaru postalo jedino sveučilište izvan Republike Hrvatske na kojem se nastava odvija na hrvatskom jeziku.

Obrazovanje

Strojarski fakultet u Mostaru završio je 1972. godine kao najbolji student u svojoj generaciji. Studirao je na poslijediplomskom studiju Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i magistrirao 1978. Svoju doktorsku disertaciju obranio je 1983. na Strojarskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Karijera

Na Strojarskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru radio je od 1973. do 1999. godine. Od 1987. do 1989. godine bio je dekan Strojarskog fakulteta u Mostaru. Od 1992. do 1999. godine obnašao je i funkciju rektora Sveučilišta u Mostaru. Funkciju rektora obavljao je u najtežim ratnim vremenima i njegov doprinos stvaranju, očuvanju i promicanju Sveučilišta u Mostaru na europskoj i svjetskoj razini ostat će trajno zabilježen. Od 1999. radio je na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu u zvanju redovitog profesora, a predavao je i na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu gdje je osnovao i predavao kolegij Helikopteri na studiju zrakoplovstva<ref>"2003. Nastavni program studija strojarstva brodogradnje i zrakoplovstva (str. 68)". http://www.fsb.unizg.hr/upisi/noviprogram/Nastavni%20program%20-L-Web.pdf Pristupljeno 14. ožujka 2014.  </ref>.

Profesor Zdenko Kordić bio je član Znanstvenog savjeta za promet Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, izvanredni član Hrvatske akademije tehničke znanosti, Europske rektorske konferencije i Stalnog komiteta Rektorske konferencije podunavskih zemalja.

Obavljao je i mnoge druge dužnosti, od kojih se posebno ističu funkcije predsjednika IO Zajednice za visoko obrazovanje Bosne i Hercegovine i pomoćnika ministra prosvjete i znanosti BiH za znanost.

Priznanja i odlikovanja

Profesor Zdenko Kordić odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, Redom Danice hrvatske s likom Nikole Tesle i Redom Ante Starčevića. Dobio je Spomenicu Domovinskog rata, priznanje Rektorske konferencije podunavskih zemalja, svečanu povelju Univerze u Mariboru, povelju i spomen-medalju Sveučilišta u Zagrebu.

Publikacije

Profesor Zdenko Kordić objavio je 4 knjige, 50 znanstvenih i više od 70 stručnih radova.

Vanjske poveznice

• Kordić, Zdenko. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine