Peer Gynt (Grieg)
Peer Gynt | ||||
---|---|---|---|---|
Iako se u tisku često navodi da "Jutro" podsjeća na Norvešku, radi se o sceni iz Sahare iz 4. čina. | ||||
Skladatelj | Edvard Grieg | |||
Nastanak | 1875. | |||
Premijera | 24. veljače 1876., Oslo | |||
Forma | scenska glazba | |||
Broj stavaka | 28 (izvorno 26) | |||
Trajanje | oko 90 minuta |
Peer Gynt op. 23 je scenska glazba koju je 1875. godine skladao Edvard Grieg za Ibsenovu dramu Peer Gynt. Premijerno je izvedena u drami 1876. godine u Oslu. Grig je kasnije od stavaka iz scenske glazbe sastavio dvije suite koje se danas redovito izvode na koncertima.
Kontekst[uredi]
Edvard Hagerup Grieg je bio norveški skladatelj, pijanist i dirigent iz razdoblja romantizma. Većina Griegovog opusa, zasnovanog na norveškom folkloru, su pjesme, romanse, klavirska djela i komorna glazba. Za djela većeg obujma nije pokazivao interes, iako Koncert za klavir i orkestar u a-molu op. 16 i scenska glazba "Peer Gynt" (dvije suite iz nje) spadaju među najpopularnije njegove skladbe.
Per[1] Gynt je lik iz nordijskih bajki. Djelimično zasnovanu na tom liku, Henrik Ibsen je 1867. godine na danskom jeziku napisao dramu u stihovima "Peer Gynt" u pet činova. Glavni junak drame je Peer Gynt. Peer i njegova majka Åse žive siromašno, nakon što je njegov otac Jon propio bogatstvo i napustio ih. Peer je besposličar i sanjar, s lošom reputacijom. Ingrid je kći najbogatijeg farmera; na njenoj svadbi Peer upozna i zaljubi se u Solveig, koja zbog njegove reputacije odbija ples s njim. Napija se, otima Ingrid s vjenčanja i provodi noć s njom, a zatim se krije pred potjerom u kolibi u šumi. Dolazi u carstvo trolova, od kojih se jedva spasi. Dolazi mu Solveig, ali on je napušta. Mnogo godina provodi na putovanju svijetomi i u Americi stječe bogatstvo. Dolazi u Saharu, gdje proba zavesti Anitru, kćer beduinskog poglavice, ali mu ona krade bogatstvo. U Kairu posjećuje ludnicu i postaje svjestan svog protraćenog života. Na povratku u Norvešku doživljava brodolom. Očajan, vraća se doma, gdje čuje Solveiginu pjesmu iz kolibe u šumi...
Nastanak[uredi]
Na Ibsenovu molbu, Grieg je za dramu "Peer Gynt" 1875. godine napisao Scensku glazbu Peer Gynt op. 23, koja je u drami premijerno izvedena 24. veljače 1876. u Oslu (tadašnja Kristijanija). Iz scenske glazbe Grieg je kasnije izdvojio po četiri stavka u dvije suite: Suitu br.1 op. 46 (završena u siječnju i premijerno izvedena 1. studenoga 1888. u Leipzigu) i Suitu br. 2 op. 55 (završena u rujnu i premijerno izvedena 4. studenogaa 1891. u Oslu). Stavci u suitama ne prate redoslijed iz drame.
Scenska glazba "Peer Gynt" op. 23[uredi]
Orkestracija: 3 flaute (pikolo kao zamjena), 2 oboe, 2 klarineta, 2 fagota, 4 horne, 2 trube, 3 trombona, tuba, timpani, udaraljke, klavir, harfa, solisti, zbor, gudači
Scenska glazba izvorno ima 26 stavaka, a Grieg je naknadno 1885. i 1902. preradio orkestraciju djela i dodao još dva stavka.
1. čin | |
---|---|
1. | Preludij: u vrtu za vjenčanja (I brudlaupsgarden) |
2. | Vjenčana povorka u prolasku (Brudefylgjet dreg forbi) |
3. | Halling[2] i springar[3] (Halling og Springdans) |
2. čin | |
4. | Preludij: otmica nevjeste / Ingridina žalopojka (Bruderovet / Ingrids klage) |
5. | Peer Gynt i pastirice (Peer Gynt og seterjentene) |
6. | Peer Gynt i žena u zelenom (Peer Gynt og den grønkledde) |
7. | Po jahanju se poznaju veliki ljudi (På ridestellet skal storfolk kjennast) |
8. | U pećini gorskog kralja (I Dovregubbens hall) |
9. | Ples kćeri gorskog kralja (Dans av Dovregubbens dotter) |
10. | Peera Gynta love trolovi (Peer Gynt jagast av troll) |
11. | Peer Gynt i Bejgen[4] (Peer Gynt og Bøygen) |
3. čin | |
12. | Preludij: duboko u šumi (Dypt inne i barskogen) |
13. | Solveigina pjesma (Solveigs sang) |
14. | Åsina smrt (Åses død) |
4. čin | |
15. | Preludij: jutro (Morgonstemning) |
16. | Lopov i iscjelitelj (Tjuven og heilaren) |
17. | Arapski ples (Arabisk dans) |
18. | Anitrin ples (Anitras dans) |
19. | Serenada Peera Gynta (Peer Gynts serenade) |
20. | Peer i Anitra (Peer og Anitra) |
21. | Solveigina pesma (Solveigs sang) |
22. | Peer Gynt pred Memnonovom statuom (Peer Gynt ved Memnonstøtten) |
5. čin | |
23. | Preludij: povratak Peera Gynta. Olujna noć na moru. (Peer Gynts heimfart. Stormfull aften ved kysten) |
24. | Brodolom (Skipsforliset) |
25. | Solveig pjeva u kolibi (Solveig syngjer i hytta) |
26. | Noćna scena (Nattscene) |
27. | Duhovni psalam (Pinsesalme) |
28. | Solveigina uspavanka (Solveigs vuggevise) |
Trajanje suite u samostalnom izvođenju je oko 90 minuta.
Suite[uredi]
Iz scenske glazbe Grieg je sastavio dvije instrumentalne suite. Za razliku od scenske glazbe koja se rijetko samostalno izvodi, suite su redovito u repertoaru koncerata.
Suita br. 1[uredi]
Suitu "Peer Gynt" br. 1, op. 46 Grieg je završio u siječnju i iste godine premijerno ju izveo u Leipzigu 1. studenoga 1888. godine. Stavci suite su:
- Jutro (Morgenstemning), Allegretto pastorale [15.]
- Åsina smrt (Åses død), Andante doloroso [14.]
- Anitrin ples (Anitras dans), Tempo di Mazurka [18.]
- U pećini gorskog kralja (I Dovregubbens hall), Alla marcia e molto marcato [8.]
Suita br. 2[uredi]
Suitu "Peer Gynt" br. 2, op. 55 je završio u rujnu i iste godine premijerno ju izveo u Oslu 4. studenoga 1891. godine. Stavci suite su:
- Otmica nevjeste. Ingridina žalopojka (Bruderovet. Ingrids klage), Allegro furioso - Andante doloroso [4.]
- Arapski ples (Arabisk dans), Allegro vivace [17.]
- Povratak Peera Gynta (Burna noć na moru) (Peer Gynts hjemfart (Stormfull aften på havet)), Allegro agitato [23.]
- Solveigina pjesma (Solveigs sang), Andante - Allegretto tranquillamente [21.]
Utjecaj[uredi]
Nebrojena su djela koja koriste stavke ili teme iz scenske glazbe, a najčešće su korišteni "U pećini dvorskog kralja" i "Jutro".
U Bergenu je povodom obilježavanja 175. Griegovog rođendana organiziran koncert na kome su izvedena sva Griegova djela, opp. 1–74. Koncert je počeo u 17:30 15. lipnja 2018. godine i završio oko 22 sata sljedećeg dana. Sudjelovali su značajni norveški glazbenici. Koncert je održan na više mjesta u gradu, a čitav koncert prenošen je uživo, kako bi ga posjetioci mogli pratiti. Pritom su posjetioci mogli ponijeti vreće za spavanje i svoju hranu.
Napomene[uredi]
- ↑ Razlika je u pisanju imena: Per Gynt je lik iz bajki, Peer Gynt je Ibsenov/Griegov lik.
- ↑ Halling je norveški narodni ples koji tradicionalno plešu mladići na zabavama i vjenčanjima. To je brzi ples u kome se mladići nadmeću svojim akrobatskim vještinama. Glazba za ples je u 2/4 ili 6/8 taktu, u tempu oko 100 doba u minuti. Osim u Scensku glazbu "Peer Gynt", Grieg je tri hallinga uključio i u svoje Lirske komade (Lyriske stykker): Knjiga II, op.38. br. 4, Knjiga IV, op. 47 br. 4 i Knjiga X, op. 71 br. 5.
- ↑ Springar je norveški ples, podvrsta skandinavskog plesa polska (norveški i finski: polska, danski: polsk). Pleše se u parovima u zatvorenom položaju u 3/4 taktu. U 3. stavku "Peera Gynta" izvorno ga izvodi tradicionalni instrument hardingfele (ili hardangerfele ≈ violina iz Hardangera), sličan violi d'amore, s 8 ili 9 žica.
- ↑ Bøygen (Bejgen) je trol, čudovište iz skandinavskog folklora. Javlja se u pričama o Peru Gyntu i u Ibsenovoj drami "Peer Gynt".
Izvori[uredi]
- Peer Gynt u neslužbenom vodiču koncerta povodom zatvaranja 45. NIMUS-a 7. studenoga 2019.godine, Niški simfonijski orkestar, dirigent Piero Romano, sa stranice "Rat protiv slova A" (sr.) (objavljeno: 5. studenoga 2019., pristupljeno: 9. lipnja 2020.)
- Scenska glazba Peer Gynt, programski vodič Oregon Symphony, www.orsymphony.org (en.) (Pristupljeno: 9. lipnja 2020.)
- Peer Gynt na stranici Greenville Symphony Orchestra, www.greenvillesymphony.org (en.) (Pristupljeno: 9. lipnja 2020.)
- Peer Gynt, snimka s koncerta koji je počeo u 0:49 16. lipnja 2018.godine, sa stranice Bergenske filharmonije, www.bergenphilive.no (Pristupljeno: 1. kolovoza 2020.)
- Grieg minutt for minutt, detalji i snimke za čitav opus koncerta 15. i 16. lipnja 2018. godine, stranica Norveške televizije, tv.nrk.no (no.) (Pristupljeno: 2. kolovoza 2020.)
Vanjske poveznice[uredi]
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Peer Gynt (Grieg) |