Trihurijaza

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 367486 od 8. prosinca 2021. u 10:19 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Klasifikacija i vanjske poveznice
MKB-10 Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:i18n' not found.
MKB-10 Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:i18n' not found.
NSK Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:i18n' not found.
PubMed Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:i18n' not found. (engl.)
MeSH Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:i18n' not found. (engl.)
Medscape Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:i18n' not found. (engl.)
Životni ciklus čovječje gliste Trichuris trichiure
Mikroskopski pogled na jajašce Trichuris trichiure

Trihurijaza je zarazna bolest koju uzrokuje parazit čovječja glista Trichuris trichiura.[1] Ako infekciju izazove svega nekoliko crva, često ne dolazi do simptoma. Kod osoba zaraženih velikim brojem crva može doći do boli u trbuhu, umora i proljeva. Ta proljevasta stolica ponekad može biti i krvava.[2] Gubitak krvi može prouzočiti pad razine crvenih krvnih stanica.[1] Intelektualni i tjelesni razvoj u zaražene djece može biti usporen.[2]

Uzrok i dijagnoza

Bolest se obično širi kada ljudi jedu hranu ili piju vodu zagađenu jajašcima čovječje gliste. Do zaraze može doći zbog nepotpunog pranja ili kuhanja zagađenog povrća.[2] Često se jajašca nalaze u zemlji u područjima gdje ljudi veliku nuždu obavljaju na otvorenom i gdje se neobrađen ljudski izmet upotrebljava kao gnojivo.[1] Ta jajašca potječu od izmeta zaraženih ljudi. Lako se zaraze i mlađa djeca koja se igraju takvom zemljom i potom ruke stavljaju u usta.[2] Gliste žive u debelom crijevu i duge su oko četiri centimetra.[1] Dijagnoza se postavlja nalazom jajašaca pri ispitivanju stolice pod mikroskopom.[3] Jajašca su bačvastog oblika.[4]

Sprječavanje i liječenje

Zaraza se sprječava temeljitim kuhanjem hrane i pranjem ruku prije kuhanja. U ostale se mjere ubraja poboljšanje sanitarnih uvjeta života, posebice osiguranje pristupa i upotrebe funkcionalnih i čistih zahoda[5] te dostupnost čiste vode.[6] U onim dijelovima svijeta u kojima su zaraze uobičajena pojava liječenje se često provodi nad cijelim skupinama ljudi, odjednom i redovito.[7] Pri liječenju se tri dana daju sljedeći lijekovi: albendazol, mebendazol ili ivermektin.[8] Nerijetko se ljudi i nakon liječenja ponovno zaraze.[9]

Epidemiologija

Zaraza čovječjom glistom pogađa približno 600 do 800 milijuna ljudi diljem svijeta.[1][10] Najčešća je u tropskim krajevima. U ljudi zaraženih čovječjom glistom u zemljama u razvoju česte su i zaraze rudarskom glistom te bijelom glistom koja izaziva askarijazu.[7] One uvelike pogađaju gospodarstva mnogih država.[11] Na razvoju cjepiva protiv ove bolesti još uvijek se radi.[7] Trihurijaza se svrstava u zanemarene tropske bolesti.[12]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • 2,0 2,1 2,2 2,3 {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},
  • ]]}},

  • {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • Duben-Engelkirk, Paul G. Engelkirk, Janet (2008). Laboratory diagnosis of infectious diseases : essentials of diagnostic microbiology. Baltimore: Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins. str. 604. ISBN 9780781797016. http://books.google.ca/books?id=l56-WMdyqzcC&pg=PA604 
  • {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • Ziegelbauer, K.; Speich, B.; Mäusezahl, D.; Bos, R.; Keiser, J.; Utzinger, J. (Siječanj 2012). "Effect of sanitation on soil-transmitted helminth infection: systematic review and meta-analysis.". PLoS medicine 9 (1): e1001162. doi:10.1371/journal.pmed.1001162. PMC 3265535. PMID 22291577. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3265535/ 
  • 7,0 7,1 7,2 Bethony, J.; Brooker, S.; Albonico, M.; Geiger, S.M.; Loukas, A.; Diemert, D; Hotez, P.J. (6. svibnja 2006.). "Soil-transmitted helminth infections: ascariasis, trichuriasis, and hookworm.". Lancet 367 (9521): 1521–32. doi:10.1016/S0140-6736(06)68653-4. PMID 16679166 
  • {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • Jia, T.W.; Melville, S.; Utzinger, J.; King, C.H.; Zhou, X.N. (2012). "Soil-transmitted helminth reinfection after drug treatment: a systematic review and meta-analysis.". PLoS neglected tropical diseases 6 (5): e1621. doi:10.1371/journal.pntd.0001621. PMC 3348161. PMID 22590656. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3348161/ 
  • Fenwick, A. (Ožujak 2012). "The global burden of neglected tropical diseases.". Public health 126 (3): 233–6. doi:10.1016/j.puhe.2011.11.015. PMID 22325616 
  • Jamison, Dean (2006). "Helminth Infections: Soil-transmitted Helminth Infections and Schistosomiasis". Disease control priorities in developing countries (2nd ed. ed.). New York: Oxford University Press. str. Poglavlje 24. ISBN 9780821361801. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK11748/ 
  • {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • Vanjske poveznice


    Esculaap4.svg    Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
    Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!