Suncokreti (van Gogh)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 366459 od 8. prosinac 2021. u 08:53 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

{{#invoke:Infobox|infobox}} Suncokreti (francuski: Tournesols) su motiv dvije serija slika i crteža nizozemskog slikara Vincenta van Gogha. Prva serija slika, naslikana u Parizu 1887., predstavlja polegnute suncokrete, za razliku od druge serije, nastale u Arlesu godinu dana kasnije, koja predstavlja buket suncokreta u vazi.

Povijest[uredi]

Van Gogh je dvije godine živio sa svojim bratom Theom u Parizu, 1886.-1888. godine. O tom razdoblju se malo zna, osim da je van Gogh promijenio tehniku slikanja mrtvih priroda. Naime, van Gogh je upoznao ključne umjetnike impresionizma, poentilizma i drugih umjetničkih pokreta i ono što je od njih naučio unosio je u svoja djela. Raspoloženje u njegovim djelima se također znatno mijenja, eksperimentira s bojom, svjetlošću i novim tehnikama.

Dvije slike iz pariškog razdoblja kupio je Van Goghov prijatelj, umjetnik Paul Gauguin, kojega je van Gogh kasnije pozvao da mu se pridruži u Arlesu kako bi tamo zajedno osnovali atelje. Oko osam mjeseci od prve serije, van Gogh je dočekao Gauguina novim Suncokretima kao ukrasom jedne od soba Žute kuće u kojoj je Gauguin odsjeo.

„Sada kad se nadam da ću živjeti s Gauguinom u našem ateljeu, želim napraviti dekoracije za atelje. Ništa osim velikog cvijeća.”
(Van Gogh[1])


{{#invoke:Infobox|infobox}}

Slike prikazuju suncokrete u svim fazama života, od punog cvata do uvenuća. Zbog upotrebe spektra žute boje, slike su smatrane inovativnima. U pismima koje je pisao bratu, Van Gogh otkriva suštinu i Gauguinovu očaranost Suncokretima[2].

Poslije Gauguinova odlaska, van Gogh je dvije glavne slike planirao postaviti kao krilna retabla triptiha Berceuse, a koje je poslao na slavnu izložbu skupine Les XX 1890. u Bruxellesu.

Dana 31. ožujka 1987., japanski magnat Jasuo Goto je na aukciji aukcijske kuće Sotheby's u Londonu kupio van Goghovo djelo Mrtva priroda: Vaza s petnaest suncokreta za 39,9 milijuna $, što je tada bila najveća cijena za jedno umjetničko djelo[5]. Odmah po prodaji javile su se špekulacije kako je riječ o kopiji koju je naslikao Émile Schuffenecker ili Paul Gauguin.[6] Ipak, većina stručnjaka se slaže kako je riječ o van Goghovom djelu.[7]

Izvori[uredi]

  1. Van Goghovo pismo bratu br. 18., oko 21, kolovoza 1888., Van Goghov muzej u Amsterdamu (engl.) Pristupljeno 10. listopada 2016.
  2. Van Goghovo pismo bratu br. 19., 22. ili 23. siječnja 1889., Van Goghov muzej u Amsterdamu (engl.) Pristupljeno 10. listopada 2016.
  3. {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},
  • ]]}},

  • VAN GOGH SETS AUCTION RECORD - $39.9 MILLION, NYTimes.com (engl.) Pristupljeno 10. listopada 2016.
  • Bruce Johnston, Van Gogh's £25m Sunflowers is 'a copy by Gauguin', The Daily Telegraph, 26. rujna 2001. (engl.) Pristupljeno 11. listopada 2016.
  • Research confirms authenticity of Yasuda Sunflowers, Van Gogh muzej, 7. veljače 2002. (engl.) Pristupljeno 11. listopada 2016.
  • Vanjske poveznice[uredi]