Stopa (arhitektura)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 366371 od 8. prosinca 2021. u 08:45 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Stope stupova na Atenskoj akropoli.

Stopa ili baza (njemački: basis iz latinskog: basis [1]od grčkog: βάσις = stopa, stopalo, temelj, baza, francuski: base, talijanski: base) je izraz u arhitekturi za postolje stupa, dio kojim se on oslanja na tlo. [2]

Karakteristike

Kod klasičnih grčkih hramova dorskog reda nema stopa, već stupovi leže izravno na stilobatu, ravnoj platformi od kamenih blokova. Stope ili atičke baze pojavljuju se na građevinama jonskog i korintskog reda.

Stope su mogle biti vrlo jednostavne, isklesane iz jednog kvadratnog kamenog bloka - sokla (latinski: socculus =mala cipela), bez ikakve dekoracije, ali i složene kakve su bile atičke stope rimskih i gotičkih građevina. One su se sastojale od kvadratnog postolja, koje je ležalo na stilobatu, i jednog ili više valjka različitih profila. [2]

Povijest

Već su stari Egipćani imali neku vrstu stope, to su bile jednostavne kamene ploče, koje su postavljali pod svoje monolitne stupove. Taj način stabiliziranja stupova, usvojili su i Grci, preko Kretsko-mikenske kulture i razvili ih u različite inačice. Njih su prihvatili i Rimljani i raširili kao način gradnje reprezentativnih objekata, po čitavom tadašnjem svijetu.

Stope su se koristile od gotike preko renesanse, baroka sve do neoklasicizma.

Vidi još

Galerija primjera raznih stopa

Izvori

  1. {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • 2,0 2,1 {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},
  • ]]}},

    Vanjske poveznice