Tunguska eksplozija 1908.
Tunguska eksplozija 1908 je naziv za nerazjašnjenu eksploziju koja se je dogodla 1908. u Rusiji, u Sibiru, u blizini rijeke Tunguske. Događaj se katkad i spominje kao Velika Sibirska eksplozija. Pretpostavlja se da je asteroid pao i izgorio iznad toga područja.
Taj događaj bio je oko 7.14 sati ujutro po mjesnom vremenu[1][2] dana 30. lipnja 1908. (ili 17. lipnja po Julijanskom kalendaru, koji se koristio u to vrijeme)[2]. Procjene o oslobođenoj energiji tijekom eksplozije sežu od 5 megatona[3] pa čak i do 30 megatona[4], iako je 10-15 megatona najvjerojatnija stvarna jačina eksplozije[4] — otprilike jednako termonuklearnoj eksploziji Castle Bravo aktiviranoj u veljači 1954., ili, oko 1.000 puta snažnije od Atomskog bombardiranja Hirošime i Nagasakija, te oko trećine snage Car bombe, najjačeg nuklearnog oružja ikada detoniranog[5].
Tijek događaja
Većina očevidaca svjedoči o jednoj eksploziji, no neki i o više njih, koja se dogodila 30. lipnja 1908. u Sibiru. Prigodom eksplozije stabla su u krugu od 30 kilometara uništena i spaljena, te svinuta, a prozori i vrata u 65 km udaljenom mjestu Vanavara su popucali. Procjenjuje se da je događaj obuhvatio područje površine od 2.000 km2 i uništio 60 milijuna stabala. Čak su i putnici Transsibirske pruge, udaljene oko 600 km, svjedočili o potresima i svjetlima na nebu. Jedan lovac je preminuo od snažnog pritiska od eksplozije, a moguće je da je poginulo i više ljudi.
Tek se 19 godina kasnije, 1927., jedna ekspedicija uputila na to područje kako bi istražilo što se dogodilo. Profesor Leonid Aleksejvič Kulik je vodio ekspediciju te je 1938. napravio i slike regije. Još je 1921. nagovorio Sovjetsku vladu da mu financira istraživanja. Nije začudo našao nikakav krater, nego samo uništeno i spaljeno drveće. Ekspedicija Gennadija Plekhanova nije pronašla nikakvo zračenje.
Oko 7.17 ujutro po mjesnom vremenu, domicilno stanovništvo i ruski doseljenici u brdima sjeverozapadno od Bajkalskog jezera promatrali su snop jakog svjetla, gotovo jakog poput Sunca, kako se kreće po nebu. Desetak minuta kasnije, dogodio se bljesak i čuo zvuk sličan topničkoj paljbi. Očevidci bliže eksploziji iznijeli su iskaz da se zvuk kretao od istoka prema sjeveru. Zvuk su pratili valovi šoka koji su odgurnuli ljude na pod i razbili stakla prozora. Neki očevidci su samo prijavili zvukove eksplozije, a ne i da su vidjeli samu eksploziju. Neki iskazi očevidaca se razlikuju.
Eksploziju su registrirale seizmološke stanice diljem Euroazije. U nekim mjestima podrhtavanje tla je bilo jednako snažno kao potres jačine 5.0 na Richterovoj ljestvici[6]. Također se kao nuspojava pojavila fluktuacija u atmosferskom tlaku koja je bila dovoljno jaka da se uočila u Velikoj Britaniji. Tijekom sljedećih dana, noćno nebo u Aziji i Europi je bilo tako osvijetljeno da su ljudi u Londonu mogli čitati novine po tom svjetlu[7]; po nekim teorijama, to je zbog svjetla koje je prošlo kroz čestice leda na visokoj nadmorskoj visini te stvorile iznimno hladne temperature, slično kao kod ulaska svemirskog broda u Zemljinu atmosferu[8][9]. U SAD-u, Smithsonian Astrophysical opservatorij i Mount Wilson opservatorij su uočili smanjenje u atmosferskoj transparentnosti koja je trajala nekoliko mjeseci zbog prašine.
Odabrani izvještaji očevidaca
- Svjedočenje S. Semenova, koje je zabilježio Leonid Kulik u svojoj ekspediciji 1930.[10]
"Tijekom doručka, sjedio sam kraj kuće kod Vanavara trgovinske postaje (65 kilometara južno od eksplozije), okrenut prema sjeveru. [...] Odjednom sam uočio da se točno prema sjeveru, iznad Onkoulove Tunguska ceste, nebo podijelilo na dva i vatra pojavila visoko iznad šume (kao što je Semenov pokazao, oko 50 stupnjeva gore - bilješka ekspedicije). Podjela na nebu je postajale sve jača. i cijela sjeverna strana je prekrivena vatrom. U tom trenutku postalo je tako vruće da više nisam mogao podnijeti, kao da je moja košulja gorjela; sa sjeverne strane, gdje je bila vatra, isijavala je snažna vručina. Htio sam poderati košulju i baciti je na pod, ali onda se nebo zatvorilo. I čuo se snažan prasak, a mene je odbacio na pod. Izgubio sam osjetila na trenutak, ali onda je izašla moja žena i povukla me u kući. Nakon toga došao je opet neki zvuk, kao da je padalo kamenje ili pucalo topništvo, tlo se zatreslo, i kada sam bio na podu pognuo sam glavu prema dolje, u strahu da je neće razbiti kamenje. Kada se nebo otvorilo, vruć zrak je prohujao između kuća, kao od topa, što je ostavilo tragove na zemlji kao kod staze, te je oštetio neke usjeve. Kasnije smo vidjeli da su mnogi prozori porazbijani a u staji je lokot od čelika pukao."
- Svjedočenje Chuchana od Shanyagir plemena, koje je zabilježio I. M. Suslov 1926.[11]
"Imali smo kolibu kraj rijeke, sa mojim bratom Chekarenom. Spavali smo. Odjednom smo se obojica probudili u isto vrijeme. Netko nas je gurnuo. Čuli smo zviždanje i jak osjetili jak vjetar. Chekaren je rekao: „Čuješ li sve te ptice kako lete iznad nas?“ Obojica smo bili u kolibi, nismo mogli vidjeti što se događa vani. Odjednom, opet me je nešto gurnulo, ovog puta tako jako da sam pao u vatru. Prestrašio sam se. I Chekaren se prestrašio. Zvali smo tatu, mamu, brata, ali nitko se nije javio. Čuo se zvuk daleko od kolibe, čuli smo kako drveće pada. Chekaren i ja smo izašli iz vreća za spavanje i htjeli smo potrčati, ali onda je udarila grmljavina. To je bila prva grmljavina. Zemlja se tresla, vjetar je udario našu kolibu i prevrnuo je. Moja tijelo su odgurnuli štapići, ali glava mi je bila u vidiku. Onda sam vidio čudo: drveća su padala, grane su gorile, postalo je jako svjetlo, kako da to opišem, kao da je bilo drugo Sunce, zaboljele su me oči, čak sam ih zatvorio. Bilo je to kao ono što Rusi zovu bljesak. I odmah nakon toga se čuo prasak. I druga gramljavina. Jutro je bilo sunčano, nije bilo oblaka, Sunce je sjalo, i odjednom se pojavilo drugo kraj nje!
"Chekaren i ja smo imali poteškoće izaći ispod ostataka naše kolibe. Onda smo vidjeli da iznad, ali na drugom mjestu, se pojavio drugi bljesak. To je bio treći udar. Opet je došao vjetar i oborio nas s nogu, udario o oborena drveća.
"Pogledali smo prema palim drvećima, gledali kako vrhovi pucaju, gledali vatre. Odjednom, Chekaren je povikao: ‘Pogledaj gore!’ I pokazao sa svojom glavom. Pogledao sam i vidio još jedan bljesak i onda je se pojavila još jedna grmljavina. Ali slabijeg zvuka. To je bio četvrti udar, kao normalna gramljavina.
"Sada se sjećam da je bila još jedna gramljavina, ali mala, I daleko, tamo gdje Sunce odlazi spavati."
- Sibir novine, 2. srpnja, 1908[12]
"17. lipnja, oko 9 ujutro, promatrali smo prirodnu pojavu. Na sjeveru sela Karelinski (200 kilometara sjeverno od Kirenska) seljaci su vidjeli prema sjevero-zapadu, razmjerno visoko iznad horizonta, neko čudno blještavo (nemoguće za izravno pogledati) plavo-bijelo nebesko tijelo, koje se 10 minuta spuštalo dolje. Tijelo je izgledalo kao cijev, tj. cilindar. Na nebo nije bilo oblaka, izuzev jednog malog crnog oblaka koji se kretao prema tijelu. Bilo je vruće i suho. Kako se tijelo približavalo šumi, počeo se razmazati i pretvorilo u ogromni val crnog dima, i čulo se jako lupanje (a ne grmljavina), kao da je padalo kamenje ili pucali topovi. Zatresle su se sve zgrade. Istodobno, oblak je počeo emitirati plamenove nejasnih oblika. Sva sela pogodila je panika, mještani su jurili po ulicama, žene su plakale, misleći da je ovo kraj svijeta. "Autor ovih redaka je u međuvremenu bio u šumi, oko 6 kilometara sjeverno of Kirenska, te je čuo prema sjevero-zapadu nekakvu topničku paljbu, koja se ponavljala u intervalu od 15 minuta ili barem 10 minuta. U Kirensku je porazbijano nekoliko prozora na zgradama okrenutima prema sjeveru."
- Siberian Life novine, 27. srpnja, 1908[13]
"Kada je pao meteor, zabilježeni su jaki podrhtaji tla, a u blizini sela Lovat čule su se dvije snažne eksplozijem kao od jakog topničkog pucanja."
- Krasnoyaretz novine, 13. srpnja, 1908[14]
"Kezhemskoe selo. 17. je promatran neobični atmosferski fenomen. U 7:43 zvuk sličan jakom vjetru se čuo. Odmah nakon toga začuo se užasan udarac, kojeg je slijedio potres koji je doslovno potresao zgrade, kao da ih je udario težak kamen. Nakon prvog udarca slijedio je drugi, pa potom treći. Između prvog i drugog udara zabilježen je neobični podzemni zveket, slično željezničkoj pruzi po kojoj istodobno prolazi tisuću vlakova. "Nebo, na prvi pogled, se činilo bistrim. Nije bilo vjetra ili oblaka. Međutim, na pažljiviji pogled prema sjeveru, tj. gdje su se čuli većina udara, neka vrsta pepeljastog oblaka se vidjela prema horizontu koji je postajao sve manji i prozirniji. Oko 2-3 sata popodne, potpuno je nestao"
Jačina eksplozije
Prema procjenama, jačina eksplozije od 10 do 15 Megatona TNT-a bi bila potrebna da prouzroči takvo uništenje. To odgovora višestruko većoj snazi od one od atomske bombe „Little Boy“ bačene na Hiroshimu 1945. Neki spominju i jačinu od čak 50 Megatona TNT-a.
Teorije
Uzrok eksplozije do danas nije razjašnjen. Pretpostavlja se da je meteor eksplodirao 5 kilometara iznad tla te da zbog toga nije prouzročio krater. Do danas nisu pronađeni komadići impaktora. Zbog burnog razdoblja za Rusiju u to vrijeme, kao što je Prvi svjetski rat i Ruski građanski rat, prvu ekspediciju proveo je Leonid Kulik tek u 1920.-ima. Ekspedicije u 1950-ima i 1960-ima su otkrile jaku prisutnost elemenata nikla i iridija na tom području, koji su inače prisutni u meteorima, no moguće je da su i vulkanskog porijekla. Vjerojatnost da se radi o meteoru je poprilično velika.
1930. je britanski astronom F. J. W. Whipple iznio teoriju po kojoj je uzrok eksplozije bio mali komet. Da je sadržavao samo led i prah, potpuno bi izgorio prilikom ulaska u atmosferu te ne bi ostavio nikakvog traga nakon eksplozije, što bi se uklopilo u događaje. To još pojačava i svjetleće nebo koje se vidjelo danima nakon eksplozije iznad Europe. Slovački astronom Lubor Kresak je čak predložio da bi se moglo raditi i o komadiću kometa Encke. No, Zdenak Sekanina je objavio članak u kojem je kritizirao tu teoriju jer bi takva vrsta kometa dezintegrirala, pa da je vjerojatnije da se radi o meteoru.
No, postoje i neki neobjašnjivi fenomeni. Ruski geolog Vladimir Epifanov je iznio teoriju po kojoj je metan izlazio iz tla i eksplodirao, što se dogodilo i u Candu u Španjolskoj. Druge teorije, koje su više spekulativne i hipotetske prirode, govore o antimateriji koja je pala iz svemira, deuterij iz kometa koji je u dodiru sa atmosferom prouzročio prirodnu hidrogensku eksploziju, malu crnu rupu pa čak i do toga da je NLO pao na zemlju ili da su vanzemaljci spasili zemlju uništivši meteor koji je mogao prouzročiti veliku štetu".[15].
Zbog toga je događaj postao vrlo popularan te je bio spominjan u raznim serijama i filmovima.
Događaj u popularnoj kulturi
- U "Zvjezdane staze: Originalna serija", u epizodi "That Which Survives", Sulu sponinje Tunguska eksploziju kao moguć uzrok potresa kojeg je doživjela njegova ekipa nakog slijetanja.
- U Dosjeima X, u epizodama "Tunguska" i "Terma", spominje se da je Tunguska eksplozija bio pad meteora. Fox Mulder putuje sa Alexom Krycekom do lokacije udara, gdje otkrivaju tajnu vojnu instalaciju.
- U filmu "Istjerivači duhova", Dr. Ray Stantz (Dan Aykroyd) spomene pri kraju događaj: "Sudjelovali ste u najvećem međudimenzionalnom rascjepu od Tunguska eksplozije 1909!" - što je krivo za godinu dana.
- U filmu "Prvi svemirski brod do Venere" iz 1960., zasnovano na romanu kojeg je napisao Stanislav Lem, ekspedicija otkriva magnetski stroj kod Tunguske, čije je porijeklo s Venere.
- Znanstveno-popularna emisija "Na rubu znanosti" u epizodi "Velika Sibirska eksplozija" pokrila je ovaj događaj.
Izvori
- ↑ P. Farinella, L. Foschini, Ch. Froeschlé, R. Gonczi, T. J. Jopek, G. Longo, P. Michel Probable asteroidal origin of the Tunguska Cosmic Body
- ↑ 2,0 2,1 Trayner, C. Perplexities of the Tunguska meteorite
- ↑ Sandia supercomputers offer new explanation of Tunguska disaster. Sandia National Laboratories, preuzeto 22. prosinca 2007.
- ↑ 4,0 4,1 Shoemaker, Eugene (1983.). Asteroid and Comet Bombardment of the Earth. 11. US Geological Survey, Flagstaff, Arizona: Annual Review of Earth and Planetary Sciences. str. 461. doi:10.1146/annurev.ea.11.050183.002333. http://arjournals.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.ea.11.050183.002333?prevSearch=Tunguska
- ↑ Verma (2005.), str. 1.
- ↑ Traynor, Chris, The Tunguska Event, Journal of the British Astronomical Association, 107, 3, 1997.
- ↑ Watson, Nigel. The Tunguska Event”. History Today 58.1 (srpanj 2008.): 7. MAS Ultra-School Edition. EBSCO. 10. veljače 2009. <http:/lsearch.ebscohost.com>
- ↑ Cornell University (2009., 25. lipnja). Space Shuttle Science Shows How 1908 Tunguska Explosion Was Caused By A Comet. http://www.sciencedaily.com/releases/2009/06/090624152941.htm
- ↑ Kelley, M. C., C. E. Seyler, and M. F. Larsen. (2009), Two-dimensional Turbulence, Space Shuttle Plume Transport in the Thermosphere, and a Possible Relation to the Great Siberian Impact Event. Geophys. Res. Lett, (in press) DOI: 10.1029/2009GL038362
- ↑ N. V. Vasiliev, A. F. Kovalevsky, S. A. Razin, L. E. Epiktetova (1981). Eyewitness accounts of Tunguska (Crash)., Section 6, Item 4
- ↑ Vasiliev, Section 5
- ↑ Vasiliev, Section 1, Item 2
- ↑ Vasiliev, Section 1, Item 3
- ↑ Vasiliev, Section 1, Item 5
- ↑ Scientist Claims UFO Collided with Tunguska Meteorite to Save Earth,
