Pupavac

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 361622 od 2. prosinca 2021. u 00:48 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web))
Skoči na:orijentacija, traži
Pupavac
Pupavac (Upupa epops)
Pupavac (Upupa epops)
Status zaštite
Status iucn3.1 LC hr.svg

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Bucerotiformes
Porodica: Upupidae
Leach, 1820.
Rod: Upupa
Linnaeus, 1758.
Vrsta: U. epops
Dvojno ime
Upupa epops
Linnaeus, 1758.
Raspon
Rasprostranjenost pupavaca     gniježđenje     cjelogodišnji boravak     zimovalište
Rasprostranjenost pupavaca
    gniježđenje     cjelogodišnji boravak     zimovalište

Pupavac (Upupa epops) (u hrvatskom se koriste i druga imena: kruničar, pupavac božjak, futač) - jedini je živi predstavnik porodice Upupidae, iako neki autori njegove različite podvrste (prihvaćeno 8 podvrsta) smatraju zasebnim vrstama. S druge strane, prema Sibley-Ahlquistovoj taksonomiji razvrstan je čak u zaseban red, Upupiformes, no danas se ipak vodi pod redom Bucerotiformes, dok se Upupiformes smatra mlađim sinonimom.[1]

Ova ptica tisućljećima zauzima posebno mjesto u folkloru i ljudi su mu naročito naklonjeni; još u drevnom Egiptu pupavci su slikani po zidovima grobnica i hramova. S ogromnom rasprostranjenošću na tri kontinenta, upadljivim bojama i velikom kukmom na glavi koju mogu kontrolirati, ove ptice su upečatljiva i uobičajena pojava u vrtovima i na obradivom zemljištu. Nastanjuju Europu, Afriku, Madagaskar i južnu Aziju.[2]

Opis

Dugi su 27-29 cm, a teški 47-89 grama. Hrane se kukcima i malim kralježnjacima. Pupavci lete tako što neujednačeno zamahuju svojim zaobljenim krilima, a kada stanu uzdignu kukmu. Možda se čini da su slabi letači, ali prelijeću ogromne razdaljine tijekom seobe i umiju brzo uzmaknuti u zrak ako je potrebno. Ipak, stotine postanu žrtve garavih sokola (Falco concolor) za vrijeme seobe preko Mediterana. Šare na tijelu ih čine upadljivim. Južnoafrički pupavci su crvenkasti, a od zimskih došljaka koji migriraju iz Euroazije se razlikuju po nijansama boja i šarama na krilima; nekada se smatralo da su druga vrsta, ali ponašanje im nije značajno drugačije. Odrasli ponekad zauzimaju položaj raširenih nogu i krila, tako što čučnu, zabace glavu i kljun i upere ih prema nebu (što im je vjerojatno donijelo i pučko ime "pupavac nebogled"), rašire krila i rep vrhova pritisnutih uz tlo. Čitavih 200 godina se za ovaj položaj tijela mislilo da je to obrambena reakcija pupavca na opasnost, ali sada je utvrđeno da je to samo poza za sunčanje.


Upupa epops

Razmnožavanje

Parovi su u jednoj sezoni parenja monogamni. Gnijezda su oskudno obložene šupljine u termitanjacima, stare rupe djetlića, grubi kameni zidovi, oluci ili procjepi u drveću; ulaz je uzak, a sama rupa je smrdljiva. Mladunci luče iz trtične žlijezde smrdljivi sekret, što se smatra obrambenim mehanizmom. Mužjak ga čisti. Pupavci se ne boje ljudi i često se gnijezde u njihovoj blizini. Pjevaju uglavnom tijekom sezone parenja. Poput hrvatskog "pupavac", i engleski "hoopoe" i latinski "upupa" su onomatopejski nazivi. Pupavac leže 2-5 jaja u tropskim krajevima, a 7-9 na višim geografskim širinama. Vrlo su raznolika u boji. Težina jaja je 4,5 grama,[3] a period inkubacije oko 15 dana.

Izvori

  1. ITIS
    1. PREUSMJERI Predložak:Lat oznaka Linnaeus, C (1758). Systema naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Tomus I. Editio decima, reformata.. Holmiae. (Laurentii Salvii).. str. 117–118 
  2. Fry, Hilary C. (2003). Christopher Perrins. ed. Firefly Encyclopedia of Birds. Firefly Books. pp. 382.

Drugi projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: pupavac
Wikispecies-logo.svgWikivrste imaju podatke o: pupavcu