Merkurov prijelaz

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 358512 od 1. prosinac 2021. u 00:48 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web))
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Merkurov prijelaz koji se dogodio 8. studenog 2006. (vide se i Sunčeve pjege br. 921, 922, i 923).
Datoteka:Merkurov prijelaz 2006.jpg
Merkurov prijelaz iz 2006. izbliza.

Merkurov prijelaz ili Merkurov tranzit prijelaz je Merkura preko Sunčeva kruga (viđeno sa Zemlje). U trenutku prijelaza Merkur se vidi kao mala točkica na Sunčevom krugu. Merkurov prijelaz vidi se češće od Venerinog prijelaza — između 13 i 14 prijelaza tijekom jednog stoljeća — jer je Merkur bliži Suncu i češće se napravi puni krug oko njega. Merkurovi prijelazi događaju se ili u svibnju ili u studenom. Zadnja četiri prijelaza dogodila su se 2003., 2006., 2016., 2019.; a sljedeći će biti 13. studenog 2032.[1]

Dne 3. lipnja 2014. prvi put je Merkurov prijelaz viđen s Marsa, prijenosom s marsovskog vozila Curiosity.[2] Tranziti se prate s najvećom pažnjom jer pomažu da se točnije odrede staze planeta. Trenutci u kojima planet redom dira rub Sunca s vanjske strane, s unutrašnje strane, opet s unutrašnje strane, pa s vanjske strane, zovu se dodirima ili kontaktima: prvi, drugi, treći i četvrti dodir ili kontakt.

Tranzit ili prijelaz

Podrobniji članak o temi: Tranzit (astronomija)

Tranzit (njemački transit < talijanski transito < latinski transitus: prijelaz, prolaženje, prolaz) ili prijelaz u astronomiji je prijelaz Merkura ili Venere preko Sunčeva kruga; općenitije, prijelaz manjega nebeskog tijela ili sjene manjega tijela preko kruga većega tijela, npr. prirodnih satelita ispred planeta (Venerin prijelaz). Zaklanjanje manjega tijela većim naziva se okultacija. [3]

Venerin prijelaz

Podrobniji članak o temi: Venerin prijelaz

Venerin prijelaz ili Venerin tranzit prijelaz je Venere ispred Sunca i zakrivanje dijela njegova kruga. Ne događa se svaki put kad se Venera nađe između Zemlje i Sunca jer se ravnine gibanja Venere i Zemlje oko Sunca razlikuju za 3.4°, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. Pojavljuje se 4 puta u 243 godine i obično traje po nekoliko sati (prijelaz 2012. trajao je 6 sati i 40 minuta): između prve i druge pojave razmak je osam godina (s nekoliko dana razlike) između druge i treće pojave razmak je 105,5 godina, između treće i četvrte opet osam godina, a do novoga ciklusa treba čekati 121,5 godina.

Vrijeme Venerinog prijelaza 1631. predvidio je Johannes Kepler; njegove je proračune usavršio Jeremiah Horrocks, koji je prijelaz motrio 1639. metodom projekcije, što i danas prakticiraju amateri. Prijelazi nisu potpuno vidljivi s cijele Zemlje, tj. prijelaz Venere ne mogu vidjeti promatrači iz onih dijelova Zemlje na kojima je u vrijeme prijelaza noć.

Venerin je prijelaz kroz povijest bio popraćen velikom mobilizacijom znanstvenika i opreme te organizacijom ekspedicija i međunarodnih suradnji kako bi se promatrao iz različitih dijelova svijeta. Ruđer Bošković je za britanski Royal Society sudjelovao u organiziranju dviju takvih ekspedicija (Istanbul 1761. i Kalifornija 1769. godine). Venerini prijelazi poslužili su za određivanje Sunčeve paralakse, odnosno udaljenosti Zemlje od Sunca (prema metodi Edmonda Halleyja), zatim za procjenu Venerina promjera, a pri prijelazu 1761. Mihail Vasiljevič Lomonosov zapazio je Venerinu atmosferu.

Prije prvih preciznih kronometara, Venerin prijelaz promatrao se i radi određivanja mjesnoga meridijana (zemljopisne dužine). Tako je i ekspedicija Jamesa Cooka promatranjem Venerina prijelaza 1769. precizno odredila položaj Tahitija. [4]

Učestalost Merkurovog prijelaza

Prošli Merkurovi prijelazi
Merkurov prijelaz
Nadnevak srednjeg
prijelaza		 (UTC) Bilješke
Početak Sredina Kraj
7. studenog 1631. Promatranja izvršio Pierre Gassendi.
3. studenog 1651. Promatranja izvršio Jeremy Shakerly u Suratu (Indija). [5]
3. svibnja 1661. Promatranja izvršio Christiaan Huygens u Londonu.
7. studenog 1677. Promatranja izvršio Edmond Halley na otoku Sveta Helena, Richard Towneley u Lancashireu (Ujedinjeno Kraljevstvo), Jean Charles Gallet u Avignonu. [6]
5. studenog 1743. Koordinirana znanstvena promatranja širom svijeta je organizirao Joseph-Nicolas Delisle.
6. svibnja 1753.  
9. studenog 1769. 23:09 Promatranja izvršili Charles Green i James Cook u Mercury Bay (Novi Zeland).[7]
9. studenog 1802. 06:16 08:58 11:41  
12. studenog 1815. 00:20 02:33 04:46  
5. studenog 1822. 01:04 02:25 03:45  
5. svibnja 1832. 09:04 12:25 15:47  
7. studenog 1835. 17:35 20:08 22:41  
8. svibnja 1845. 16:24 19:37 22:49  
9. studenog 1848. 11:07 13:48 16:28  
12. studenog 1861. 05:21 07:19 09:18  
5. studenog 1868. 05:28 07:14 09:00  
6. svibnja 1878. 15:16 19:00 22:44  
7. studenog 1881. 22:19 00:57 03:36  
9. svibnja 1891. 23:57 02:22 04:47  
10. studenog 1894. 15:58 18:35 21:11  
14. studenog 1907. 10:24 12:07 13:50  
7. studenog 1914. 09:57 12:03 14:09  
8. svibnja 1924. 21:44 01:41 05:38  
10. studenog 1927. 03:02 05:46 08:29  
11. svibnja 1937. 08:53 08:59 09:06 Vidljiv samo djelomičan prijelaz u Južnoafričkoj Republici, Jemenu, Južnoj Aziji i Zapadnoj Australiji.
11. studenog 1940. 20:49 23:21 01:53  
14. studenog 1953. 15:37 16:54 18:11  
6. svibnja 1957. 23:59 01:14 02:30  
7. studenog 1960. 14:34 16:53 19:12 [8]
9. svibnja 1970. 04:19 08:16 12:13 [9]
10. studenog 1973. 07:47 10:32 13:17 [10]
13. studenog 1986. 01:43 04:07 06:31 [11]
6. studenog 1993. 03:06 03:57 04:47 [12]
15. studenog 1999. 21:15 21:41 22:07 [13] Vidljiv samo djelomičan prijelaz u Australiji, Antartici i Novom Zelandu (Južni otok).
7. svibnja 2003. 05:13 07:52 10:32 [14]
8. studenog 2006. 19:12 21:41 00:10 [15]
9. svibnja 2016. 11:12 14:57 18:42 [16] Cijeli prijelaz vidljiv u Južnoj Americi, istočnom dijelu Sjeverne Amerike, Zapadnoj Europi; djelomičan prijelaz svugdje osim Australije i daleke istočne Azije.
11. studenog 2019. 12:35 15:20 18:04  
Budući Merkurovi prijelazi
Merkurov prijelaz
Nadnevak srednjeg
prijelaza		 (UTC) Bilješke
Početak Sredina Kraj
13. studenog 2032. 06:41 08:54 11:07  
7. studenog 2039. 07:17 08:46 10:15  
7. svibnja 2049. 11:03 14:24 17:44  
9. studenog 2052. 23:53 02:29 05:06  
10. svibnja 2062. 18:16 21:36 00:57  
11. studenog 2065. 17:24 20:06 22:48  
14. studenog 2078. 11:42 13:41 15:39  
7. studenog 2085. 11:42 13:34 15:26  
8. svibnja 2095. 17:20 21:05 00:50  
10. studenog 2098. 04:35 07:16 09:57  
12. svibnja 2108. 01:40 04:16 06:52  

Izvori

  1. ↑ Tekst & foto: Miroslav Lelas. "Isto ćemo moći vidjeti tek 2032: Splićani s Bačvica teleskopom promatrali rijedak astronomski događaj". Dalmacija danas – obala, otoci, Zagora. Najnovije vijesti iz Dalmacije.. https://www.dalmacijadanas.hr/isto-cemo-moci-vidjeti-tek-2032-splicani-s-bacvica-teleskopom-promatrali-rijedak-astronomski-dogadaj Pristupljeno 12. studeni 2019. 
  2. ↑ Webster Guy: "Mercury Passes in Front of the Sun, as Seen From Mars" [1],NASA, 10. srpnja 2014.
  3. ↑ tranzit, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
  4. ↑ Venerin prijelaz (Venerin tranzit), [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
  5. ↑ Chapman, A. (1985), Transactions of the Historical Society of Lancashire and Cheshire Volume 135 pp 1–14
  6. ↑ Eric G. Forbes et al. (1995), Correspondence of John Flamsteed Volume 1, Institute of Physics Publishing, p. 624-627
  7. ↑ Wayne Orchiston 1994, James Cook and the 1769 Transit OF Mercury, Carter Observatory ISSN 1173–7263 http://www.transitofvenus.co.nz/docs/CarterObservatoryInfo3.doc
  8. ↑ Predložak:Citiraj web
  9. ↑ Predložak:Citiraj web
  10. ↑ Predložak:Citiraj web
  11. ↑ Predložak:Citiraj web
  12. ↑ Predložak:Citiraj web
  13. ↑ Predložak:Citiraj web
  14. ↑ Predložak:Citiraj web
  15. ↑ Predložak:Citiraj web
  16. ↑ Predložak:Citiraj web
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Merkurov_prijelaz&oldid=358512"