Zlatni rez

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 357938 od 30. studeni 2021. u 03:42 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Slika omjeri na pravcu, primjer zlatnog reza u odnosu na dužinu
Slika izmjera zlatnog reza na dužini, jedan od primjera iznalaženja zlatnog reza u geometriji
Slika izmjera zlatnog reza na dužini, jedan od primjera iznalaženja zlatnog reza u geometriji
Slika Diega Velazqueza, primjer zlatnog reza u likovnoj umjetnosti
Slika zlatni pravokutnik, primjer zlatnog reza u geometriji
Slika zlatni pravokutnik, primjer zlatnog reza u geometriji

Zlatni rez (simbol: ) je matematičko-strukturalni pojam kojeg se najčešće veže za umjetnost, jer je u povijesti umjetnosti najčešće korišten. To je način podjele neke vrijednosti s djeliteljem od približno 1,6. Poznat je i kao zlatna sredina te božanski ili zlatni omjer.

Metoda[uredi]

Zlatni rez je kompozicijski zakon u kojem se manji dio prema većem odnosi kao veći dio prema ukupnom. U praksi, ako želimo podijeliti nešto na taj način, podijelimo ga na 13 jednakih dijelova i onda to podijelimo u omjeru 8:5, ili ga pak podijelimo na 21 jednaki dio pa to onda u omjeru 13:8, itd. Na što se više dijelova podijeli, to smo bliži točnom zlatnom rezu, no do točnog zlatnog reza nikada se ne dolazi jer je taj broj zapravo aproksimacija, a matematička formula glasi mu:


Klasični postupak[uredi]

Sljedeći postupak je omiljen poradi jednostavnosti primjene:

  1. Na dužini AB u točki B napravi okomicu na dužinu AB i na okomici označi točku C za polovinu duljine dužine AB udaljenu od točke B.
  2. Kružnica oko C s polumjerom CB sječe stranicu AC u točki D.
  3. Kružnica oko A s polumjerom AD sječe dužinu AB u točki S i dijeli dužinu AB u omjeru "zlatnog reza".

Povijest[uredi]

Teorija zlatnog reza započeta je još u antici, a svoj procvat imala je u renesansi, kada su umjetnici i matematičari (ali i fizičari i astrolozi) tražili savršenstvo u kompozicijama poznatih struktura. Nakon mnogo stoljeća teorije smatra se da je zlatni rez najsavršeniji rez u prirodi, potpuno savršen ljudskom oku, harmonija između izrazite preciznosti i kaotične nesavršenosti.

Primjeri[uredi]

Jedan od najpoznatijih hrvatskih artefakata, Baščanska ploča, napravljena je u približnom omjeru zlatnog reza. U Italiji postoji mnogo primjera crkava i dvoraca u toj kompoziciji. Također, na savršenom ljudskom tijelu sve je u odnosu 1:1,618033.[1]

Izvori[uredi]

Hrant Arakelian. Mathematics and History of the Golden Section, Logos 2014, 404 p. ISBN 978-5-98704-663-0 (rus.).

  1. Meisner, Gary (31. svibnja 2012.). "The Human Body and the Golden Ratio". PhiPoint Solutions. http://www.goldennumber.net/human-body Pristupljeno 26. srpnja 2016. 

Vanjske poveznice[uredi]