Obični vučac

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 355654 od 29. studenoga 2021. u 10:04 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Obični vučac
bodkastolistna kustovnica ili obični vučac
bodkastolistna kustovnica ili obični vučac
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Solanales
Porodica: Solanaceae
Rod: Lycium
Vrsta: L. barbarum
Dvojno ime
Lycium barbarum

Obični vučac (suličasti vučac, bodkastolistna kustovnica, lat. Lycium barbarum, sinonim: L. halimifolium[1]) drvenasta je biljka iz porodice pomoćnica. U Kini se zove Níngxià gǒuqǐ (kineski 宁夏枸杞 ‚Gǒuqǐ iz Ningxije). Rabi se kao ukrasna biljka, dio je kineske kuhinje i tradicionalne kineske medicine.

Obični vučac u Hrvatskoj raste divlje ali se sadi i za živice.[2]

Podrijetlo i povijest

Podrijetlo kustovnice nije posve razjašnjeno. Može se naći od Jugoistočne Europe do Kine. Osobito se uzgaja u kineskoj pokrajini Ningxia. Odatle se proširilo kao usjev u ostale dijelove Azije, Europe, Amerike, Sjevernu Afriku i Australiju / Novi Zeland. Vrsta je posebno raširena u sjeverozapadnim kineskim pokrajinama Gansu, Ningxia, Qinghai i Unutrašnjoj Mongoliji.

Uporaba

Nakon sazrijevanja plodovi se beru i suše na suncu.

Kineska tradicionalna medicina rabi sušene bobice vučca (zna se naći i naziv "bobice goji" po engleskoj transliteraciji "goji" kineskog naziva biljke) protiv povišenog krvnog tlaka, povišenog krvnog šećera i za potporu imunološkog sustava .[3] U tradicionalnoj kineskoj medicini bobice vučca se rabe za povećanje yina protiv sljedećih poteškoća: vrtogavice, dijabetesa, anemije, prehlade, umora, impotencije, preranog starenja, noćnog znojenja, slabosti leđa i koljena, zujanja u ušima, slabovidnosti i neplodnosti.[4].[3]

Zrele bobice vučca
Sušene bobice vučca

Sastav

Bjelančevine 15,6 %

Ugljikohidrati 42 %

Vitamin C 12 mg/100g

Provitamin A 8,55 mkg/100g

Željezo 12,2 mg/100g[5]

Dodatna litratura

Hoffmann,C.: Goji Berry: Fruits of Paradise,Salt Lake City 2007.

Vanjske poveznice

Izvori

  1. L. Roth, M. Daunderer, K. Kornmann und M. Grünsfelder: Giftpflanzen + Pflanzengifte - Vorkommen, Wirkung, Therapie und allergische und phototoxische Reaktionen, 5. erweiterte Auflage, NIKOL Verlag, ISBN 978-3-86820-009-6, 2008, Str. 475
  2. HE Vučac
  3. 3,0 3,1 J. P. Hou: The Healing Power of Chinese Herbs and Medicinal Recipes. ISBN 0-7890-2202-8, Haworth Integrative Healing Press, 2005, S. 152 ff.
  4. http://www.bfr.bund.de/cm/350/risikobewertung-von-pflanzen-und-pflanzlichen-zubereitungen.pdf S. 25
  5. http://www.goji-beere.info/naehrwerte-kalorien-inhaltsstoffe.html Pristupljeno 21.09.2015.