Muzej za umjetnost i obrt
| Muzej za umjetnost i obrt MUO | |
|---|---|
 | |
| Osnovan | 1880. |
| Lokacija | Trg Republike Hrvatske 10, Zagreb, Hrvatska |
| Ulaz | 40 kuna - učenici, studenti, umirovljenici, osobe s invaliditetom: 20 Kn - grupni posjeti (10-30 osoba) : 30 kuna - grupni posjeti - djeca (10-30): 15 Kn - obiteljska ulaznica s djecom do 15 godina: 70 Kn [1] |
| Ravnatelj | Miroslav Gašprarović [2] |
| Kustos | Marina Bagarić, Vanja Brdar Mustapić, Antonija Dejanović, Antonia Došen, Jasmina Fučkan, Anđelka Galić, Sandra Kandučar Trojan, Arijana Koprčina, Andrea Klobučar, Vesna Lovrić Plantić, Petra Milovac, Dunja Nekić, Dubravka Osrečki Jakelić, Koraljka Vlajo |
| Web | www.muo.hr |
Muzej za umjetnost i obrt osnovan je 17. veljače 1880. godine, na inicijativu Društva umjetnosti i njegovog tadašnjeg predsjednika Izidora Kršnjavija kao jedna od prvih institucija takve vrste u Europi. Muzej se nalazi na zagrebačkom Trgu Republike Hrvatske, nasuprot Hrvatskog narodnog kazališta.
S osloncem na teoretske postavke pokreta Arts & Crafts u Engleskoj, te idejne postulate Gottfrieda Sempera, Muzej je zamišljen s namjerom da se stvori “zbirka uzoraka za majstore obrtnike i umjetnike koji treba da ponovo unaprijede proizvodnju predmeta svakodnevne upotrebe”. Međutim, na ovoj idejnoj osnovi Kršnjavi ne stvara temelje “obrtnom muzeju”, već ovu instituciju koncipira mnogo progresivnije, otvarajući sintagmom umjetnost i obrt mogućnost šireg područja njezina budućeg djelovanja. Strategija djelovanja Muzeja bila je usmjerena ka očuvanju tradicionalnih vrijednosti narodnog obrta, ali i stvaranju nove estetičke kulture građanskog sloja, te je 1882. godine uz Muzej osnovana i Obrtna škola, današnja Škola za primijenjenu umjetnost i dizajn.
Zgrada[uredi]
Projekt zgrade, namjenski građene za muzej prvi put u Hrvatskoj, izradio je arhitekt Herman Bollé : reprezentativna historicistička palača izgrađena 1888. godine, svojim pročeljem u duhu njemačke renesanse upotpunjuje scenografiju jednog od najljepših zagrebačkih trgova.
Stalni postav[uredi]
Aktualni stalni postav, otvoren publici 1995. godine prema zamisli tadašnjeg ravnatelja Vladimira Malekovića i prostornoj artikulaciji arhitekta Marijana Hržića, uključuje građu iz gotovo svih muzejskih zbirki, odabranu po kriterijima kvalitete i stilske reprezentativnosti. Gotovo 3000 izložaka na oko 2000 m² izložbenog prostora, iz zbirki namještaja, keramike, stakla, metala, tekstila, slikarstva, kiparstva, satova, fotografije, grafičkog i produkt dizajna, bjelokosti, knjigoveštva te oslikane i pozlaćene kože, pružaju uvid u razvoj umjetničke i obrtničke produkcije od kasnog srednjeg vijeka do danas, povijesne mijene stilova u kojima se zrcale posebnosti hrvatskog kulturnog prostora te šira duhovna i intelektualna kretanja vremena. U 14 dvorana, kroz dva kata Muzeja, muzejski predmeti predstavljeni su u okviru cjelina koncipiranih tako da u kronološkom slijedu ilustriraju stilska razdoblja u rasponu od gotike do art décoa.
Zbirke[uredi]
Odjel zbirki sustavno prikuplja, obrađuje, izlaže i publicira muzejsku građu. Zahvaljujući razvojno usmjerenom oblikovanju fundusa, Muzej za umjetnost i obrt kroz 130 godina djelovanja i pripadajućih faza muzeološkog razvoja, sustavno je razvijao svoje zbirke, reorganizirao postojeće i osnivao nove. Danas ovaj odjel čuva više od 100.000 predmeta lijepe i primijenjene umjetnosti u vremenskom rasponu od 14. do 20. stoljeća, raspoređenih u zbirke:
- Zbirka arhitekture
- Zbirka bjelokosti
- Zbirka dizajna
- Zbirka fotografije
- Zbirka grafike
- Zbirka keramike
- Zbirka kiparstva
- Zbirka metala
- Zbirka muzičkih instr.
- Zbirka namještaja
- Zbirka oslikane kože
- Zbirka satova
- Zbirka slikarstva
- Zbirka stakla
- Zbirka tekstila
- Zbirka tiskarstva
- Zbirka varia
- Zbirka Anke Gvozdanović
Restauratorske radionice[uredi]
Muzej ima vlastite restauratorske radionice specijalizirane za metal, keramiku i staklo, tekstil, slikarstvo i polikromnu skulpturu.
Poveznice[uredi]
Vanjske poveznice[uredi]
- Muzej za umjetnost i obrt
- Ante Vranković: Ivan Komersteiner - Ikonograf čudesno obnovljenog Hrvatskog Kraljevstva, Hrvatsko slovo, br. 1099, 13. 5. 2016., str. 28 (O ikonografiji i simbolici Komersteinerovih veličanstvanih oltara sv. Marije i sv. Ladislav za Zagrebačku katedralu, koji se čuvaju u Muzeju za umjetnost i obrt)