Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

1. bosansko-hercegovački korpus Kralj Tomislav

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 348951 od 26. studeni 2021. u 06:54 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--'''(.*?)'''--> +))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Oznaka Hrvatskog vijeća obrane

Prva dobrovoljačka pukovnija Kralj Tomislav, kasnije 1. bosansko-hercegovački korpus Kralj Tomislav bila je jedinica HVO-a i Armije BiH[1] početkom rata u BiH. Pukovniju je osnovao Mate Šarlija Daidža, koji je bio i njen prvi zapovjednik.

Povijest

Pukovnija je formirana u siječnju 1992. u Opuzenu.[2] Zapovjedništvo pukovnije bilo je u Vrgorcu. Na nekim dokumentima iz ratnog doba, pukovnija se naziva i Prvi Bosansko-hercegovački korpus Kralj Tomislav.[3][4] [5] Prema nekim tvrdnjama, ova jedinica bila je formirana radi naoružavanja i obuke svih koji su se željeli boriti za BiH.[6] U lipnju 1992. pukovnija zajedno sa ostalim jedinicama HVO-a sudjeluje u zauzimanju Čapljinske kasarne koju su držale jedinice JNA. Sve do sukoba HVO-a i Armije RBiH, u sastavu pukovnije nalazio se veliki broj bošnjačkih dobrovoljaca i časnika koji su nakon sukoba istupili iz pukovnije i pridružili se Armiji RBiH.

1. Dobrovoljačka pukovnija Kralj Tomislav poslije je preustrojena u elitnu HVO-ovu postrojbu "PPN Ludvig Pavlović" i "Crvenkapice", koja se kasnije preustrojila u elitnu HVO-vu postrojbu "Nahid Kulenović", čiji su bojovnici, njih 160, otvorili obruč oko Goražda i ušlo u taj grad. "Bojna Krajišnika" iz te pukovnije kasnije se pridružila obrani Bihaća. Sredinom ožujka 1992. godine promaknut je u čin general-bojnika HV-a, u kojem je kasnije i umirovljen. U svibnju 1992. je Mate Šarlija namjeravao sa svojim postrojbama preko Igmana deblokirati Sarajevo. Uvjeren u svoje profesionalno ratničko iskustvo i sposobnost svojih vojnika, jamčio je da će za dva dana razbiti obruč oko Sarajeva. Međutim, zapovjedništvo Armije BiH je zabranilo HVO-u prolaz kroz Konjic i time spriječilo Šarlijine namjere. Izlika zapovjedništvu Armije BiH za to je bila "da ih ustaše neće oslobađati".[7]

Reference