Stranka Ivana Pernara - SIP
{{#invoke:Category handler|main|draft={{SAFESUBST:#invoke:Unsubst||$B=
{{#invoke:Category handler|main}}
}}}}
{{#invoke:Category handler|main|draft={{SAFESUBST:#invoke:Unsubst||$B=
{{#invoke:Category handler|main}}
}}}} Stranka Ivana Pernara - (SIP) hrvatska je politička stranka osnovana 7. srpnja 2019., a njezin utemeljitelj je Ivan Pernar.
Misija[uredi]
Članovi "Stranke Ivana Pernara" smatraju bankarski sustav nepravednim jer je temeljen na novcu kao dugu, tj. sav novac u optjecaj ulazi kao kredit i kamata nikada nije ušla s glavnicom u optjecaj, što je uzrok mnogobrojnih deložacija u Republici Hrvatskoj. Članovi stranke jedino rješenje protiv rastuće tendecije deložacija vide u implementaciji monetarne reforme, pri čemu se zalažu za nekreditni novac.
Ciljevi[uredi]
Gospodarska politika[uredi]
SIP traži da HNB "prestane biti mjenjačnica", da preuzme ulogu središnje banke pod kontrolom države i da se omogući HNB-u izravno i nekreditno financiranje države. Po SIP-u, na taj način država više ne bi ovisila o kreditima privatnih poslovnih banaka, a samim time, kreditori bi izgubili i vlast nad Hrvatskom.
Vanjska politika[uredi]
Europska unija[uredi]
SIP smatra da Europska unija nije unija ravnopravnih i suverenih naroda nego globalistički projekt čiji je cilj podređivanje svih nas samovolji Briselske elite koja je upravljana od bankarskih kartela i korporacija.
Prema SIP-u, Europska unija želi ukinuti hrvatske granice kroz šengenski sustav, ukinuti hrvatsku valutu kunu i zamijeniti ju eurom, određivati kakvu će RH unutarnju i vanjsku politiku voditi, traži od nprivatizaciju prirodnih bogatstava, rad do 67. godine, uvođenje poreza na nekretnine, prihvat ilegalnih migranata i još mnogo toga za što SIP smatra da nije u interesu RH i čemu se narod protivi.
SIP kao svojubm viziju ističe samostalnu i suverenu državu Hrvatsku, kojom vladaju ljudi koji žive u Hrvatskoj putem demokratskih izbora, a takvo što je, po SIP-u, u EU nemoguće.
Iz navedenih razloga se SIP protivi članstvu Hrvatske u EU i traži izlazak iz te "neprirodne tvorevine kojoj je istekao rok trajanja".
Vojna neutralnost[uredi]
NATO savez je odavno prestao predstavljati faktor mir i stabilnosti u svijetu, te se pretvorio u alat za porobljavanje i razaranje država i naroda koje se opiru hegemoniji Washingtona i Brisela. Odličan govor Ivana Pernara na tu temu, a koji je pogledan više od 6 milijuna puta.
Bolji odnosi s Rusijom[uredi]
Umjesto politike potenciranja sukoba, napetosti i uvođenja sankcija koju forsira Europska unija, zalažemo se za deeskalaciju sukoba, ukidanje ekonomskih sankcija i viza za ruske turiste, te povratak hrvatskih vojnika s ruske granice.
Priznanje države Palestine[uredi]
Palestinsko pitanje je još uvijek neriješeno zato što još uvijek traje okupacija Zapadne obale, Istočnog Jeruzalema i Golanske visoravni. S druge strane, do današnjeg dana nije dozvoljen povratak palestinskih izbjeglica svojim domovima koje su morali napustiti 1948. kada je provedeno etničko čišćenje 750.000 Palestinaca s teritorija današnjeg Izraela.
Mi pozivamo Izrael da prestane kršiti međunarodno pravo i konačno provede rezolucije UN-a kojima se traži povratak palestinskih izbjeglica, prestanak okupacije Zapadne obale i Istočnog Jeruzalema, prestanak okupacije Golanske visoravni i prestanak izgradnje ilegalnih naselja na okupiranoj palestinskoj zemlji.
Pravosuđe:[uredi]
Bez reforme ovršnog sustava na način da se smanje troškovi ovrhe, te cijeli sustav učini transparentnijim problem masovnih blokada nikada neće biti riješen.
Naš prijedlog je da se javni bilježnici maknu iz ovršnog postupka, te isti vrati u nadležnost isključivo sudova. Dužnik mora biti obaviješten od strane suda o postojanju duga i bez njegovog znanja se postupak se ne može i ne smije voditi.
Također, trošak ovršnog postupka za dugove do 1000 kn mora biti na teret ovrhovoditelja kako bi se izbjeglo zatrpavanje sudova ovrhama zbog mizernih dugova.
Zalažemo se za uvođenje reda i zaustavljanje trenutnog stanja anarhije koja ide na ruku najviše javnim bilježnicima, a potom poduzećima koja se bave utjerivanjem dugova.
Zaštita okoliša:[uredi]
RAZVRSTAVANJE OTPADA[uredi]
Svaka politika gospodarenja otpadom mora prvo predvidjeti njegovo razvrstavanje, tek potom se mora postaviti pitanje kamo s otpadom, odnosno koji dio otpada je iskoristiv (preradiv), a koji nije. Trenutno se u Hrvatskoj nedovoljno razdvaja otpad, a trebao bi!
Dio otpada je sam po sebi bio biorazgradiv – ostaci hrane i biološki materijal, ali se on ne razdvaja zasebno od ostalog otpada. Staklo i metal su u potpunosti razgradivi. Politikom pametnog upravljanja otpadom može se značajno smanjiti potreba za klasičnim deponijima otpada.
U Ljubljani se razdvojeno sakuplja čak 55% otpada, a u Zagrebu samo 1%. Također, nakon što se preostalih 45% otpada u Ljubljani skupi, on se ponovno razdvaja i tako se ukupna količina otpada koji dolazi na odlagalište smanjuje 4 puta. Prije uvođenja sustava primarnog i sekundarnog razdvajana otpada, na Ljubljansko odlagalište otpada išlo je 200.000 tona otpada godišnje, a sada samo 50.000 tona. Na taj način izravno se poboljšava život stanovnicima koji žive neposredno uz odlagališta otpada!
Zabrana plastičnih vrećica, slamki i jednokratnog pribora za jelo i piće[uredi]
Poanta nije u tome da se zabrane jednokratne vrećice, slamke, tanjuri, čaše i slično, već da se isti rade od biorazgradivih materijala. Tehnologija takva već postoji, ali kako je plastika najjeftinija, ta tehnologija nema priliku za široku upotrebu. Budući da zaštita okoliša mora biti na prvom mjestu, takvu zabranu treba podhitno uvesti i prebaciti se na biorazgradive materijale.
Protiv nuklearne i za obnovljive izvore energije[uredi]
Nuklearnoj energiji cijena stalno raste, dok cijena energije iz obnovljivih izvora stalno pada. Samim time, jasno je koja energija pripada budućnosti, a koja prošlosti i u kojem smjeru ide naša energetska strategija.
Zaštita ljudskih prava i pravo pjedinca da bude drukčiji od mase:[uredi]
Pravo na slobodan izbor vjeroispovjesti[uredi]
Smatramo da svatko ima pravo odabrati svoje vjersko uvjerenje i javno ga izraziti bez straha da će zato biti kažnjen. Isto pravo se odnosi i na one koji nisu vjernici, odnosno na ateiste.
Pravo na slobodan izbor ishrane[uredi]
U Hrvatskoj živi 160.000 vegetarijanaca, tražimo da im se omogući vegetarijanska ishrana u svim državnim institucijama, a posebice u vrtićima, školama i bolnicama.
Legalizacija konoplje[uredi]
Smatramo da država nema pravo braniti uzgoj i konzumaciju marihuane punoljetnim osoba, te sve koje se zato progoni smatramo politički progonjenima.
PRAVO NA SLOBODAN IZBOR SEKSUALNOG OPREDJELJENJA[uredi]
Smatramo da svatko mora imati pravo biti ono što jest, a ne skrivati se u ormaru i glumiti da je nešto što nije.
Sloboda izražavanja mišljenja[uredi]
Sloboda govora nije važna samo zato što svatko ima pravo na slobodu izražavanja, nego i zato što zajednica u kojoj živimo ima pravo čuti naša razmišljanja. Podržavamo pravo pojedinca da svoje mišljenje izrazi putem prosvjeda, te se protivimo zabranama prosvjeda i kažnjavanju nenasilnih prosvjednika.
Pravo pojedinca da odbije bilo koji medicinski postupak[uredi]
Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kojem medicinskom postupku, uključujući cijepljenju protivno njegovoj volji.
Predsjednički izbori 2019.[uredi]
Na predsjedničkim izborima 2019., "Stranka Ivana Pernara" kandidira Ivana Pernara
Na parlamentarne izbore 2020. godine SIP izlazi u koaliciji "Dosta pljačke" predvođenom Živim zidom. U koaliciju su bile uključene stranke: Živi zid,Promijenimo Hrvatsku,Nezavisna lista Stipe Petrine,Hrvatska seljačka stranka Stjepan Radić,Akcija mladih,Hrvatska stranka svih Čakavaca, Kajkavaca i Štokavaca,Stranka Ivana Pernara.
Izvori:[uredi]
Stranka Ivana Pernara (SIP) - www.sip.hr