José María Aznar
José María Alfredo Aznar López (Madrid,[1] 25. veljače 1953.) španjolski je političar koji je bio premijer Španjolske od 1996. do 2004. godine. Vodio je Narodnu stranku (PP), dominantnu stranka desnog centra u zemlji u to vrijeme.
Kao član studentske organizacije Frente de Estudiantes Sindicalistas, u kojoj je 16-godišnji Aznar zagovarao neovisnu granu falangizma,[2] stekao je diplomu pravnika na Sveučilištu Complutense u Madridu, a prvo mu je radno mjesto bilo u javnom sektoru, konkretno, kao inspektor državnih financija. Pridružio se Narodnom savezu, koji je ponovno osnovan kao Narodna stranka 1989. Vodio je Juntu iz Kastilje i Leóna od 1987. do 1989., a bio je vođa opozicije na nacionalnoj razini od 1989. do 1996. Godine 1995. preživio je pokušaj atentata baskijske separatističke skupine ETA.[3] Postao je premijer 4. svibnja 1996., a njegov prvi mandat obilježila je liberalizacija tržišta, deregulacija gospodarstva, rezanje državnih troškova i privatizacija nekoliko državnih tvrtki. Tijekom njegovog prvog mandata gospodarstvo je raslo i Španjolska je ispunila kriterije za sudjelovanje u stvaranju eurozone, ali nezaposlenost je ostala umjereno visoka. Jedan od značajnih događaja tokom prvog Aznarovog mandata bio je ETA-in atentat na političara PP-a Miguela Ángela Blanca. Aznar je pokušao pregovarati s ETA-om između 1998. i 1999., ali stranke nisu postigle sporazum i nasilje se nastavilo.
Aznar je također dobio najviše glasova na općim izborima 2000. dobivši apsolutnu većinu od 183 zastupnika (od 350) u Kongresu.[4] Ekonomija je rasla i nezaposlenost je napokon počela padati tijekom njegovog drugog mandata. U vanjskoj politici, Španjolska je uslijedila neokonzervativni pristup i ojačala veze sa Sjedinjenim Državama i Bushevom administracijom, nakon napada 11. rujna. Aznar je podržao invazije na Afganistan i Irak.[5][6] Godine 2002. suočio se s oštrim kritikama zbog pokretanja vlade tijekom izlijevanja nafte s tankera Prestige u Galiciji. Podrška PP-u dodatno je opala nakon invazije na Irak, koju nije podržala većina španjolskog stanovništva, ali je ipak provedena uz španjolsku potporu SAD-u i Velikoj Britaniji. Anketa iz 2003. godine koju je pronašao javni istraživački institut CIS pokazala je da je 91% Španjolaca bilo protiv invazije na Irak.[7]
Godine 2004. za 14. ožujka bili su zakazani opći izbori u Španjolskoj, na kojima stranku nije vodio Aznar, već njegov nasljednik na čelu PP-a Mariano Rajoy. Dana 11. ožujka dogodili su se bombaški napadi u Madridu 2004., kada su poginule 192 osobe. Napade je počinila Al-Qaeda, ali vlada je tvrdila da je bombardiranje počinila ETA.[8][9][10] U nekoliko dana između bombaških napada i izbora, PP je branio ovu poziciju. Međutim, veliki dio stanovništva odbacio je hipotezu da je napade počinila ETA i vjerovao da vlada laže zbog moguće veze bombaških napada s španjolskom podrškom invaziji na Irak. To je dovelo do masovnog pada potpore PP-u u danima prije izbora, a na izborima je pobijedio José Luis Rodríguez Zapatero, protivnički PSOE.
Aznar je ostao aktivan u privatnom sektoru i ponekad iznosi svoje stavove o španjolskoj politici. Također je bio član Državnog vijeća od 2005. do 2006. godine. Predsjednik je španjolskog think tanka FAES i direktor News Corporationa.[11] Počasno (simbolično) predsjedanje PP-om obnašao je do 2016., kada se odrekao titule.
Knjige
- Libertad y solidaridad (1991.)
- La España en que yo creo (1995.)
- España: la segunda transición (1995.)
- Ocho años de Gobierno (2004.)
- Retratos y perfiles: de Fraga a Bush (2005.)
- Cartas a un joven español (2007.)
- España puede salir de la crisis (2009.)
- Memorias I (2012.)
Izvori
- ↑ "Biography at Spanish congress site". http://www.congreso.es/portal/page/portal/Congreso/Congreso/Diputados/BusqForm?_piref73_1333155_73_1333154_1333154.next_page=/wc/fichaDiputado&idDiputado=189&idLegislatura=7
- ↑ Ruiz Carnicer, Miguel Ángel (2013). "Falange y el cambio político y social en la España del desarrollismo. Materiales para explicar una socialización compleja". Falange. Las culturas políticas del fascismo en la España de Franco (1936-1975). Zaragoza: Institución Fernando el Católico. str. 397. ISBN 978-84-9911-216-9 nevaljani ISBN. https://ifc.dpz.es/recursos/publicaciones/32/79/18ruizcarnicer.pdf
- ↑ Azner, Jose; Fact Monster.
- ↑ "Elections to the Spanish Congress of Deputies – Results Lookup". Election Resources on the Internet. 2000. http://electionresources.org/es/congress.php?election=2000 Pristupljeno 3. siječanj 2008.
- ↑ David Pujante and Esperanza Morales-López, "A political action against popular opinion: Aznar's final speech before the Spanish Parliament justifying the war in Iraq (December 2003)." Journal of Language and Politics 7.1 (2008): 71-98 online.
- ↑ "Full text of letter written by eight European leaders". The Irish Times. 30. siječanj 2003.. https://www.irishtimes.com/news/full-text-of-letter-written-by-eight-european-leaders-1.459198
- ↑ "Cerca del 91% de los españoles es contrario a la intervención en Irak" (šp.). El Mundo. 27. ožujak 2003.. http://www.elmundo.es/elmundo/2003/03/27/espana/1048763322.html Pristupljeno 15. siječanj 2018.
- ↑ "BBC: Scores die in Madrid bomb carnage". BBC News. 11. ožujak 2004.. http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3500452.stm Pristupljeno 3. siječanj 2008.
- ↑ Juan José Ibarretxe Markuartu, regional president in the Pais Vasco: "When ETA attacks, the Basque heart breaks into a thousand pieces."
- ↑ "Palacio ordenó a embajadores decir que ETA cometió los atentados". Barcelona Independent Media Center. http://barcelona.indymedia.org/newswire/display/75859/index.php Pristupljeno 3. siječanj 2008.
- ↑ Dan Milmo (22. lipanj 2006.). "Former Spanish PM to join Murdoch board". London: Guardian Business. http://business.guardian.co.uk/story/0,,1802922,00.html Pristupljeno 3. siječanj 2008.
