Pelješki most

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 33523 od 19. kolovoza 2021. u 01:19 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Pelješki most
Most kopno-Pelješac
Gradilište Pelješkog mosta
Osnovni podatci
Premošćuje Malostonski zaljev
Mjesto Komarna, Brijesta
Vrijeme gradnje od 23. travnja 2018.
Projektanti i izvođači radova
Projektant Marjan Pipenbaher
Graditelj China Road and Bridge Corporation
Tehnički podatci
Ukupna dužina 2.404 m
Visina mosta 55 m
Širina mosta 21 m
Najveći raspon 568 m
Koordinate 42°55′00″N 17°32′00″E / 42.91666667°N 17.53333333°E / 42.91666667; 17.53333333
Položaj mosta

Pelješki most je most u izgradnji koji bi trebao premostiti Malostonski zaljev između Komarne i Brijeste na Pelješcu, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i, što je najznačajnije, povezati trenutno prekinuti kontinuitet hrvatskoga teritorija.

Pelješki most Hrvatskoj je važan jer njegovom izgradnjom uspostavit će se čvrsta cestovna veza između svih dijelova hrvatskog teritorija. Dubrovačko-neretvanska županija bit će povezana s ostatkom hrvatskog teritorija što će doprinijeti razvitku Dubrovnika, poluotoka Pelješca i cijele najjužnije hrvatske županije, dakle, njime će u potpunosti biti povezan hrvatski teritorij, prekinut neumskim koridorom, tj. Bosnom i Hercegovinom.

Izgradnja mosta počela je 2007., ali zbog svjetske krize je 17. svibnja 2012. prekinuta odlukom Vlade.

Projektiranje i gradnja Pelješkog mosta veliki je izazov – raspon od 2400 metara je drugi raspon u Europi za ovješene mostove, uvjeti temeljenja izrazito su loši, a lokacija mosta podložna je djelovanju jakih vjetrova i nalazi se u zoni velike seizmičke aktivnosti.

Temelji će ispod razine mora ići duboko do 100 metara, a početkom lipnja 2009. započelo je provođenje istražnih radova, koji su se, prema izvješću investitora odvijali prema planiranom intenzitetu i u skladu s dinamičkim planom. Nastavak radova na temeljenju u moru bit će određen po završetku istražnih radova te izradi završnog geološkog i geotehničkog izvješća.[1]

23. travnja 2018. potpisan je ugovor o gradnji Pelješkoga mosta s kineskom tvrtkom "China Road and Bridge Corporation". Europska komisija odobrila je 357 milijuna eura bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova koji se procjenjuju na ukupno 420 milijuna eura.[2] 27. prosinca 2018. doplovio je u Komarnu na gradilište kineski potopni brod Zhen Hua 7. Na njemu su tri manja plovila i velika dizalica za postavljanje pilota. Dopremljena su brodom i dva testna pilota, koji će se ugraditi u temelje mosta i dovedeni su kineski radnici koji će raditi na gradnji. Most se gradi tako da se prvo doveze cijevi onamo gdje će biti stupovi. Potom ih se spušta u morsku dubinu. Svojom se težinom zabijaju u morsko dno, nakon čega ih se strojno nabija do željene dubine. Nekim će pilotima biti izliveni betonski temelji na dnu. Iza toga se stavlja betonska naglavnica na pilote na koju se zatim montiraju piloni mosta.[3]

10. siječnja 2019. postavljen je prvi pilot u dno. Očekivani završetak radova je 2022. godine.[4] Prvi od 148 stalnih pilota nakon višednevnog odgađanja zbog jakog juga postavljen je 20. siječnja 2019. godine. 40 pilota je duže od 120 metara.[5]

11. travnja 2019. službenim posjetom kineskog premijera Lija Keqianga, koji je u posjeti Hrvatskoj povodom summita Kina + 16 i pratećeg poslovnog foruma u Dubrovniku, i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića obilježen je dovršetak prve faze gradnje mosta zajedničkim otkrivanjem spomen-ploče i zajedničkim pritiskanjem tipkala kojim su pokrenuli zabijanje najdužeg čeličnog pilota dugog 128 metara. [6]

24. veljače 2020. doplovio je na sidrište kod luke Ploče brod s čeličnom konstrukcijom za most, a koji je 25. siječnja 2020. otplovio iz Kine ka Hrvatskoj. Nakon što je prošao kontrolu granične policije i sanitarne inspekcije, dobio je sva potrebna odobrenja za poći ka gradilištu Pelješkog mosta i još se samo čekalo obavljanje carinskih formalnosti u svezi s teretom.[7] 29. veljače doplovio je taj brod Da Yu Sia s prvih 29-ima dijelovima željezne konstrukcije do gradilišta u Komarni. U isto vrijeme stupovi od mosta sve su bili veći i na jednom dijelu dovršeni i pripremljeni za montažu prve rasponske konstrukcije, koja bi trebala ugrađena dijelom na potezu od upornjaka na kopnenoj strani do stupnog mjesta broj dva za što su već bile pripremljene nosive skele. Sljedećih dana iskrcavao se je teret kojega je bilo 7050 tona. Svaki komad sandučastih nosača bio je težak preko 200 tona i iskrcavalo ga se je samo za vrijeme dnevnog svjetla. Velika dizalica s broda je dijelove rasponske konstrukcije mosta iskrcavala na plutajuće platforme koje su potom remorkeri odvlačili do mjesta za ugradnju.[8]

Izvori

Vanjske poveznice