Mađari u Ukrajini
| Mađari u Ukrajini |
|---|
 |
| Ukupno pripadnika |
| 156.600 (2001.) |
| Značajna područja naseljavanja |
| Zakarpatska oblast |
| Jezik |
| mađarski (95,4%) |
| Povezane etničke grupe |
| Mađari |
Mađari u Ukrajini (mađarski: Ukrajnai magyarok, ukrajinski: Угорці в Україні) su peta po veličini nacionalna manjina u Ukrajini. Većina Mađara živi u Zakarpatskoj oblasti.
Povijest
Područje Zakarpatja bilo je dio Kraljevine Ugarske od njezinog osnutka 1000. godine. Od 1867. godine Mađarska je bila sastavni dio Austro-Ugarske. Pred kraj Prvog svjetskog rata Zakarpatska regija bila je kratko dio Zapadne Ukrajinske Narodne Republike, kasnije ju je okupirala Rumunjska. Poslije toga ponovno je zauzima Mađarska u ljeto 1919. Nakon poraza preostale mađarske vojske 1919., Trianonskim ugovorom Zakarpatje je dodijeljeno Čehoslovačkoj te čini jednu od četiri glavne regije nove države, ostale su Češka, Moravska i Slovačka.[1]
Tijekom Drugog svjetskog rata njemačke snage okupirale su Čehoslovačku, dok je južni dio zemlje pripao Mađarskoj. Nakon što je Slovačka proglasila neovisnost, to je učinila i Karpatska Ukrajina koja je kratko postojala, a kasnije je pripojena Mađarskoj.[1]
Kada je sovjetska vojska 1944. godine prešla granice Čehoslovačke iz 1938., sovjetske vlasti odbile su dopustiti Čehoslovačkoj da nastaviti kontrolu nad regijom, te je u lipnju 1945. godine, predsjednik Edvard Beneš formalno potpisao ugovor o ustupanja regije Sovjetskom Savezu. Zakarpatje je tada postalo dijelom Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike. Nakon raspada Sovjetskog Saveza postalo je dijelom nezavisne Ukrajine kao Zakarpatska oblast. [1]
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva 2001. godine u Ukrajini živi 156.600 Mađara, od čega njih 151.500 živi u Zakarpatskoj oblasti.
| grad | stanovnika | broj Mađara | postotak |
|---|---|---|---|
| Užgorod (Ungvár) | 115.600 | 8.000 | 6,9% |
| Beregovo (Beregszász) | 26.600 | 12.800 | 48,1% |
| Mukačevo (Munkács) | 81.600 | 7.000 | 8,5% |
| Hust (Huszt) | 31.900 | 1.700 | 5,4% |
| Čop (Csap) | 8.919 | 3.496 | 39,2% |
Vanjske poveznice
Izvor
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Subtelny, Orest (2000). Ukraine: A History. University of Toronto Press. str. 448. ISBN 0-8020-8390-0
- ↑ Izvor: Državni statistički odbor Ukrajine