Kronometar
Kronometar je vrlo precizan mehanički sat s oprugom. Razvio se pošto je 1735. John Harrison izradio prototip sata s nemirnicom, a od drugih se sličnih satova razlikovao posebnom konstrukcijom nemirnice, spiralne opruge i zapornoga mehanizma, što je omogućavalo znatno točnije mjerenje vremena. Upotrebljavao se kao brodski kronometar (prvi konstruktor francuski urar Pierre Le Roy, 1769.), prilagođen uvjetima rada na brodu, kardanski ovješen i smješten na amortizerima (prigušivač). Danas mehanički kronometar ima uglavno samo povijesno značenje, a vrijeme se vrlo točno određuje mjerenjem frekvencije elektromagnetskoga zračenja što ga emitiraju ili apsorbiraju atomi ili molekule (atomski sat). [1]
Mehanički satovi
Podrobniji članak o temi: Mehanički satMehanički sat pokretan i upravljan istjecanjem vode ili s utezima, preko različitih je mehanizama pokazivao vrijeme pomičnim ili okretnim kazaljkama, ali je bio prilično nepouzdan. Pouzdani mehanički satovi su postali tek primjenom mehaničkih oscilatora koji upravljaju ritmom sata. Christiaan Huygens je 1656. primijenio slobodno njihalo kao mehanički oscilator, kojega vrijeme njihanja ovisi o duljini niti. Satovi s njihalom (klatnom) ili ure njihalice vrlo su pouzdani, posebno uz mnoge dopune, kao što je automatska dopuna (kompenzacija) promjena duljine njihala zbog promjene temperature i tlaka zraka, pa su do pojave elektroničkih to bili najtočniji satovi, te su se zadržali do danas. Glavni je nedostatak sata s njihalom i utegom što ne može raditi u pokretu. Huygens je 1674. konstruirao sat pokretan oprugom s opružnim mehaničkim oscilatorom, takozvanom nemirnicom ili treptalom, koji može raditi i u pokretu. Robert Hooke konstruirao je 1876. prvu zaprečnicu ili zapinjač, mehanizam koji pouzdano određuje ritam mehaničkog oscilatora. Tek je to omogućilo konstruiranje pouzdanih satova za rad u pokretu, džepnih i potom ručnih satova. Osobito precizan pokretni mehanički sat naziva se kronometrom, a upotrebljavao se u pomorstvu kao osnova za pouzdano određivanje položaja brodova, sve do pojave radijskih i satelitskih sustava navigacije.[2]
Slike
|
