Crni oksid

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 317576 od 11. studenoga 2021. u 02:44 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba))
Skoči na:orijentacija, traži
Crni oksid
 Ovo je članak koji je dijelom ili u potpunosti pogrješnog formata cijelog nadnevka, imena mjeseca ili godine.
Članak treba ispraviti u skladu s preporukama.
Jedna od najčešćih primjena crnog oksida je vojno i lovačko naoružanje

Crni oksid (eng.black oxide) vrsta je konverzione prevlake za željezne slitine.[1][2] Koristi se kao vrlo blaga antikoroziona prevlaka,te za smanjivanje svjetlosne refleksije.[3][4] Kako bi poboljšali antikorozivna svojstva objekte se još prevlači voštanim ili uljnim premazima.[5] Dodatna je prednost i minimalan utjecaj na dimenzije objekta.Najviše se koristi na oružju,te raznim alatima.

Kao vid završne obrade može se izvoditi i na drugim metalima,poput primjerice,bakra i njegovih slitina,cinka i nehrđajućeg čelika.

Povijest

Najraniji patenti za zaštitu vrućeg postupka javljaju se oko 1915 - 1918. godine(DRP 292603,DRP 357198).[6]

Vrući postupci

Vruća se kupka sastoji od vodene otopine natrijeve lužine te nitrata i nitrita zagrijane do točke vrenja(135 - 150 C)[5][7] te se pomoću njih na površini predmeta stvara vrlo tanak sloj magnetita (Fe3O4).[3] Tijekom uporabe treba periodički dolijevati vodu kako bi se nadoknadio gubitak iste uslijed isparavanja,no uz primjeren oprez ,kako ne bi došlo do prskanja otopine po radnom prostoru.Postoje i varijante za nehrđajuće čelike.

Udovoljava američkim vojnim specifikacijama MIL-DTL-13924.[nedostaje izvor]

Sastav kupke za vrući crni oksid

Natrij hidroksid 750 gr

Natrij nitrat 250 gr

Voda 1 lit

136-143 C,do 30 minuta[8]

Postupci koji se izvode na srednjoj temperaturi

Kao i vrući postupci,i ovi postupci konvertiraju površinski sloj čeličnog objekta u magnetit (Fe3O4). No za razliku od prethodnih radna je temperatura ovih postupaka ispod točke vrenja korištene otopine,te stoga nema razvijanja kaustičnih isparenja.[9]

Jednako kao i vrući postupak i ovaj udovoljava američkim vojnim specifikacijama MIL-DTL-13924, te AMS 2485.[10]

Hladni postupci

Koriste se pri sobnoj temperaturi,no ne stvara se površinski sloj magnetita,već sloj spojeva selena.Boja je prevlake identična crnom oksidu,no otpornost na habanje je znatno niža.U kombinaciji sa slojem ulja,voska ili laka ima istu otpornost na koroziju kao i prethodnim postupcima dobivene prevlake.Najčešće se koristi na alatima,te u arhitekturi.[11][12] Postoje i varijante za nehrđajuće čelike.

Sastav kupke

Selenova kiselina 6 gr

Bakar sulfat 10 gr

Dušična kiselina 4-6 mll

Voda 1 lit[13]

Dodatna literatura

  • Oberg, Erik Oberg; E. Green, Robert (1996). Machinery's handbook : a reference book for the mechanical engineer, designer, manufacturing engineer, draftsman, toolmaker, and machinist (25th ed. ed.). New York: Industrial Press. ISBN 9780831125752.
  • Jampolskij, L. Voronenije-Praktičeskoe rukovodstvo po himičeskom okraševaniju železnogo metalla, Lenjingrad 1929.
  • Лайнер В. И. Защитные покрытия металлов. — Moskva 1974.
  • Грилихес С. Я. Оксидирование и фосфатирование металлов. — Lenjingrad 1971.
  • Angier, R.H. (1936). Firearm Blueing and Browning. Harrisburg, PA: Stackpole Co. OCLC 3959750 
  • Fishlock, David (1962). Metal Colouring. Teddington: R. Draper. OCLC 3982659 

Vanjske poveznice

http://www.premierfinishinginc.com/wp-content/themes/filtered/images/Black_Oxide.pdf

Izvori

  1. ↑ "What metals can be black oxided?". http://www.clevelandblackoxide.com/whatmetals.htm Pristupljeno 3. rujna 2009. 
  2. ↑ "Black Oxide for Non-Ferrous Metals". Inačica izvorne stranice arhivirana 23. siječnja 2010.. http://www.heatbath.com/heatbath/products/black_oxide_finishing/black_oxide_for_non-ferrous_metals Pristupljeno 3. rujna 2009. 
  3. ↑ 3,0 3,1 "What are the advantages of Black Oxide?". http://www.clevelandblackoxide.com/advantages.htm Pristupljeno 3. rujna 2009. 
  4. ↑ Oberg, Erik Oberg; E. Green, Robert (1996). Machinery's handbook : a reference book for the mechanical engineer, designer, manufacturing engineer, draftsman, toolmaker, and machinist (25th ed. ed.). New York: Industrial Press.. str. 1444. ISBN 9780831125752 
  5. ↑ 5,0 5,1 Oberg, Erik Oberg; E. Green, Robert (1996). Machinery's handbook : a reference book for the mechanical engineer, designer, manufacturing engineer, draftsman, toolmaker, and machinist (25th ed. ed.). New York: Industrial Press.. str. 1442. ISBN 9780831125752 
  6. ↑ Krause,H. Metallfaerbung,Berlin 1937. str.123 i 124
  7. ↑ "Black oxide FAQ". http://www.epi.com/c/black-oxide Pristupljeno 14. rujna 2008. 
  8. ↑ Fishlock,D. Metal Coloring,Teddington 1962.,str 235
  9. ↑ EPi Black Oxide, http://www.epi.com/c/black-oxide, pristupljeno 19. srpnja 2012. 
  10. ↑ EPi Mid Temp Black Oxide, http://www.epi.com/c/black-oxide/steel/mid-temperature-black-oxide, pristupljeno 19. srpnja 2012. 
  11. ↑ [1]
  12. ↑ "Cold Black Oxide". (http://www.epi.com/c/black-oxide/steel/room-temperature-black-oxide). http://www.epi.com/c/black-oxide/steel/room-temperature-black-oxide 
  13. ↑ Fishlock,D. Metal Colouring,Teddington 1962.,str 242
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Crni_oksid&oldid=317576"