Budj Bim
| Budj Bim | |
|---|---|
 Pogled na Lake Surprise na Budj Bimu
| |
| Visina | 178 m |
| Država / pokrajina |  Australija/Victoria
|
| Koordinate | 38°02′05″S 141°33′12″E / 38.0346°S 141.5532°E |
| Najbliži gradovi | Macarthur |
  Budj Bim | |
Budj Bim (gunditjmaranski za „Visoka glava”) je planinsko područje ugaslog vulkana u blizini gradića Macarthura, Victoria, Australija. Njezin grubo stožasti vrh ima visinu od 178 m, a on je ostatak tri spojena vulkanska kratera u kojima se danas nalazi Lake Surprise („Jezero iznenađenje”). Na jugoistoku se nalazi niz manjih kratera i stožaca „lava tumula”, te protjeka lave („kanala lave”) koji oblikuju štitasti vulkan[1].
.jpg)
Ova niska planina, gotovo brdo, je istražio bojnik Thomas Mitchell 1836. god. i nazvao ga Mount Eeles po Williamu Eelesu koji se zajedno s njim borio u Španjolskom ratu za neovisnost. God. 1845. jedan geograf je pogrešno zapisao ime ove planine i ona je ostala Mount Eccles[2]. Izvorno gunditjmaransko ime mu je vraćeno Zakonom o aboridžinskoj zemlji 1987. god., kada je planina vraćena na upravljanje Udruzi staraca Kerrup Jmara (Kerrup Jmara Elders Corporation). Prema skorašnjim dokazima iz sedimenata s dna kratera Lake Surprise procjenjuje se da je ovaj vulkanski krajolik nastao erupcijom prije 30.000-40.000 godina[3]. Ta erupcija je prouzročila Tyrendarra rijeku lave koja se pruža južno do mjesta Tyrendarra, 50 km južnije, što je pomjerilo tok rijeke Fitzroy i stvorilo prirodnu drenažu Budj Bim/jezero Condah kanalima lave, a koju je aboridžinsko stanovništvo naroda Gunditjmara (Dhauwurd Wurrung) koristilo da jednostavnim kamenim branama ulovi u zamke australske jegulje (kuyang, Anguilla australis)[4]. Zbog toga je ovo područje zaštićeno kao nacionalni park, ali i područje australske nacionalne baštine 2004. god. God. 2019. Kulturni krajolik Budj Bima je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji kao „jedno od najvećih i najstarijih svjetskih sustava akvakulture”[5].
Kulturni krajolik Budj Bima
- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Protjeci lave Budj Bima dali su osnovu za složen sustav kanala, pregrada i brana koje je narod Gunditjmara svojim zamkama lovio i spremao kooyange (jegulje kratkog pera, Anguilla australis). Visoko produktivni sustav akvakulture pružao je ekonomsku i socijalnu osnovu društvu Gunditjmara tijekom razdoblja od najmanje 6.600 godina. Gunditjmari su stvorili, manipulirali i modificirali ove lokalne hidrološke i ekološke sustave, te su koristili obilne lokalne vulkanske stijene kako bi izgradili kanale, ustave i brane i upravljali vodnim tokovima kako bi sustavno zarobili, skladištili i ubirali kooyange i unaprijedili i ostale prehrambene resurse. Kulturni krajolik Budj Bima rezultat je kreativnog procesa koji je narod Gunditjmara pripovijedao kao „priču dubokog vremena”, pozivajući se na ideju da su tamo oduvijek živjeli. Iz arheološke perspektive, duboko vrijeme predstavlja razdoblje od najmanje 32.000 godina. Dinamični odnos Gunditjmara i njihove zemlje u današnje vrijeme nastavlja se usmenim prijenosom i kontinuitetom kulturne prakse[5]. Naime Budj Bim je gunditjmaranski naziv za „vrhovnog stvoritelja” koji je prema Gunditjmara vjerovanju stvorio zemlju izniknuvši iz zemlje u obliku vulkana, dok su kanali lave njegovi zubi i krv koji su se prosuli po ovom vlažnom području, a vrh vulkana je njegova obrva koju Gunditjmara muškarci još uvijek pohode, ukrašeni posebnim perima emua na obući[4].
Nažalost, tijekom kolonizacije ovog područja od 1830-ih, kada su se dogodili i brojni masakri lokalnih starosjedilaca, kompleksni sustav akvakulture je gotovo uništen. Većina pokolja se dogodio tijekom tzv. „Eumerella rata” 1840-ih kada su Gunditjmare pokušali pružiti otpor britanskim doseljenicima. Poslije progona Gunditjmara skvoteri su uništili kamene brane i ustave kako bi napravili ograde za svoju stoku i naposljetku razbili kamenje za izgradnju putova.
Lava cijev (špilja) na Budj Bimu 
„Lava žulj” kod Byaduka na sjeveru 
Acianthus caudatus u NP Budj Bim 
Aranžirano kamenje u NP Budj Bim 
Drvored na vulkanskom kanalu kod Tyrendarra
_-_Byaduk_-_Victoria_-_Australia.JPG)
Izvori
- Barry J. Blake, The Warrnambool language: a consolidated account of the Aboriginal language of the Warrnambool area of the Western District of Victoria based on nineteenth-century sources, Pacific Linguistics, Research School of Pacific and Asian Studies, 2003. ISBN 978-0-858-83543-6
- ↑ Mount Eccles National Park and Mount Napier State Park management plan, Parks Victoria, lipanj 1996., str. 1.-19. (engl.) Pristupljeno 16. kolovoza 2019.
- ↑ Noel F. Learmonth, Four Towns and a Survey, Hawthorn Press: Melbourne, 1970.
- ↑ Ken Grimes, The Ages of Our Volcanoes, 2013. (engl.) Pristupljeno 16. kolovoza 2019.
- ↑ 4,0 4,1 Paul Chai, On a mission: Uncovering the past of Victoria's Gunditjmara country, Traveller.com.au, 27. siječnja 2017. (engl.) Pristupljeno 16. kolovoza 2019.
- ↑ 5,0 5,1 Seven cultural sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List, 6. srpnja 2019. (engl.) Pristupljeno 16. kolovoza 2019.
Vanjske poveznice
- Budj Bim National Heritage Landscape, Australian Heritage Database, Department of the Environment (engl.)
- Budj Bim National Park, Parks Victoria, Government of Victoria (engl.)
Ostali projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Nacionalni park Budj Bim |
| |||||||||||||||
