Portal:Hrvatska/Osnovna tablica/Izabrani članak/07 2019
Tomislav Ladan (Ivanjica, Kraljevina Jugoslavija, 25. lipnja 1932. - Zagreb 12. rujna 2008.), hrvatski leksikograf, etimolog, prevoditelj, književni kritičar i književnik.
Znatan dio Ladanova rada zauzimaju prijevodi pjesničkih, dramskih, proznih i filozofskih djela s grčkog, latinskog, engleskog, njemačkog, švedskog i norveškog. Tako je preveo sa starogrčkog dijelove Biblije (Evanđelja), Eshilovu "Orestiju", Euripidovu "Medeju"; Aristotelovu "Metafiziku", "Nikomahovu Etiku", "Fiziku" i "Politiku"; s latinskog djela hrvatskih latinista, Ovidija, Descartesa, Dantea, Petrića, Aurelija Augustina; s njemačkog "Sagu o Niebelunzima"; sa švedskog djela Bergmana i Strindberga; s norveškoga Henrik Ibsena; s engleskog razna djela T. S. Eliota, E. Pounda, W. Shakespearea, te po jedno djelo Normana Mailera, Virginije Woolf, Jamesa Jonesa, Vladimira Nabokova, Herberta Marcusea i Maxa Horkheimera.
U uvodnoj rečenici ovoga kratkog predgovora rečeno je o Tomislavu Ladanu da je "esejist, kritičar, polihistor, prozaik i prevoditelj". Već bi i s obzirom na tako široko ocrtan profil ovaj suvremeni klasik književnog znanstva i književnosti zasluživao opširnu monografiju, u kojoj bi se potanko analizirale sve osobine što ih posjeduju tako razvrstani tipovi književnog stvaraoca. Pa premda individualnost pisca nije moguće dijeliti - nedjeljivost je još po drevnoj Boetijevoj odredbi jedno od bitnih obilježja individualnosti - preglednost nam nalaže takav postupak, sve ako će rečeni združeni tipovi biti tek naznačeni u najkraćim crtama.
Ladanovi radovi koji imaju za temu jezikoslovlje, jezikoznanstvo i jezikotvorstvo nisu brojni, ali su zato veoma utjecajni. Odnosi se to poglavito na oštru kritiku takozvani "rječnika dviju Matica", naslovljenu "Centaurski rječnik centaurskog jezika"; temeljnu studiju o hrvatskome standardnom jeziku "Hrvatska književna koine", 1971., te na golemu poligrafiju "Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo", u kojoj razlaže, na sustavan način i na preko 1100 stranica, sve temeljne pojmove ljudskoga opstojanja preko etimologije u hrvatskom i glavnim europskim i svjetskim jezicima-od Boga do globalizacije. Drugo izdanje ovog djela izašlo je pod ponešto promijenjenim naslovom "Život riječi: etimologija i uporaba" na skoro 1300 stranica 2009. godine.