Volovska glava

PREUSMJERI Predložak:Infookvir planina

Volovska glava je uzvisina iznad Zenice. Najviša kota je na 585 metara nadmorske visine. Nalazi se s jugozapadne strane. Okružuju ju Gornje i Donje Vardište, Velika i Mala Broda, Krivače i Crnile.

Ime se dovodi u svezu sa staroslavenskom božicom Voloskom, božicom kućnog ognjišta i doma, bračnom družicom boga Volosa. Bila je štovana u Slavena u najstarijim vremenima kao zaštitnicu doma stočara i ratara, te su ju stoga predstavljali uz rogatu kravu. Zbog toga toponim Volovska glava bi mogao biti vezan i uz božicu Volosku.^[1]

Potječe iz miocena i nalazi se u povlatnoj vapnenačkoj zoni s povlatnim slojevima ugljena.^[2]^[3]

Izvori

↑ BH fantasy Anto Zirdum: Božanstva vezana za pojave u društvu: slavenska mitologija, 24. veljače 2011. (pristupljeno 30. travnja 2019.)
↑ (boš.) Academia.edu Envera Huskić: Geomorfološke odlike opštine Zenica, str. 5. i 6., Prirodoslovno-matematički fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2016. (pristupljeno 2. svibnja 2019.)
↑ Kod kosih rasjeda spušteno krilo naziva se podinsko, a povlatnim nazivamo izdignuto krilo. Kosi rasjed je kosa ravnina rasjedanja, duž kojih se vrši kretanje slojeva. Academia.edu Envera Huskić-Garić: Tektonska geomorfologija (skripta za internu upotrebu)

Vanjske poveznice

(boš.) Afan Abazović Bakir, uspon iz Popove bašte na Volovsku glavu, 24. kolovoza 2017.

[1] BH fantasy Anto Zirdum: Božanstva vezana za pojave u društvu: slavenska mitologija, 24. veljače 2011. (pristupljeno 30. travnja 2019.)

[2] (boš.) Academia.edu Envera Huskić: Geomorfološke odlike opštine Zenica, str. 5. i 6., Prirodoslovno-matematički fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2016. (pristupljeno 2. svibnja 2019.)

[3] Kod kosih rasjeda spušteno krilo naziva se podinsko, a povlatnim nazivamo izdignuto krilo. Kosi rasjed je kosa ravnina rasjedanja, duž kojih se vrši kretanje slojeva. Academia.edu Envera Huskić-Garić: Tektonska geomorfologija (skripta za internu upotrebu)

[1]

[2]

[3]