Duhovno-kulturni centar Trebinjsko-mrkanske biskupije u Stocu

Duhovno-kulturni centar Trebinjsko-mrkanske biskupije
Blagoslov Duhovno-kulturnog centra Trebinjsko-mrkanske biskupije u Stocu 17. srpnja 2013.
Lokacija	Stolac (BiH)
Koordinate	43°05′00″N 17°57′31″E
Arhitekt	Faruk Čerkić, Juraj Neidhardt, Džemal Čelić (Robna kuća Stočanka) Forum 98, Stolac (Duhovno-kulturni centar)
Renoviran	lipnja 2012. - srpnja 2013.
Srušen	1992.
Religija	katoličanstvo

Duhovno-kulturni centar Trebinjsko-mrkanske biskupije je rimokatolički duhovno-kulturni centar u Stocu, vlasništvo Trebinjsko-mrkanske biskupije.

Položaj

Nalazi se u središtu Stoca, u blizini zgrade Općine, Gimnazije, Sahat-kule i Selimove džamije.

Osobine

Prethodna namjena ove zgrade bila je robna kuća. Bila je prva moderna javna građevina u Stocu s osloncem na urbanu, orijentalno-mediteransku, tradiciju. Projektirao ju je arhitekt Faruk Čerkić. Konzultanti u idejnoj fazi projekta bili su profesori Juraj Neidhardt i Džemal Čelić. Iznad unutarnjega sakralnog prostora podignut je prikladan toranj. Završna kupola s križem daje građevinu visinu od 33 metra.

Povijest

Kršćanstvo se u grad Stolac, smješten u jugoistočnom dijelu Hercegovine na obalama rijeke Bregave i okružen planinom Hrgud i Vidovim poljem te okolnim toponimima: Križevac, Krstac i Križane, od kojih je Križevac gotovo u centru grada, proširilo i ukorijenilo vrlo rano. O tome svjedoče brojni arheološki nalazi. U novije vrijeme iskapaju se starokršćanski sakralni objekti iz 5. stoljeća na Crkvinama – Ćemalovina pokraj Stoca. Na Vidoštaku u Popratima, koji je zadobio ime po sv. Vidu mučeniku, otkriven je reljefni lik Bogorodice s Djetetom iz 11. stoljeća te su još uvijek vidljivi temelji crkve iz koje reljef potječe. Najvjerojatnije je da je Stolac bio i središte drevne biskupije Sarsenterum iz 530. godine. No dolaskom Otomanskoga Carstva na ove prostore u 15. stoljeću bogati se kršćanski hod prekida a do tada izgrađeno razara ili zubu vremena prepušta. Tako je sultan Selim I. naredio rušenje kršćanske crkve i na njezinim temeljima dao izgraditi islamsku džamiju. I unatoč ovoj istini o kojoj svjedoče i sam islamski povjesničari da je na temeljima kršćanske crkve podignuta džamija, današnji muslimanski čelnici ponovno su na tom istom mjestu i temeljima podigli Selimovu džamiju koja je u posljednjem ratu srušena te, zaobilazeći općinske vlasti, i sahat-kulu koje prije nije bilo. Katolici stolačkoga kraja tako su čekali 400 godina otomanske vladavine (1482.-1878.) da sagrade nešto crkvenog prostora u središtu Stoca, iz istog razloga čekali daljnjih 40 godina austro-ugarske uprave (1878.-1918.), i ni prije 150 godina kada je osnovana župa Stolac sa sjedištem izvan grada, u Grahovištu, nisu dočekali smještaj u središtu grada. Čekali su katolički vjernici daljnjih gotovo 75 godina staroga i novoga jugoslavenskog režima da stupe nogom u središte Stoca, te daljnjih 20 godina demokratskoga sustava da mogu ući u središte ovoga grada i slaviti sv. Misu.

Kada se ukazala prigoda, Biskupski je ordinarijat u Mostaru, u samom centru grada Stoca zakonito kupio ratom devastiranu robnu kuću „Stočanku“ s namjerom da je uredi kao Duhovno-kulturni centar Trebinjsko-mrkanske biskupije. Biskup je Ratko kao svoga osobnog delegata, 21. studenoga 2011., ovlastio don Antu Luburića, kancelara i nevesinjskoga župnika, da vodi sve potrebne poslove oko ostvarenja ovoga projekta na novoj crkvenoj nekretnini u Stocu. Nakon što su sva vlasnička pitanja uredno riješena i zakonito provedena, prema idejnom rješenju poduzeća za projektiranje i inžinjering u građevinarstvu - „Forum 98" iz Stoca, zatražena je 21. studenoga 2011. od Općine Stolac urbanistička suglasnost za sanaciju, rekonstrukciju i preobrazbu postojećega poslovnog u sakralno-poslovni objekt „Duhovno-pastoralni i kulturni centar Trebinjsko-mrkanske biskupije" u Stocu. Služba graditeljstva, prostornog uređenja, zaštite okoliša i obnove Općine Stolac, izdala je 2. prosinca 2011. Rješenje, kojim se daje urbanistička suglasnost za sanaciju i rekonstrukciju postojećega poslovnog u sakralno-poslovni objekt „Kulturno-duhovni centar Trebinjsko - mrkanske biskupije" u Stocu. Rješenje je 20. prosinca 2011. postalo pravomoćno. Na temelju ovoga Rješenja i drugih potrebnih dokumenata u prosinca 2011. upućen je Općini Stolac zahtjev za izdavanje građevinske dozvole prema glavnom projektu izrađenu od Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Služba graditeljstva, prostornog uređenja, zaštite okoliša i obnove Općine Stolac, udovoljila je 3. svibnja 2012. ovom zahtjevu i izdala Rješenje, kojim se investitoru Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji odobrava sanacija i rekonstrukcija postojećega poslovnog u sakralno-poslovni objekt „Kulturno-duhovni centar Trebinjsko-mrkanske biskupije" u Stocu. Rješenje je 21. svibnja 2012. postalo pravomoćno nakon čega se započelo s radovima. Radovi su povjereni građevinskom poduzeću iz Mostara MN-Trade d.o.o. u vlasništvu Pere Šarića, koji se srpnja 2013. privodilo kraju.

Stara zgrada Stočanke preuređivana je od lipnja 2012. godine. 2. listopada 2012., postavljena je pomoću velikoga krana i završna kupola s križem. Činu postavljanja kupole nazočili su biskup Ratko Perić, katedralni župnik i dekan iz Mostara msgr. Luka Pavlović, stolački župnik i dekan don Rajko Marković, mostarski kancelar i trebinjski dekan don Ante Luburić te veći broj vjernika i znatiželjnika.

U srijedu, 17. srpnja 2013., na prvi dan trodnevnice u čast sv. Ilije proroka, zaštitnika župe, upriličeno je crkveno slavlje blagoslova Duhovno-kulturnoga centra Trebinjsko-mrkanske biskupije u župi Stocu čiji se radovi sanacije i rekonstrukcije tih dana privodilo kraju. Svečanu sv. Misu i blagoslov Centra predvodio je biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. dr Ratko Perić. U slavlju je sudjelovao veliki broj vjernika stolačke župe, ali i okolnih župa, među kojima svi oni koji su dali svoj doprinos u ostvarenju ovoga projekta kao posebni uzvanici te članovi više kulturno-umjetničkih društava, koji tradicionalno o „Ilindanskim danima“ u Stocu održavaju smotru folklora. U koncelebraciji s biskupom Perićem sudjelovalo je više od 20 svećenika. Na samom početku sv. Mise sve je nazočne pozdravio voditelj radova don Ante Luburić, kancelar i ekonom iz Mostara. Prigodnu homiliju održao je biskup Perić, a nakon nje je posvetio zgradu i ustanovu, izmolio blagoslovnu molitvu nakon čega su don Ante i stolački župnik i dekan don Rajko Marković blagoslovili sve prostorije centra. Pjevao je mješoviti zbor stolačke župe pod vodstvom s. Alojzije, milosrdnice. Izravan prijenos slavlja bio je dostupan putem interneta. Nakon Misnoga slavlja upriličen je prigodni domjenak za biskupa Perića, svećenike, časne sestre i uzvanike u samom Centru, a na glavnom stolačkom trgu odvijala se smotra folklora.

Vanjske poveznice

• Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan STOLAC BLAGOSLOV DUHOVNO-KULTURNOGA CENTRA