Šumski čistac

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 292092 od 4. studenoga 2021. u 06:55 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (no summary specified)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Šumski čistac
Šumski čistac
Šumski čistac
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Lamiales
Porodica: Lamiaceae
Rod: Stachys
Vrsta: S. sylvatica
Dvojno ime
Stachys sylvatica
L.
Stachys sylvatica seeds.jpg

Šumski čistac (lat. Stachys sylvatica) je biljka iz porodice Lamiaceae. Raste u Europi i Zapadnoj Aziji. Kod nas raste po šumama.

Uporaba u narodnoj medicini

U prošlosti se biljka korištena za giht, bolesti želuca i jetre. Pripravci biljke imaju sedativni učinak na središnji živčani sustav, smanjuju krvni tlak, povećavaju tonus i ojačavaju kontrakcije maternice, poput preparata ražove glavnice i jačaju kontrakcije srca. Pripravci su korišteni i u ginekološkoj praksi u postpartum periodu (za krvarenje i atoniju maternice), kao i za krvarenja maternice različitih uzroka.

Jestivost

Mlada biljka je jestiva a jestivi su i cvjetovi.[1]

Sastav

Nadzemni dio biljke sadrži betainske derivate - stahidrin , betonicin , turicin , trigonelin . Osim toga, sadrži kolin , alantoin , kao i tanine , smole , eterično ulje , askorbinsku kiselinu (0,085%) i organske kiseline . U sjemenu je pronađeno masno ulje (28,15%).

Proizvodnja eteričnog ulja iz cvjetnih izbojaka od 0,05%. U suhom cvijeću, lišću i gornjem dijelu stabljike, ona sadrži 0,08%, u svježim - 0,23-0,38%.[2]

Dodatna literatura

Ruprecht Düll, Herfried Kutzelnigg: Taschenlexikon der Pflanzen Deutschlands. 7. Auflage, Quelle & Meyer-Verlag, 2011, ISBN 978-3-494-01424-1

Vanjske poveznice

https://pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Stachys+sylvatica

Izvori

  1. Fleischhauer,S.G.,Guthmann,J.,Spiegelberger,R. Enzyklopaedie Essbare Wildpflanzen,Aarau 2013.,str.240.
  2. Dudčenko,L.G.,Kozjakov,A.S.,Krivenko,V.V. Prjano arometičeskie i prjano vkusovie rastenija,Kijev 1989.,str.247-248