Veliki žednjak

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 290460 od 4. studenoga 2021. u 01:39 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (no summary specified)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Veliki žednjak
Veliki žednjak
Veliki žednjak
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Saxifragales
Porodica: Crassulaceae
Rod: Hylotelephium
Vrsta: H. maximum
Dvojno ime
Hylotelephium maximum
(L.) J. Holub

Veliki žednjak (lat. Hylotelephium maximum, sin. Sedum maximum) višegodišnja je biljka iz roda Hylotelephium, porodice Crassulaceae, nekada uključivana u rod žednjaka, pa joj otuda i ime. Naraste do 80 cm visine, mesnatih je, jajastih nazubljenih listova. Cvjetovi su skupljeni u guste gronjaste cvatove, blijede,žućkaste boje. Raste po kamenitim svijetlim obroncima. Kod nas ga ima na Velebitu, po planinama Gorskog kotara te na Medvednici. Koristi se kao ljekovita biljka.

Sastav

Biljka sadrži organske kiseline(jabučnu ,limunsku,alfa ketolglutarnu i dr.), aminokiseline (asparaginsku, glutaminsku), saharide glukozu, fruktozu i sedoheptulozu, kvercetin, kempferol, izoramnetin, miricetin, kofeinsku i klorprenovu kiselinu,cinarin i kumarine,te askorbinsku kiselinu i karotenoide.

Nadzemni dijelovi od makroelemenata(mg/g) sadrže kalij(21,80),kalcij(24,40),magnezij(17,10) i željezo(0,20). Od mikroelemenata (mkg/g)sadrži mangan(0,11),bakar(0,71),cink(0,28),krom(0,16),barij(2,88),vanadij(0,09),selen(6,86),nikl(0,28),stroncij(1,94),olovo(0,14),bor(8,00).[1]

Uporaba u narodnoj medicini

U službenoj medicini se ne koristi. U narodnoj medicini korijen i vršni dijelovi biljke koriste se kao vanjski lijek za liječenje rana, uključujući i za liječenje opeklina, smrzotina, i bradavica .

Dodatna literatura

Forenbacher,S. Velebit i njegov biljni svijet,Zagreb 2001.

Vanjske poveznice

Izvori

  1. Putirskij,I.N.,Prohorov,V.N. Universalnaja enciklopedija lekarstveih rastenij,Moskva 2000.,str.222