Slavoluk

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 288792 od 3. studeni 2021. u 09:40 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (no summary specified)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Slavoluk pobjede (Arc de Triomphe) u Parizu (1806.-1836.).

Slavoluk ili trijumfalni luk je osobit arhitektonski oblik koji su izmislili Rimljani. U početku su podizani u čast vojnih pobjeda i trijumfalnih dočeka (kako bi vojskovođa mogao s pobjedničkom vojskom kroz trijumfalni luk ujahati u grad). Najčešće su s jednim ili tri zasvođena prolaza, ukrašena stupovima ili polustupovima koji stoje na visokoj bazi. Ukrašeni su brojnim reljefima koji su i bit slavoluka.

Rimski slavoluci[uredi]

Konstantinov slavoluk u Rimu iz 312. g. je najveći rimski slavoluk: 21 x 25.7 x 7.4 m.

Za rimske slavoluke vidi Popis slavoluka staroga Rima.

Najpoznatiji rimski slavoluci su u Rimu: Titov slavoluk, Slavoluk Septimija Severa i Konstantinov slavoluk; te u Francuskoj u Nimesu; u Alžiru u Timgadu; u Hrvatskoj u Puli, itd.

Konstantinov slavoluk, Podignut u neposrednoj blizini Koloseja je najveći i najsloženiji slavoluk u Rimskom Carstvu. Ukrašen je najvećim dijelom skulpturama uzetih sa starijih spomenika carskog doba (Trajanovih, Hadrijanovih i od Marka Aurelija). To je najočitije u kontrastu između velikih Hadrijanovih medaljona i Konstantinovog friza koji se nalazi odmah ispod njih. Dok su prvi rađeni sa svim prednostima i vještinom klasične skulpture, drugi su rađeni novim, jednostavnim stilom bez perspektive, kosih linija, skraćenja i dosta je plići.

Novovjekovni slavoluci[uredi]

Popis slavoluka[uredi]

Trajanov slavoluk u Timgadu, Alžir.
Brandenburška vrata u Berlinu.
Moskovska trijumfalna vrata u Petrogradu.
Puerta de Alcalá su trijumfalna vrata koja usmjeravaju prema Madridu.
Trijumfalna vrata Narva u Petrogradu.
Hadrijanov slavoluk u Antaliji iz 2. st.
Vojnički i mornarski slavoluk na Grand Army Plazi, Brooklyn, New York.
Slavoluk na Washington trgu, New York.
  1. REDIRECT Predložak:Nemam razdvojbu, Vác.
  1. REDIRECT Predložak:Nemam razdvojbu, New Delhi.
  1. REDIRECT Predložak:Nemam razdvojbu, Volubilis.
  1. REDIRECT Predložak:Nemam razdvojbu Chişinău.
  1. REDIRECT Predložak:Nemam razdvojbu, Lisabon.
  1. REDIRECT Predložak:Nemam razdvojbu, Bukurešt.
  1. REDIRECT Predložak:Nemam razdvojbu, na brdu Poklonaja, Kutuzovski prospekt, Moskva.
  1. REDIRECT Predložak:Nemam razdvojbu, Pjongjang. Ova kopija pariškog slavoluka je najveći slavoluk na svijetu.
  1. REDIRECT Predložak:Nemam razdvojbu, Madrid. Posvećen 1956. g. nakon građanskog rata (1936.-1939.) da obilježi Francovu pobjedu.
  1. REDIRECT Predložak:Nemam razdvojbu, Barcelona, napravljen kao ulaz za Svjetsku izložbu 1888. g.
  1. REDIRECT Predložak:Nemam razdvojbu, London.

Galerija[uredi]

Vanjske poveznice[uredi]