Metalno doba
| Prapovijest | |
| Kameno doba | Paleolitik |
| Mezolitik | |
| Neolitik | |
| Metalno doba | Bakreno doba |
| Brončano doba | |
| Željezno doba | |
Metalno doba je razdoblje ljudske prapovijesti u kojem čovjek od metala izrađuje oružje, oruđe i predmete svakodnevne upotrebe.
Periodizacija[uredi | uredi kôd]
- Bakreno doba - razdoblje u kojemu se još upotrebljavaju predmeti od obrađenog kamena, ali sve više prodire upotreba bakra; oko 3500. pr. Kr. - oko 2000. pr. Kr.[1]
- Brončano doba - razdoblje u kojemu se predmeti izrađuju od bronce; oko 2000. pr. Kr. - oko 800. pr. Kr.[2]
- Željezno doba - razdoblje u kojemu se predmeti izrađuju od željeza; oko 800. pr. Kr. - početak I. st. po Kr.[3]
Poslije najnovijeg istraživanja na neolitičkomu nalazištu Pločnik, kod Prokuplja (Srbija), starom 7,500 godina, arheolozi su još jednom potvrdili tezu da je metalno doba u Europi počelo mnogo ranije nego što se do sada smatralo. Prema riječima arheologa Dušana Šljivara, pronalaženje raznih metalnih predmeta upućuje na zaključak da je metal počeo da se koristi 500 do 800 godina ranije nego se prije vjerovalo.
Arheološki nalazi[uredi | uredi kôd]
Zanimljivo je vidjeti i znati starost prvih predmeta od nekog metala kroz povijest i regije:
- 9000 pr.Kr.- kovani bakar, srednja Azija
- 5000 pr.Kr.- zlato, bakar, Europa
- 4000 pr.Kr.- bronca, Bliski istok
- 2300 pr.Kr.- bronca, Europa
- 1500 pr.Kr.- željezo, zapadna Azija
- 1000 pr.Kr.- željezo, Europa
Osobitosti[uredi | uredi kôd]
Nakon mlađeg kamenog doba (neolitika) slijedi prvo doba kovina koje nazivamo eneolitik (tzv. bakreno doba – oko 3000 pr. Kr.). Ono je zapravo prijelazno razdoblje iz neolitika u metalno doba. Zlato i bakar bili su prvi metali otkriveni još u neolitu. Ovi metali nalaze se u rijekama, stijenama i na površini zemlje. Vjerojatno je pračovjek posve slučajno naložio vatru te je u ohlađenomu pepelu pronašao grumuenčiće metala. Stanovnici Male Azije su u 6. tisućljeću prije Krista prvi svladali umijeće izdvajanja metala iz rude. Zidali su peći od gline visoke oko dva metra, u kojima su topili rudu i izrađivali kalupe koji su služili za oblikovanje istopljenoga metala. Topljenje rude i daljna obrada metala predstavljaju početak razvitka metalurgije. Sječiva od bakra lako su se krivila i tupila jer je bakar mekani metal, tako da se i dalje najviše rabilo oružje od kamena.
Umijeće izrade bronce pojavilo se je na srednjem istoku oko 3000 pr. Kr. i odatle je prešlo u Europu. Bronca najprije dolazi u jugoistočnu Europu, a zatim u srednju i sjevernu Europu oko 2000 pr. Kr. Brončano doba dobilo je naziv po uporabi slitine bakra i kositra = bronce. Legura bronce izrađuje se od 90% bakra i 10% kositra, a taj se je omjer pokazao najboljim, pa se i danas primjenjuje kod umjetničkih odljeva. Brojni rudnici bakra i kositra iz brončanoga doba u različitim krajevima Europe dokazuju da su tadašnji ljevači brzo svladali to umijeće. To je bilo vrijeme dvaju najvažnijih izuma: kotača i lončarskog kola. Od bronce se izrađivalo raznovrsno oruđe (npr. srpovi), ali sve više i oružje (vrhovi strijela i koplja, mačevi i bodeži) jer se osim zemljoradnika i ratara pojavilo i treće zanimanje – ratnik. Radi obrane od napadača naselja se premještaju iz dolina na teže osvojive brežuljke i utvrđuju kamenim suhozidom. Ta utvrđena naselja na brežuljcima nazivamo citadelama (gradinama).
Željezno doba se nastavlja na brončano, a njegov početak i trajanje različit je na različitim područjima. U srednjoj i zapadnoj Europi ono traje kroz cijelo tisućljeće. U Egiptu tragovi uporabe željeza sežu u 4. tisućljeće pr. Kr., a do opće uporabe željeza dolazi tek oko 1300 pr. Kr. U Mezopotamiji široka primjena željeza počinje oko 1000 pr. Kr. Kraj željeznoga razdoblja ujedno označuje i kraj prapovijesti, a na području srednje i zapadne Europe taj je kraj vezan uz dolazak Rimljana.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija - eneolitik
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija - brončano doba
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija - željezno doba