|
Križ na Srđu
| |
|---|---|
 | |
| Lokacija | brdo Srđ, Dubrovnik |
| Koordinate | 42°39′01″N 18°06′37″E / 42.65029°N 18.11020°E |
| Arhitekt | Niko Gjivanović, Ugo Vernazza, Silvio Sponza, Josip Plečnik, Vinko Glanz |
| Godine izgradnje | 1933. |
| Godina završetka | 1935. |
| Renoviran | 1991. (drvena inačica) 1997. (kamena inačica) |
| Srušen | 1991. |
| Religija | kršćanstvo |
Križ na Srđu dao je 1935. godine podići biskup dubrovački Josip Marija Carević kao spomen na 1900 godina od Kristovog raspeća.[1]
Dubrovački biskup Josip Marija Carević želio je trajno obilježiti 1900. jubilej Kristove smrti i njegove muke za spas čovječanstva, pa je 1933. pokrenuo akciju postavljanja spomen-križa na Srđu u spomen na tu obljetnicu. Kanonik don Niko Gjivanović bio je ispred Popovskog zbora, koji je zajedno s građevinskim tehničarom Ugom Vernazzom i uredom građevinskog inženjera Silvija Sponze (teh. direktorom hvarskog kamenoloma IMARa) izradili su oblikovno rješenje za taj kameni spomen-križ. U pothvat se uključio konzervator Kosta Strajnić koji je tražio mišljenje uglednog slovenskog arhitekta Josipa Plečnika, a nacrte je napravio po njegovom naputku arhitekt Vinko Glanz iz Kotora. Popovski zbor je prihvatio, što se vidi po Gjivanovićevom potpisu.[2]
Postavljen je i blagoslovljen 10. lipnja 1935. godine, a u Domovinskom ratu srušili su ga srpsko-crnogorski agresori 6. prosinca 1991. godine. Nakon nekoliko dana branitelji Srđa su od nekoliko dasaka napravili drveni križ, kao znak da su još uvijek na Srđu.[3] Zahvaljujući dubrovačkom biskupu Želimiru Puljiću križ je obnovljen 12. listopada 1997. godine. Obnovljeni križ blagoslovio je hrvatski kardinal Franjo Kuharić. Ostatke srušenog križa blagoslovio je 2003. godine na misi u Gružu papa Ivan Pavao II. nakon čega su ugrađeni u nove crkve i oltare u dubrovačkoj biskupiji.[1]
Svake se godine pred Uskrs i Dan dubrovačkih branitelja održava Križni put na Srđ.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Informativna katolička agencija
- ↑ Patricija Veramenta: Kosta Strajnić i oblikovanje spomen križa na Srđu Anali Dubrovnik 48 (2010), str. 363, 365, 372
- ↑ Slobodna Dalmacija - Dan kad je Dubrovnik sačuvao svoju slobodu