Kositernica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 282685 od 2. studenoga 2021. u 06:15 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (no summary specified)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Kositernica
Ephedra regalia
Ephedra regalia
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Gnetophyta
Razred: Gnetopsida
Red: Ephedrales
Porodica: Ephedraceae
Rod: Ephedra
L.
Raspon
Ephedra distribution.PNG
Vrste
vidi tekst

Kositernica (vlasac, lat. Ephedra), kserofitni rod manjih grmovitih biljaka golosjemenjača (Gymnospermae) raširernih (oko 70 vrsta [1]) po raznim klimatskim područjima, Sredozemlje, Himalaje, Ande. U Hrvatskoj su poznate tri ili četiri vrste, metlarina (Ephedra distachya), puzava kositernica (Ephedra fragilis), uspravna kositernica (Ephedra major), makedonska kositernica (E. foeminea; sin. E. campylopoda)

Kositernice su šiboliki grmovi ili puzavice s člankovitim stabljikama. Listovi su sitni i ljuskasti a cvjetovi sitni i neugledni, jednospolni, većinom dvodomni. Neke vrste su ljekovite (efedrin). Krhka, vlasasta ili puzava kositernica rasprostranjena je istočnim Mediteranom od Hrvatske do Sirije i Kurdistana. Najdraža joj je vapnenačka podloga, a raste na kamenjaru, zidovima, šikari i pjeskovitim obalnim područjima.

Vrste iz roda Ephedra prisutne su u toplim i suhim krajevima Sjeverne hemisfere iako se pojavljuju i u Južnoj Africi. E. fragilis ssp. campylopoda rasprostranjena je u Dalmaciji, Bosni i Hercegovini i malim dijelom u Crnoj Gori. Puzava kositrenica pronađena je na Lastovu na sjevernoj strani otoka u šumi u kojoj je dominantna vrsta alepski bor. Prema Crvenom popisu i Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske puzava kositrenica u Hrvatskoj ima status ugrožene vrste. Kao što je karakteristično za ostale vrste ovoga roda, i puzava kositrenica ima habitus iznimno razgranatog grma koji doseže oko 5 m, sa dugim granama i neuglednog izgleda. Puzava kositrenica je dvodomna, što znači da na jednoj biljci pronalazimo samo jedan spol cvjetova, koji se nalaze u pazušcu malenih listida i vrlo su neobičnog izgleda. Ova se biljka koristi i u ljekovite svrhe jer sadrži mnoge aktivne alkaloide (najvažniji je ephedrin) i široko se upotrebljava kod liječenja astme i ostalih bolesti dišnoga sustava. Stabljika je gorka i služi za širenje dišnih puteva, ujedno stimulirajudi rad srca i živčanog sustava, te kao diuretik. Ephedrin ima efekt poboljšanja ravnoteže i zbog toga je zabranjen u nekim sportovima, kao što je atletika. Kada govorimo o ljekovitim svojstvima, jedna vrsta ovoga roda se posebno ističe, a to je E. sinica. Ova vrsta se koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini ved 5000 godina, kao najbolji lijek kod upale dišnih puteva.

Vrste

Izvori